Mjere borbe protiv bolesti biljaka

1.Uvod
Zaštita biljaka od uticaja štetnih vanjskih agenasa je vrlo složen zadatak i često je pitanje strategije. Iako je borba protiv mnogih bolesti biljaka vrlo teška, ipak treba istaći da se mnoge bolesti uspješno suzbijaju, naročito ako su poznate biološke karakteristike patogena, mehanizam infekcije i tok patogeneze, te uticaj uvjeta okoline na patogena i domaćina, odnosno njihov inteakcijski odnos. Zaštita šuma je vrlo složen zadatak i pitanje je strategije shvatanja odnosa uzročnika štete -biljke – i okoliša, a najčešće s čovjekom u središtu. Šumsko zaštitne mjere kojima se šuma može djelotvorno zaštititi moguće je pronalaziti kada se šuma cjelovito upozna. Treba razlikovati mjere i metode zaštite šuma. Mjere su daleko šireg opsega nego metode .Određena mjera se sastoji od više metoda. Npr. kemijska mjera uništavanje štetnih kukaca može se provoditi aviometodom, metodom prskanja, oprašivanja, posipanjem granula u tlofumigacijom, itd. Drugim riječima mjera je ono što se poduzima, a metoda je ono kako se radi. Mjere zaštite šuma temeljno se dijele u dvije grupe:
– PREVENTIVNE,
– REPRESIVNE.
2.0 Borba protiv bolesti biljaka
Mjere borbe protiv bolesti biljaka mogu bit preventivne i represivne.
Preventivne zaštitne mjere još se nazivaju i profilaktične ili skraćeno profilaksa, a u određenom smislu i higijenske mjere. Zadaća im je spriječiti nastanak štete, bez obzira da li se radi o abiotskim ili biotskim uzročnicima, i održavanje šuma takvim kakve se najbolje odupiru štetnim utjecajima prirodnih sila. One za zaštitu šuma imaju najveći značaj i predstavljaju njen temelj. Svrha im je da se što više ojača otporna snaga drveća i sastojina prema biotskim i abiotskim štetnim utjecajima. Profilaktičke mjere imaju zadatak da uzročnik štete bude uništen ili onemogućen prije nego što šteta nastane. Uzročnik štete se uništava u početnoj fazi.
– Represivne mjere mogu biti: eradikativne i kurativne.
Primjenjuju se nakon pojave neke bolesti.
– Eradikativne mjere imaju za cilj da zarazene biljke ili njihove organe odstrane sa nekog lokaliteta u potpunosti ili djelimično,radi redukcije zaraznog patogena i zaštite zdravog dijela biljne zajednice.Ove mjere su veoma jednostavne zbog čega se u biljnoj proizvodnji lako prihvvataju.
– Kurativne mjere(liječenje)imaju cilj spašavanja zaraženih biljaka,a ne njihovu eliminaciju,pri čemu se koriste specifične metode za njihov oporavak.
Kurativnim mjerama zaštićuju se napadnute biljke, tj. liječe. Npr. zaštita hrasta od pepelnice.

Mjere borbe protiv bolesti bilja mogu biti direkne i indirektne.
Direktne mjere su one koje su usmjerene direktno prema patogenu,a indirektne nisu u neposrednoj vezi sa uzročnikom bolesti.
Preventivne mjere mogu biti direkne i indirektne,dok su repsresivne
mjere uvijek direkntne.
Najvažnije metode u borbi protiv bolesti biljaka obuhvataju:
– Administrativne mjere,
– Uzgojno-tehničke mjere
– Fizičke mjere
– Mehaničke mjere
– Hemijske mjere
– Biološke mjere
– Integralna zaštita biljaka
2.1. Administrativne mjere
U Administrativne mjere spada:
-Izbor lokaliteta,
-Izbor sistema gospodarenja i nacin obnove šume
-Rad sa otpornim vrstama
-Trajanje ophodnje