1
UVOD
U ovom seminarskom radu ću obraditi razne definicije menadžmenta, njegovo pojmovno
određenje. Bit će navedene razne definicije, po mišljenjima različitih autora i teoretičara. Na
kraju ću prikazati najbolje karakteristike izvučene iz tih par definicija Svako od njih ima
različito mišljenje, navest ću pojedinačno svaku njihovu definiciju i ukratko obrazložiti.
Takođe ću se pozabaviti i oko menadžera, šta to oni ustvari predstavljaju, neke od
definicija teoretičara i profesora. U jednom dijelu ću spomenuti tipove menadžera, navesti
menadžere i takođe u kratkim crtama obrazložiti šta predstavljaju i zašto su se našli na takvim
pozicijama.
U daljnjem radu ću se dotaknuti liderstva, tipova lidera i njihovih funkcija.
Predstavit ću i njihove karakteristika, i ukratko napisati nešto o svakoj.
I na kraju,u nekoliko rečenica ću objasniti koja je razlika između menadžmenta i liderstva,
liderstva i preduzetništva, kao i razliku između menadžera i lidera. Ovo nam je jako bitno jer
većina nas smatra da su to sve iste funkcije, ali itekako se razlikuju.
2
1. MENADŽMENT
Menadžment je generička funkcija
i specifično i svojstveno sredstvo svake
organizacije ma kakva da je njena
misija (svrha).
- Peter Drucker
1.1. POJMOVNO ODREĐENJE I DEFINISANJE
MENADŽMENTA
1
U nekim jezicima kao što su švedski, francuski, hrvatski, engleska riječ
management
se ne
može čak doslovno ni prevesti. Nema jedinstvenog pojma koji bi odgovarao pojmu
manage,
kao korijenu riječi
management
. U ovim jezicima
manage
ima značenje: upravljati,
rukovoditi, voditi, raspolagati s nečim, kako istile Isak Adižes, istaknuti konsultatnt
organizacija i menadžmenta u svjetskim okvirima.
U najvećoj on-line enciklopediji na svijetu, Wikipediji, (Wikipedia: www.wikipedia.org)
može se naći da glagol
manage
dolazi od italijanske riječi
maneggiare
, što potiče od latinske
riječi
manus
– ruka.
Postoje mnogobrojne definicije menadžmenta. Najpopularnija je definicija menadžmenta
američke autorke Meri Parker Folet (Mary Parker Follet), koja kaže da je menadžment
sposobnost (vještina, umiješanost) obavljanja posla preko ljudi, ili kraće: obavljanje poslova
pomoću drugih ljudi. Ova definicija objašnjava menadžment samo sa stanovišta funkcije
vođenja (eng
. leading
), i ne posmatra menadžment sa stanovišta funkcija cjelokupnog
procesa: planiranja, organizovanja, vođenja i kontrolisanja. Ona ne ukazuje da menadžment
uključuje u sebe odlučivanje i sprovođenje odluka u svim menadžerskim funkcijama.
Radi preglednosti, slijedi nekoliko definicija menadžmenta:
1. Menadžment znači:planirati, organizovati, komandovati, koordinirati, kontrolisati (H.
Fayol, 1916); pritom je potrebno istaći da je sve organizacione operacije Fajol dijelio na
sljedeće funkcije: tehničku, komercijalnu, finansijsku, bezbjednosnu, računovodstvenu i
menadžersku;
2. Menadžment je proces planiranja, organizovanja, vođenja i kontrole svih članova
organizacije i korištenje svih organizacionih resursa kako bi se ostvarili postavljeni
organizacioni ciljevi (J. Stoner, E. Freeman, D.Gilbert, 1997.);
1
''MENADŽMENT – principi, koncepti i procesi'', Mašić, B.; Univerzitet Singidunum, Beograd 2010. (19-20 str.)
4
3
*
Organizacije sačinjavaju ljudi koji imaju različlite kvalifikacije i znanja, i koji rade
raznorodne poslove
. Svi članovi treba dobro da razmotre cilj koji žele da ostvare i da se
postaraju da njihovi saradnici budu upoznati sa tim ciljem i da ga bu potpunosti razumiju. Svi
moraju da preispituju šta duguju drugima i da se postaraju da to drugi shvate, kao i da saznaju
šta se od njih očekuje.
*
Ni veličina proizvodnje, ni ''krajnji rezultat'' nisu sami po sebi adekvatna mjera učinka
menadžmenta i preduzeća.
Pozicija na tržištu, inovacija, produktivnost, razvoj ljudi, kvalitet,
finansijski rezultati – to su ključni faktori učinka jedne organizacije i njenog opstanka.
* I na kraju treba reći da je najvažnija stvar koju treba upamtiti o jednom preduzeću
sljedeća: Rezultat poslovanja je zadovoljan kupac.
Rezultat bolnice je izliječeni pacijent.
Rezultat škole je učenik koji je nešto naučio i koji to primjenjuje kasnije. Unutar jednog
preduzeća postoje samo troškovi.
Menadžeri koji razumiju ove principe i koji shodno njima i djeluju, kako ističe Draker, bit će
uspješni menadžeri.
Na menadžment se uglavnom može gledati sa stanovišta sljedećih principa:
1. Menadžment kao proces,
2. Menadžment kao skup ljudi (menadžera i menadžerskih timova),
3. Menadžment kao nauka i/ili umjetnost,
4.Menadžment kao profesija.
1.1.2.
MENADŽMENT KAO PROCES
Danas je uobičajeno da se menadžerski proces posmatra putem četiri osnovne i vrlo važne
funkcije:
1. Planiranja,
2. Organizovanja,
3. Vođenja,
4. Kontrolisanja.
Planiranjem
se na osnovu analize i predviđanja internih i eksternih faktora organizacionog
okruženja formulišu planske odluke vezane za: viziju promjena, misiju, ciljeve, strategiju i
planove. Funkcijom planiranja menadžeri strategijski fokusiraju i usmjeravaju organizaciju
(vizija, misija, strategijski ciljevi), formulišu strategiju kako da ostvare odluke kojim se
organizacija strategijski fokusira, i razvuijaju više planova kojim se postiže integracija i
koordinacija aktivnosti na sprovođenju strategije u organizacioni život.
3
''MENADŽMENT – principi, koncepti i procesi'', Mašić, B.; Univerzitet Singidunum, Beograd 2010. (22-23 str)
5
4
Organizovanje
obično slijedi planiranje i obuhvata vrlo složen proces oblikovanja
adekvatne organizacione strukture kako bi bila u funkciji ostvarenja glavnih planskih
odluka (vizija, misija, ciljevi, strategija i planovi).
Prilikom oblikovanja i dizajniranja organizacione strukture menadžeri određuju koje
aktivnosti i zadaci treba da se obave, ko treba da ih obavi, kako da se aktivnosti i
zadaci grupišu, ko kome podnosi izvještaj i gdje se odluke donose. Dakle funkcija
organizovanja obuhvata više pitanja kao što su: utvrđivanje i podjela posla, grupisanje
poslova, uspostavljanje lanca komandovanja i raspona kontrole, kao i pitanja
menadžmenta ljudskih resursa.
Funkcija vođenja
označava sposobnost ili vještinu da se poslovi obave uspješno sa
i/ili posredstvom drugih ljudi. Sljedeća pitanja čine suštinu sadržaja funkcije vođenja:
* Kako motivisati podređene ili saradnike, što je izraz koji se u novije vrijeme koristi,
da bi se ostvarili organizacioni ciljevi?
* Kako izabrati najefikasniji sistem komuniciranja?
* Kako podstaći i raditi sa pojedincima ili timovima?
* Kako rješavati pitanja ponašanja zaposlenih (konflikti, organizaciona kultura i sl.)?
Funkcija kontrole
je nužna u menadžment praksi. Ukoliko je organizacija strategijski
dobro usmjerena, valjano oblikovana, ljudi dobro raspoređeni, obučeni i motivisani,
menadžeri moraju da kontinuirano prate da li sve funkcioniše onako kako je planirano.
Postavlja se logično pitanje: da li menadžeri uvijek planiraju, organizuju, vode
poslovne aktivnosti, a potom kontrolišu poslovanje? U stvarnosti, ono što menadžeri
rade vrlo često se ne odvija tim redoslijedom, međutim, to ne umanjuje značaj procesa
menadžerskih funkcija. Činjenica je da dok menadžeri upravljaju, istovremeno
planiraju, organizuju, rukovode i kontrolišu.
1.1.3. MENADŽMENT KAO SKUP LJUDI
U američkoj literaturi se na menadžment gleda kao na proces i kao na ljude,
menadžere, koji obavljaju upravljački proces: planiranja, organizovanja, vođenja i
kontrolisanja. Ljudske resurse u organizaciji dijelimo na menadžere i nemenadžere.
Menadžeri koordiniraju rad radnika (nemenadžera) da bi ostvarili planski osmišljene
ciljeve i zadatke. Pritom menadžeri ''obavljaju'' menadžerske funkcije i ''vrše''
menadžerske uloge (interpresonalne, informacione uloge u odlučivanju). Menadžeri su
potrebni u svakoj organizaciji (profitnoj – neprofitnoj, proizvodnoj – uslužnoj, javnoj
– privatnoj), svuda gdje dvoje ili više ljudi radi zajedno na osmišljen ui struktuiran
način da bi se ostvarili cilj ili grupa ciljeva.
Kada Draker piše o principima menadžmenta, on najvećim dijelom ističe ljude i
menadžere koji integrišu ljude u zsjedničke poduhvate na ostvarenju organizacionih
ciljeva i zajedničkih vrijednosti.
4
''MENADŽMENT – principi, koncepti i procesi'', Mašić, B.; Univerzitet Singidunum, Beograd 2010. (24-25 str.)
7
6
*
Moć.
Uticaj na ljude i događaje i zadovoljstvo da se stvari dešavaju.
*
Nagrade.
Plata i drugi bonusi doprinose da menadžerska profesija spada u vrh profesija po
ukupnoj zaradi, prije svega kao posljedica uspjeha.
*
Rad za zajednicu
. Menadžeri su osobe koje putem različitih nivoa društvene odgovornosti
doprinose razvoju uže i šire zajednice (ekonomska odgovornost – biti profitabilan; pravna –
poslovati u skladu sa zakonom; etička – poslovati u skladu sa moralnim normama i raditi fer i
pošteno; i filantropska – biti koristan šlan zajednice, koja se obično sprovodi putem
fondacije).
Menadžerska profesija se mora planski i kontinuirano nadograđivati i razvijati znanja,
sposobnosti i vještine u skladu sa dinamičkim promjenama u globalnom organizacionom
okruženju.
1.2. UNIVERZALNOST MENADŽMENTA
7
Menadžment je potreban organizacijama svih vrsta i veličina, na svim organizacionim
nivoima i u svim sektorima organizacije i to širom svijeta, bez obzira na lokalnu pripadnost
organizacije. Menadžment će u svim navedenim uslovima planirati, organizovati, voditi i
kontrolisati na različite načine u skladu sa svojim menadžerskom pozicijom, kao i znanjem,
sposobnostima i vještinama sa kojima raspolaže. Dakle, možemo konstatovati da postoji
univerzalna potreba za menadžmentom (slika 1.)
Slika 1.
Univerzalna potreba za menadžmentom
6
''MENADŽMENT – principi, koncepti i procesi'', Mašić, B.; Univerzitet Singidunum, Beograd 2010. (27 str.)
7
''MENADŽMENT – principi, koncepti i procesi'', Mašić, B.; Univerzitet Singidunum, Beograd 2010. (30 str.)
Menadžment je
potreban u...
Organizacijama svih
veličina
Male Velike
Svim tipovima organizacije
Profitno Neprofitno
Svim nivoima
organizacije
Dno Vrh
Svim oblastima organizacije
(proizvodnja, marketing,
ljudski resursi...)
