Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Diplomski/master radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio Jankooo111 30. mart 2015. Prijavi dokument
UVOD
Izbegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja u savremenim uslovima opšte globalizacije postaje predmet interesovanja velikog broja zemalja. Ovo pitanje je posebno aktuelno u vremenu značajnih promena u okviru reforme privrednog i poreskog sistema kojom se u Republici Srbiji stvaraju novi uslovi poslovanja na principima dobiti, tržišnosti i jednakog tretmana svih vidova vlasništva. Razrešenje pitanja i problema koje međunarodno dvostruko oporezivanje postavlja pred nadležne poreske organe i poreske obveznike svih zemalja, predstavlja preduslov za značajna ulaganja stranih investitora u privredu neke zemlje, odnosno stvaranje uslova za njihovo učešće u procesu privatizacije, ali i za korišćenje odgovarajućih finansijskih instrumenata za podsticanje viših oblika bilateralne ekonomske saradnje.
Osnovni ciljevi ovog rada su prezentacija teorijske osnove problematike dvostrukog oporezivanja i ukazivanje da je i Republika Srbija, kao i sve države, zainteresovana da putem zaključenja ugovora, prvenstveno sa državama koje su njeni najznačajniji ekonomski partneri, a zatim i sa drugim državama, eliminiše problem međunarodnog dvostrukog oporezivanja uopšte i time olakša uključenje u međunarodnu podelu rada i intenzivira svoje ekonomske i finansijske odnose na svetskom planu.
Upotpunjavanje znanja o finansijskom sistemu Srbije, kao smernica za funkcionisanje i uspešno privređivanje u budućnosti u sklopu istog, predstavljaju autorove osnovne motive odabira ove teme.
Rad se sastoji iz tri dela. U prvom delu je iznet prikaz teorijske osnove dvostrukog oporezivanja- definisanje pojma dvostrukog oporezivanja, objašnjenje uzroka nastanka dvostrukog oporezivanja i objašnjenje internog i međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Drugi deo obuhvata metode koje se u praksi koriste radi izbegavanja međunarodnog dvostrukog oporezivanja kao i iznošenje ciljeva i načina tumačenja ugovora o izbegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Takođe je detaljnije obrađen aspekt zloupotrebe ugovora. Treći deo se bavi praktičnim pozicijama Republike Srbije po pitanju primene ugovora o izbegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja, sadržajem ugovora kao i iskustvima u primeni metoda za otklanjanje dvostrukog oporezivanja.
Metode korišćene prilikom izrade rada su korišćenje stručne literature i statističkih podataka, kao i kombinacija komparativnog i normativno-pravnog metoda.
IDVOSTRUKOOPOREZIVANJE – TEORIJSKI OSVRT
1. Određenjeporeskog suvereniteta i dvostrukog oporezivanja
Obzirom da je dvostruko oporezivanje kompleksna finansijska tematika, pre detaljnijeg upuštanja u srž materije nužno je izneti osnovne odrednice i polazne tačke.
1.1. Poreski suverenitet i dvostruko oporezivanje
Država raspolaže poreskim suverenitetom koji proističe iz njenog teritorijalnog suvereniteta kao jednog ol osnovnih atributa vlasti. U teoriji međunarodnog javnog prava, pod„poreskim suverenitetom“ određene države podrazumeva se pravo te države la oporezuje sva lica i predmete koji se nalaze na njenoj teritoriji, kao i privredne aktivnosti koje se obavljaju na toj teritoriji. S tim u vezi je i definiiija poreza, kao instrumenta javnih prihoda kojim država (uključujući njene političke jedinice i jedinice lokalne samouprave na koje je, u skladu sa ustavnim sistemom, država prenela celinu ili deo svoje poreske vlasti)od subjekata pod njenim poreskim suverenitetom prinudno uzima novčana sredstva, bez neposrednog protivčinjenja, sa ciljem finansiranja svojih finansijskih potreba i ostvarivanja ostalih, prvenstveno ekonomskih i socijalnih ciljeva.
Iz navedenog se može izvesti zaključak da međunarodno javno pravo, u principu, državi ne zabranjuje da primenjuje pravne norme sadržane u domaćem poreskom zakonodavstvu. Drugačije rečeno, na osnovu opštih pravila međunarodnog poreskog prava država je ovlašćena da, u skladu sa domaćim poreskim zakonodavstvom, primenjuje poreze samo u situaciji u kojoj postoji lična ili teritorijalna povezanost sa predmetom oporezivanja (na primer, na osnovu svog poreskog suvereniteta, država može da oporezuje dohodak rezidenta koji potiče iz inostranih izvora ili dohodak od nepokretnosti koja se nalazi na njenoj teritoriji, a pripada nerezidentu).
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.