Mediji, dezinformacije i lažne vesti
SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POLITOLOGIJE
DANICA-DANIJELA JURIĆ
MEDIJI, DEZINFORMACIJE I LAŽNE VIJESTI
DIPLOMSKI RAD
Mostar, 2019.
2
SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POLITOLOGIJE
MEDIJI, DEZINFORMACIJE I LAŽNE VIJESTI
DIPLOMSKI RAD
Studentica: Danica – Danijela Jurić
Mentor:
dr. sc. Ivana Sivrić, doc.
Kolegij: Mediji i politika
Broj indeksa: 2357DS
Mostar, srpanj 2019
.

4
UVOD
Mediji su posvuda oko nas. Mediji mogu ili često utječu na formiranje mišljenje
pojedinaca, grupe, zajednice, društva u cjelini, utječu na prosuđivanje, vrednovanje i
kontinuirano stvaranje i održavanje potreba za informacijama iz različitih područja.
Moderna tehnologija svakim danom sve više napreduje i otvara „vrata“ novim
mogućnostima o kojima se trenutno može samo nagađati, a bliska budućnost je
„zadužena“ za promoviranje novih spoznaja kroz svakodnevnu praksu.
Današnje doba je doba ubrzanog napretka medija, a današnja se mladež može
nazvati digitalnom mladeži. Može se reći da su preplavljeni elektroničkim medijima i
bombardirani raznim informacijama. Mediji i novinari kao posrednici informacija
neosporno utječu na oblikovanje javnog mišljenja o različitim sferama ljudskog
djelovanja (primjerice politike ili znanosti), pa se pred njih ujedno i stavlja velika
odgovornost. Danas ih se u uvjetima komercijalizacije, senzacionalizma i žutila
nerijetko proziva za neetično vladanje i društvenu neodgovornost.
Ako postoje prava, onda moramo voditi računa i o dužnostima, a sloboda i
odgovornost tu nisu u sukobu, nego osiguravaju jedna drugu. Dužnosti proizlaze iz
etičkih i profesionalnih kodeksa te iz zakonskih propisa. No novinari nisu jedini akteri
koji sudjeluju u društvenoj komunikaciji putem medija i tako snose dio odgovornosti za
nju. Smatra da je novinar prije svega odgovoran vlastitoj profesiji, njezinoj etici i
vlastitom moralnom i profesionalnom habitusu, ali i urednicima i vlasnicima, te naravno
i javnosti jer je važnost za javnost ujedno i temeljni kriterij za objavu vijesti ili za
početak nekog istraživanja.
Također bitnu ulogu u društvenoj odgovornosti medija ima i medijski pluralizam
koji predstavlja prikazivanje raznolikosti političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih
gledišta i interesa. Konstitutivno obilježje demokratskoga tipa masovnih medija i jedan
od najvažnijih ciljeva medijske politike, odnosno nužan preduvjet za službu u interesu
javnosti. O stupnju pluralizma ključno ovisi društvena kvaliteta i ostvarivanje društvene
uloge medija. Pritom se kao opći indikator funkcionalnosti toga načela u pojedinom
medijskom sustavu često uzima zastupljenost manjinskih društvenih skupina.
5
Oživotvorenjem podučavanja kritikoga mišljenja uključuje se u proces
preobrazbe iz tradicionalnog obrazovanja u napredno obrazovanje koje je usmjereno na
potrebe učenika i društva.
Diplomski rad će se obraditi kroz 6 glavnih poglavlja s njegovim
podpoglavljima. U prvom poglavlju "Pojam medija" prikazati će se i pojasniti sam
pojam medija, razvoj medija kroz povijest, te će se također dati prikaz podjele medija.
Dotaknuti će se društvenih medija i vrste društvenih medija, te medija i politike,
odnosno kakvu ulogu mediji imaju u politici.
Kroz drugo poglavlje pojasniti će se profesionalna etika medija, točnije biti će
riječi o medijima kao društvenim institucijama, društvenoj odgovornosti medija,
odnosno kakvu odgovornost mediji imaju prema društvu.
U trećem poglavlju pod nazivom "Pojava dezinformacija i širenje lažnih vijesti"
fokus se premješta na pojam dezinformacije te će se govoriti o načinu na koji se ona
širi. Prikazati će se pojava i širenje lažnih vijesti i društvene mreže koje ima funkciju
širenja lažnih vijesti.
U četvrtom poglavlju govoriti će se o lažnim vijestima u Bosni i Hercegovini
čija se aktualnost nikada nije očitavala u većoj mjeri nego danas. Kroz istraživanje
pojave lažnih vijesti u BiH navesti će se portali koji kroz senzacionalističke naslove u
javnost plasiraju lažne vijesti i dezinformacije.
U petom poglavlju "Medijski pluralizam i kritičkom mišljenje" pojasnit će se
sam pojam medijskog pluralizma i kritičnog mišljenja. Biti će riječi i o četiri pristupa
medijskog pluralizma.
U šestom, ujedno i zadnjem poglavlju će se govoriti o društvenom odgovornosti
medija i pojedinca. U ovom poglavlju nastojati će se prikazi koja je društvena
odgovornost pojedinca prema medijima, te sama društvena odgovornost medija.
Pri pisanju rada korištena je relevantna literatura koja se tiče medija te pojave i
širenje dezinformacija i lažnih vijesti, kako u suvremenom svijetu tako i u Bosni i
Hercegovini.

7
rata, vrlo brzo je postala najutjecajniji medij jer se profilirala kao izvor informacija i
zabave milijunima gledatelja. U tehnološkom smislu ovaj je medij sličan radiju.
Internet se u suvremenim okvirima prihvaća kao medij koji povezuje niz
različitih komunikacijskih modela što je jedan od ključnih razloga njegove popularnosti
danas. Počeo se širiti u drugoj polovici '90-tih godina 20. stoljeća.
Medijski je svijet postao zaseban svijet, sa svojom kodovima, slikama, jezikom i
istinom te proizvodi pa prodaje vlastitu stvarnost, papir i pokretne slike, kao što druge
industrije proizvode tekstil,vijke ili kreme za sunčanje. „Informacija nije više slobodna i
kritička nego prenosi jednu ideju, istinu, svjetonazor u oksimoronskom spoju
jednoumnog pluralizma.“
Globalni trendovi i sadržaji stvaraju globalne medijske korisnike, te se na
temelju različitih nacionalnih iskustava i provedenih znanstvenih empirijskih
istraživanja može zaključiti kako su medijske navike korisnika slične posvuda u svijetu.
Nama u 21. stoljeću je teško zamislivo da su nekada trebali dani, pa čak i
mjeseci kako bi se došlo do neke nove informacije dok sada imamo sve "servirano" i
lako dostupno gdje god se nalazili.
1.1.Povijest medija
Novinare se smatra očima i ušima svijeta. Novinarstvo putem sredstava javnog
komuniciranja između ostalog obavještava publiku o raznim događajima, obrazuje
ljude, te stvara javno mnijenje. Prelazak iz zanatskog tiska u moderni tisak događa se
nakon sloma feudalizma, paralelno s industrijskom revolucijom a čimbenici tog
događaja su sljedeći:
-
Promjena tehničkih osnova;
-
Širenje glasačkog prava;
-
Urbanizacija
S otkrićem radija nastaje i takozvana radio vijest. Radio vijest je bila specifična
po tome što je bila emitirana odmah nakon nekog događaja. Može se zaključiti da su
vijesti emitirane putem tada novog medija, postale pravovremene. Televizija je,
KATUNARIĆ, D.:
Carstvo medija: Zbornik tekstova
, Litteris, Zagreb, 2012., str. 5.
Usp.
Isto
, str. 7.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti