Metodika otkrivanja,razotkrivanja i dokazivanja krivičnog djela silovanja
REPUBLIKA SRPSKA
UNIVERZITET NUBL
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
BANJA LUKA
KRIMINALISTIKA
SEMINARSKI RAD:
TEMA:
METODIKA OTKRIVANJA,RAZOTKRIVANJA I
DOKAZIVANJA KRIVIČNOG DJELA SILOVANJA
Mentor: Student:
Prof. dr Dragan Gaćeša Milan Jovišić
Banja Luka, novembar 2014.
2
SADRŽAJ
UVOD.......................................................................................................3
1. POJMOVNA ODREĐIVANJAKRIMINALITETA
....................................4
1.1. Pojam kriminaliteta ...........................................................................4
1.2. Pojam i podjela kriminalistike ...........................................................6
1.3. Pojam seksualnih delikata .................................................................8
2. KRIVIČNO-PRAVNA OBILJEŽLJA KRIVIČNOG DJELA
SILOVANJA
..................................................................................................9
2.1. Pojam i karakteristike .....................................................................10
2.2. Način izvršenja ......................................................................................10
3. METODIKA OTKRIVANJA, RAZJAŠNJAVANJA I DOKAZIVANJA
KRIVIČNOG DJELA SILOVANJA
..........................................................11
3.1. Način saznanja i prve mjere po saznanju ..........................................11
3.2. Specifičnost tragova .........................................................................12
3.3. Razjašnjavanje i otkrivanje učinioca .................................................14
3.4. Fingirano silovanje ..........................................................................15
4. ZAKLJUČAK
...........................................................................................16
LITERATURA
..............................................................................................17

4
POJMOVNA ODREĐIVANJAKRIMINALITETA
Kriminalitet je društvena pojava koja podrazumijeva ukupnost krivičnih
djela ili zločina na određenom prostoru i u određenom vremenu. Za razliku od
zlocina, on je masovna pojava i najčešće se dijeli na primarni i sekundarni
kriminalitet. Primarni kriminalitet je vršenje kažnjivog djela prvi put, koji je
prouzrokovan djelovanjem različitih društvenih i psihičkih činilaca, a sekundarni
kriminalitet je ponovono vršenje djela gdje uticaj ima i proces socijalne kontrole.
Krminalitet predstavlja negativnu društvenu pojavu, koja nepovoljno utiče
na društvo i na čovjeka kao pojedinca. Smatra se da kriminalitet ima dva lica i to:
kao totalitet delikvencije i kao pojedinačni akt, pri čemu je potrebno poznavat obije
dimenzije da bi se azumio ovaj fenomen. Drugim riječima, da bi se razumio
kraiminalitet u cjelini portrebno je izučavati pojedinačne slučajeve kriminaliteta.
Ovaj dvodimenzijonalni pristup zahtjeva saradnju mnogih nauka kao što su:
kriminalna socijologija, opšta socijologija, bijologija, psihologija, psihopatologija i
mnoge druge.
1.1 Pojam kriminaliteta
Kriminalitet je pojava koja je određena pravom. Svaka država u svom
zakonodavstvu ima određen broj zabranjeni ponašanja, kvantitativnu i kvalitativnu
dimenziju kriminalizacije. Pri određivanju pojma kriminaliteta bitno je odrediti
njegov društveni karakter, njegovu društvenu uslovljenost i zakonitost javljanja u
datim uslovima i strukturama, u kojima se vrši proces kriminalizacije pojedninih
5
lica, vodeći pri tome računa da on predstavlja društvenu pojavu koja se ispoljava u
konkretnim inkriminisanim radnjama pojednih lica.
Krmininalitet se može definisati, na osnovu predhodno navedenog kao
društveno negativna, dinamična pojava koja predstavlja aktivnost jednog ili više
lica u određenom periodu i prostoru. Kriminalitet je takođe pojava koja je prisutna
u svim fazama razvoja društva, bez obzira što se njegovi korjeni nalaze u
društveno materijalnim uslovima klasnog društva. Ta pojava je uslovljena
određenim društvenim odnsima i inkrimisana zakonskim propisima i čije
nepoštovanje i kršenje povlači adekvatnu krivičnu sankciju. Najjednostavniji je
definisano kriminalitet predstavlja oblike ponašanja pojedinaca (grupe), često
uslovljene određenim uzrocima i društvenim uslovima, kojima se ugrožavaju
osnove vrijednosti zaštićene krivičnim zakonodavstvom.
U novije vrijeme države nisu potpunosti krivično-pravno suverene u
uređivanju svog krivičnog zakonodavstva. Postoje određeni oblici kriminalong
ponašanja koji ne ugrožavaju jednu zemlju nego cjelu međunarodnu zajednicu .
Primjer za to su genocid, ratni zločini upotrebljeni protiv civilnog stanovništva,
ranjenika i zarobljenih lica itd.
Krmininalitet je pojava koja je prisutna i u našem društvu. U posljednje
vrijeme javlja se u većoj i zabrinjavajućoj formi, i kao takav dovodi do povećanih
stepena zabrinutosti kod građana, jer se smatraju ugorženim i osjećaju strah za sebe
i svoju porodicu. Kao osnovna karakteristika kriminaliteta može se navesti
dinamičnost. Ova karakteristika se ispoljava u stanoj prisutnosti i vještom
Milutinovic, M.: Kriminologija, Savremena administracija, Beograd, 1998., str.28.
Gaćeša,D.: Kriminialistika, Fakultet za bezbednost i zaštitu, banja Luka ,2012.,str.23.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti