Optička sočiva
1
Srednja škola Ivo Andrić
Višegrad
Maturski rad
PREDMET:
Fizika
TEMA:
Optička sočiva
UČENIK:
MENTOR:
Lučić Lazar
prof.Mile
2
SADRŽAJ:
UVOD...............................................................................................................................................4
PROLAZ SVJETLOSTI KROZ SOČIVO.......................................................................................5
LIK SABIRNOG SOČIVA.............................................................................................................. 5
KONSTRUKCIJA LIKA.................................................................................................................5
VRSTE LIKOVA KOD SABIRNIH SOČIVA................................................................................6
JEDNAČINA SABIRNIH SOČIVA................................................................................................6
MOĆ SABIRNOG SOČIVA............................................................................................................7
RASIPNO SOČIVO......................................................................................................................... 8
NASTAJANJE LIKA.......................................................................................................................8
JEDNAČINA RASIPNOG SOČIVA...............................................................................................9
OPTIČKA MOĆ SOČIVA...............................................................................................................9
TANKO SOČIVO I JEDNAČINA TANKOG SOČIVA...............................................................10
DEBELO SOČIVO........................................................................................................................ 10
KARAKTERISTIČNI ZRACI.......................................................................................................10

4
PROLAZ SVJETLOSTI KROZ SOČIVO
U zavisnosti od različite optičke gustine sredine u koju prelazi svjetlost i od kvaliteta refrakcije te
sredine, dolazi do promjene brzine prostiranja svjetlosti. Usljed te promjene dolazi do refrakcije
svjetlosti koja omogućava uvećanje, umanjenje, približavanje, razdvajanje. Zbog svojstva
svjetlosti da se po zakonima optike refraktuje u providnim tjelima, sočivo se koristi u konstrukciji
mnogih komplikovanijih optičkih instrumenata
Pri prolasku snopa zraka kroz sabirno sočivo, centralni dio se ponaša kao optička ploča, dok se
svi ostali djelovi sočiva ponašaju kao optička prizma. Sočiva i optički instrumenti koje ona čine
(lupa, optički mikroskop, durbin, optički teleskop, naočare) vidljivu svjetlost, lome po
zakonima refrakcije, uzrokujući povećanja ili smanjenja slike objektata po
pravilima geometrijske optike.
LIK SABIRNOG SOČIVA
Lik predmeta kod sabirnog sočiva možemo pronaći ako predmet posmatramo kao skup tačaka i
pronalazimo likove pojedinih tačaka koristeći osobine paralelnih zraka. Za određivanje lika
predmeta nije potrebno pronaći sliku svih zraka, već je dovoljno naći samo likove krajnjih tačaka,
pošto znamo da će se po jedan kraj i lika i predmeta nalaziti na glavnoj optičkoj osi.
KONSTRUKCIJA LIKA
Karakteristični zraci za sabirno sočivo pomoću kojih se određuje položaj i veličina lika koja
nastaje
:
zrak paralelan sa glavnom optičkom osom koji nakon prelamanja kroz sočivo glavnu optičku
osu seče u žiži.
zrak koji prolazi kroz optički centar sočiva se prelama tako da je pravac zraka pre i posle
prelamanja podudaran.
zrak koji prolazi kroz žižu sočiva pre prelamanja, a nakon prelamanja je paralelan sa glavnom
optičkom osom
5
VRSTE LIKOVA KOD SABIRNIH SOČIVA
a) Ukoliko se objekat nalazi u neizmernoj
daljini, upadni zraci svetlosti su paralelni
sa optičkom osom sočiva i prelamaju se
sa druge strane sočiva u zadnjoj žiži.
Nastaje realna, umanjena i obrnuta slika
objekta.
b) Ukoliko se objekat nalazi dalje od
poluprečnika zadnje krivine sočiva,
nastaje lik između zadnje žiže i centra
prednje krivine sočiva. Lik je realan,
umanjen i obrnut.
c) Ukoliko se objekat nalazi u centru
zadnje krivine sočiva, nastaje lik u
drugom centru krivine sočiva. Lik je
realan, obrnut i iste veličine kao i
objekat.
d) Ukoliko se objekat nalazi između
centra zadnje krivine sočiva i prednje
žiže, njegov lik se stvara u daljini, iza
drugog centra krivine sočiva. Lik je
realan, uvećan, i obrnut.
e) Ukoliko se objekat nalazi u prednjoj
žiži sočiva, njegov lik ne postoji, jer se
zraci ne preklapaju.
f) Ukoliko se objekat nalazi između
prednje žiže i optičkog centra sočiva (kao
kod lupe), lik koji se dobije je
imaginaran, uvećan i sa iste strane sočiva
JEDNAČINA SABIRNIH SOČIVA
Jednačina sočiva daje vezu između položaja predmeta, lika i njegove žižine daljine. Za tanko
sabirno sočivo razlikujemo dve jednačine, u zavisnosti od toga da li je lik realan ili imaginaran.
Kada je lik realan, jednačina sočiva je data sa:
1
p
+
1
l
=
1
f
Kada je lik imaginaran, jednačina sočiva je data sa:
1
p
−
1
l
=
1
f

7
RASIPNO SOČIVO
Rasipna sočiva su dobila naziv po tome što rasipaju, odnosno šire snop paralelnih zraka koji
prođe kroz njih. To su optička sočiva koja su na sredini tanja nego na krajevima (kada je indeks
prelamanja sočiva veći od indeksa prelamanja sredine). Nazivaju se još
i konkavna ili divergentna sočiva.
Kod rasipnih sočiva produžeci prelomljenih zrakova se seku u jednoj tački -
imaginarna žiža rasipnog sočiva. Svako rasipno sočivo ima dve imaginarne žiže.
Rasipna sočiva su jedna od dva osnovna tipa sočiva, u koja pored njih spadaju i sabirna sočiva.
NASTAJANJE LIKA
Za određivanje lika predmeta nije potrebno pronaći sliku svih zraka, već je dovoljno naći samo
likove krajnjih tačaka, pošto znamo da će se po jedan kraj i lika i predmeta nalaziti na glavnoj
optičkoj osi.
Karakteristični zraci su zraci pomoću kojih se određuje položaj i veličina lika koja nastaje. Za
rasipno sočivo karakteristični zraci su:
zrak paralelan sa glavnom optičkom osom se
prelama tako da produžetak njegovog
novonastalog pravca seče glavnu optičku osu
u imaginarnoj žiži
zrak koji prolazi kroz optički centar sočiva se
prelama tako da je pravac zraka pre i posle
prelamanja podudaran
zrak čiji je pravac upućen ka žiži, nakon
prelamanja je paralelan sa glavnom optičkom
osom
Kod rasipnih sočiva lik se uvek nalazi sa strane na
kojoj je predmet, uvek je umanjen i imaginaran.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti