Primena inteligentnih transportnih sistema u cilju realizacije Strategije razvoja Srbije 2020
VISOKA TEHNIČKA MAŠINSKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ZAVRŠNI RAD
Primena inteligentnih transportnih sistema u cilju
realizacije Strategije razvoja Srbije 2020
Mentor:
Student:
dr Ljiljana Pecić
Suzana Mitić, 375/2013
Trstenik, 2016
SADRŽAJ:
1. UVOD..................................................................................................................................... 3
2. POJAM INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA (ITS) I NJIHOVO MESTO U
DRUMSKOM SAOBRAĆAJU..................................................................................................4
2.1 Definisanje pojmova ITS-a............................................................................................... 6
2.2 Značaj inteligentnih transportnih sistema.........................................................................8

2. POJAM INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SISTEMA
(ITS) I NJIHOVO MESTO U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU
Početkom XXI veka saobraćajni stručnjaci se slažu da uspešno rešavanje rastućih problema
odvijanja saobraćaja i obavljanja transporta više nije moguće bez primene celovitog koncepta
i tehnologija ITS-a.
ITS je upravljačka i informatičko-komunikaciona nadgradnja klasičnog saobraćajnog i
transportnog sistema, kojom se postiže bitno veća propustljivost, bezbednost, zaštićenost i
ekološka prihvatljivost u odnosu na rešenja bez ITS aplikacija (slika1). To ne znači da pre
ITS-a nije postojala inteligencija u saobraćaju (barem kod vozača), nego da se kroz
stvarnovremensko prikupljanje i obradu podataka i umreženu distribuciju informacija postiže
znatno smanjenje zagušenja, čekanja, saobraćajnih nezgoda, neefikasnosti prevoza, ekoloških
zagađenja itd.
Atribut "inteligentni" uopšteno označava sposobnost adaptivnog delovanja u promenljivim
uslovima i situacijama, pri čemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u
stvarnom vremenu. Koncept inteligentnih informacionih sistema (IIS) blizak je
informatičarima kao i različite napredne tehnike koje su zajedničke IIS-u i ITS-u. Koncepti i
tehnike veštačke inteligencije (AI tj. Artificial Intelligence) - prepoznavanje oblika, mašinsko
učenje, inteligentno izračunavanje itd., koriste se u dizajniranju, razvoju i implementaciji
različitih ITS aplikacija.
Stanovnik evropskog grada izgubi prosečno jednu godinu života u dodatnim čekanjima zbog
saobraćajnih zagušenja i neposedovanja ažurnih informacija o odvijanju saobraćaja. Problemi
gradske dostave, zagađenja i troškova transporta takvi su da je klasičan build-only pristup
nužno zameniti build+ITS pristupom rešavanju saobraćajne infrastrukture.
ITS rešenja uključuju redizajn saobraćajne infrastrukture sa novim saobraćajnim rešenjima
organizacije i vođenja tokova, inteligentnim navođenjem na rute sa manjim opterećenjem,
informisanjem o slobodnim parking mestima, daljinskim praćenjem tereta i vozila,
telematskom naplatom putarine, upravljanjem incidentnim situacijama u saobraćaju i slično.
[7]
Slika 1: Jednostavan primer ITS - a
ITS ima značenje novog kritičnog pojma koji menja pristup i trend razvoja saobraćajne nauke
i tehnologije transporta ljudi i roba. ITS obezbeđuje visok nivo bezbednosti i koordinirano
kretanje vozila, predstavlja integraciju hardvera i softvera za visoku automatizaciju sistema
informisanja i navigacije, a osim statičkih pruža i dinamičke informacije. Vodeći istraživači iz
oblasti transporta u svetu se skoro svakodnevno susreću sa izazovima unapređenja i
projektovanja novih funkcija ITS-a, s obzirom na intenzivan razvoj ITS-a i njihovu široku
primenu. [5]
Možemo reći da ITS predstavlja:
napredni koncept rešavanja saobraćajnih problema,
naučnu disciplinu,
skup tehnologija i
novi tehnološki pokret.
To dokazuju programi i projekti ITS-a u svim razvijenim zemljama, uspostavljanje ITS-a kao
akademske discipline i studijskog programa na univerzitetima, kao i uspešno delovanje niza
nacionalnih i međunarodnih ITS udruženja. Za razliku od izolovanih tehničkih rešenja (zeleni
talas, promenljivi znakovi, telematski uređaji u vozilima) koncept ITS-a predstavlja "sistem
sistema", kako je to objašnjeno u naprednim priručnicima (Highway Capacity Manual,
Intelligent Transport Primer itd.).
Uverljivi razlozi "za" ITS slede iz poraznih podataka o bezbednosti i eksternim troškovima
odvijanja saobraćaja. Prema podacima organizacije WHO, preko 1.2 miliona ljudi svake
godine smrtno strada u saobraćaju, a 50 miliona biva povređeno. Ukupni direktni i eksterni
troškovi saobraćajnih nezgoda iznose 3 do 4% BDP-a pojedinih zemalja. [8]
U svetskoj praksi kao sinonim za inteligentne transportne sisteme koristi se termin transportna
telematika. Obzirom da je primena ITS-a u Republici Srbiji tek u razvoju, neophodno je
odlučiti se za primenu prepoznatljivog i međunarodno prihvaćenog termina koji treba da opiše
ovu oblast. Termin koji je prepoznatljiviji i koji je tržišno orjentisan je inteligentni transportni
sistemi. Postoje dva načina da se preko ITS-a unapredi bezbednost saobraćaja - preko sistema
koji utiču na bezbednost direktno i indirektno.
Primeri koji obuhvataju direktne sisteme su:
otkrivanje nezgoda,
sistemi upozorenja (koriste znakove sa izmenljivim sadržajem),
otkrivanje prekršaja,
elektronske dozvole,
crne kutije u vozilima,
promenljiva ograničenja brzine i
inteligentno prilagođavanje brzine.
Primeri indirektnih sistema su:
sistemi koji menjaju izloženost saobraćaju ili vid transporta,
sistemi za elektronsku naplatu i
sistemi koji prednost daju javnom prevozu.
U najopštem smislu ITS treba da omogući poboljšanje nivoa bezbednosti saobraćaja preko
uticaja na: smanjivanje izloženosti saobraćaju i rizicima u saobraćaju, smanjivanje rizika
nastanka nezgoda i smanjivanje posledica nezgoda koje su se već dogodile. [12]

Profesor Kan Chen je definisao inteligentne transportne sisteme kao: primenu informacionih i
telekomunikacionih tehnologija u planiranju i upravljanju saobraćajnim sistemom.
Profesor I. Bošnjak je definisao ITS: ITS je upravljačka, holistička i informaciono-
komunikaciona (KIBERNETSKA) nadogradnja klasičnog sistema saobraćaja i transporta
kojom se postiže znatno poboljšanje performansi odvijanja saobraćaja, efikasniji transport
putnika i roba, poboljšanje bezbednosti u saobraćaju, udobnost i zaštita putnika, manja
zagađenja okoline itd.
ITS funkcije se nadograđuju na klasične funkcije transportnog i saobraćajnog sistema tako da
se stvaraju novi vidici i prostori u rešavanju problema kako je to načelno pokazano na slici 2.
Slika 2: ITS kao nadgradnja klasičnog saobraćajnog sistema
ITS je upravljačka i informaciono-komunikaciona nadgradnja klasičnog saobraćajnog i
transportno-logističkog sistema s bitnim poboljšanjima za mrežne operatere, davaoce usluga,
korisnike i društvo u celini. Temeljno razumevanje kibernetike (teorije sistema, teorije
vođenja, teorije informacija, komunikacionih interfejsa itd.) i ovladavanje metodama i alatima
sistemskog inženjerstva nužno je za definisanje, razvoj i implementaciju ITS-a. [3]
Redizajniranje saobraćajnih sistema i logističkih procesa moguće je ostvariti u dve faze i to:
U prvoj fazi potrebno je razvijati i implementirati ITS u postojeće saobraćajne sisteme
koji će poboljšati postojeće sisteme i osigurati fizičku mobilnost.
Druga faza bi obuhvatala mnogo šire promene u saobraćajnom sistemu koje bi
obuhvatale uvođenje nove tehnologije u fizičku i virtualnu mobilnost.
Porast zahteva za transportom i zagušenja saobraćajnih mreža podstakli su krajem 20. veka
novi pristup rešavanju problema mobilnosti. Zamenom fizičke mobilnosti (PM) virtuelnom
mobilnošću (VM) (internet, učenje na daljinu, rad na daljinu, ...) u prvi plan dolazi grupa
kibernetskih rešenja pod zajedničkim nazivom inteligentni transportni sistemi (slika 3).
Redizajniranjem pristupa od fizičke ka virtuelnoj mobilnosti osigurava se nalaženje novih
rešenja koja mogu zadovoljiti rastuće potrebe za mobilnošću i preuzeti efikasno povezivanje
ljudi i kapitala sa saobraćajnim sistemom.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti