bitnim pojmovima koje će se prožimati kroz cjelokupnu materiju, a to su pojmovi turizma
i ljudskog kapitala tj.resursa, i njihova neohodnosnost u turizmu.

Uzimajući u obzir da je svijet zakoračio u treći milenijum, kao vrijeme u kome se
očekuju velike promjene na svim područjima ljudskog interesa, života i djelovanja,
uviđamo da upravo tu nastaje pritisak koji fokusira čovjeka kao objekt zbog kojeg se sve
mijenja, ali kao i subjekt koji utiče i mijenja sve.

Umoran   od   sadašnjosti,   ali   isto   tako   znatiželjan   o   budućnosti,   čovjek   ostaje   trajno
znatiželjan i upravo ta njegova znatiželja predstavlja gorivo koje ga konstantno pokreće i
stimuliše za nove avanture. Bez obzira na  činjenicu da su svi resursi važni za odvijanje
poslovnih procesa, najznačajniji resurs jesu ljudski potencijali, odnosno ljudski kapital.
Ljudskim  se  resursima  daje  sve  veće  značenje,  oni    će  u  budućnosti  biti  odlučujuća
konkurentska snaga.

Ljudski kapital

je koncept koji ističe izuzetno značenje znanja, obrazovanja i

sposobnosti kadrova (radne snage) za gospodarski razvoj.
Određeni  potencijali  se  unapređuju  obrazovanjem  i  inoviranjem  znanja  koje  treba  dalje
razvijati,  usavršavati  i  promovirati,  kako  bi  se  potencijali  pretvorili  u  kapital,  odnosno
stvarnu svjesnu i svrsishodnu aktivnost u procesu proizvodnje i drugih djelatnosti. To je
ona  snaga  koja  u  sve  ostale  prirodne  i  tehničke  resurse  utiskuje  njihovu  životnost,  a  u
proizvode i usluge njihovu uporabnu vrijednost – sposobnost da se njihovim korištenjem
zadovolje neke ljudske potrebe.

Turizam

je najznačajnija industrija svijeta, po broju zapošljavanja i uticaja na

socijalnoekonomski razvoj zemlje. Te se u ovom vremenu predviđa i dalji razvoj turizma
kao industrije koja se brzo razvija. On se smatra industrijom koja će zemljama u razvoju
pomoći da riješe probleme nezaposlenosti i siromaštva i to tako da njihove potencijale –
prirodne ljepote i kulturnu baštinu – učine profitabilnim.
U   uslovima   otvorenosti   svjetskog   tržišta   i   velike   konkurencije,   konkurentnost   i
profitabilnost turizma znatno će zavisiti o znanju i sposobnosti turističkih menadžera, ali i
kvalitetne, kreativne i stručne radne snage.

Ljudi, kao pokretačka snaga, trebat' će posjedovati nove vještine i nova znanja o raznim
područjima svoga rada, te na taj način biti spremni na cjeloživotno učenje, usavršavanje i
unapređivanje   svoje   struke.   To   je   potrebno   da   bi   se   pratile   i   slijedile   sve   promjene
ponašanja   kupaca,   nove   tehnologije   i   nove   medijske   mogućnosti,   kako   bi   se   stalno
osmišljavali   novi   poslovni   potezi   i   novi   proizvodi   i   usluge.   O   njihovom   kvaltetu
prvenstveno zavisi zadovoljstvo gosta, a o njemu pak sudi ukupan turistički učinak.

Upravljanje ljudskim kapitalom imat će nove dimenzije koje će diktirati nove tehnologije
rada u turizmu I nove informacijsko-komunikacijske tehnike.
Temeljni zadatak svakoga ko pruža uslugu klijentu jeste zadovoljiti turistu, tj. Samog
gosta, pa će se stoga svaki pojedini hotel prepoznavati I prodavati zbog svoje kvalitetne
usluge, a ona ipak zavisi najvećim dijelom od čovjeka.

2. Količina i raznolikost radnih mjesta u turizmu

Turizam danas predstavlja područje u kojem se stvara najviše radnih mjesta u

svijetu, što je od velikog značaja kako za razvijene zemlje, tako i za zemlje u razvoju.
Tako je prema istraživanjima

World Travel and Tourism Council ( WTTC)

1992. godine

utvrđeno da na djelatnosti vezane za turizam otpada 192, 3 miliona radnih mjesta, tj. 8,
2% svih radnih mjesta u svijetu.

Svjetski  savjet  za  putovanja  i  turizam  (WTTC)  procjenjuje  da  je  u  2005.godini  u
turističkoj privredi širom svijeta bilo zaposleno oko 230 miliona ljudi, ili 8,3% ukupnog
broja zaposlenih (što znači jedan zaposleni u turističkoj privredi na svakih 12 zaposlenih).
Broj  zaposlenih  u  turizmu  u  2008.godini  iznosi  238.277.000  ili  8,4%  ukupnog  broja
zaposlenih.  Do  2015.godine,  WTTC  predviđa  da  će  ukupan  broj  zaposlenih  porasti  na
oko  270  miliona, što  čini  8,9%  ukupnog  broja  zaposlenih  (ili  1  zaposleni  u  turističkoj
privredi  na  svakih  11,2  zaposlenih)  a  do  2018.će  porasti  do  296.252.000  ili  9,2%
ukupnog broja zaposlenih, odnosno na 10,8 zaposlenih u svijetu, jedna osoba će se baviti
turizmom. Dakle, turizam predstavlja značajan izvor zapošljavanja na globalnom nivou.

U  glavne  turističke  djelatnosti  prema  Wood-u  spadaju:  hotelijerstvo,  restorani,  kafići  i
slična mjesta za prehranu, barovi i lokali, noćni klubovi i drugi klubovi sa dozvolom za
točenje  alkohola,  drugi  oblici  turističkog  smještaja,  turistički  uredi,  te  putovanja  i  sa
njima  povezani  sektori,  kao  što  su  putničke  agencije  i  aerodrumske  usluge.  Npr.  u
Velikoj  Britaniji,  Ured  za  nacionalnu  baštinu  tvrdi  da  na  komercijalno  hotelijerstvo
otpada 70% radnih mjesta.Wood u turističke djelatnosti ubraja još nekoliko područja kao
što su biblioteke, pozorišta, muzeji, sport i rekreacija.

U okviru klasifikacije turizma postoji velika različitost radnih mjesta, koja se razlikuju
prema njihovim tehničkim i stručnim zahtjevima, potrebnim klasifikacijama, odredbama i
uslovima i sl. Tako npr. Baum navodi sledeću klasifikaciju ljudi koju će osoba morati
kontaktirati prilikom kupovine paket aranžmana:

detaljistički putnički agent;

osiguravajuća društva,

putnički transport do i od zračne luke;

Preuzeto: www.wikipedia.com