Radni apsentizam zaposlenih
UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
- Završni rad -
TEMA: Radni apsentizam zaposlenih
Mentor: Student:
Prof. dr Dobrivoje Mihilović
Bojan Mirković
Br. indeksa: 205/99
Beograd, 2016. godina
Bojan Mirković Radni apsentizam zaposlenih
2
Radni apsentizam zaposlenih
Sažetak:
U ovom završnom radu analiziraćemo radni apsentizam zaposlenih u jednoj privatnoj
firmi u kojoj radim na poslovima IT administacije servera, mreže i aplikativnog softvera. Dat je
jedan konkretan primer kako gubici koji su nastali kao posledica opravdanog i neopravdanog
odsustvovanja (apsentizama) može novčano da se iskaže.
Ključne reči:
Apsentizam, izostanak sa posla, motivacija, stres, fluktuacija, nezadovoljstvo
poslom.

Bojan Mirković Radni apsentizam zaposlenih
4
1.UVOD
U kojoj meri će apsentizam postojati u jednoj poslovnoj organizaciji zavisi pre svega od
integrisanosti ljudskih resursa te organizacije, postojanja organizacijske odnosno korporacijske
kulture, stila vođstva, i postojanja pozitivne radne atmosfere. Modifikovanje ponašanja
podrazumeva korišćenje četiri sredstva za promenu ponašanja, označenih kao strategije
intervencije. Te strategije su: pozitivan podsticaj, negativan podsticaj, kazna i izostavljanje
reakcije.
Cilj je razviti motivacione procese i radno okruženje koje će pomoći da pojedinci pokažu rezultate
u skladu sa očekivanjima. Motivacija je proces pokretanja ljudske aktivnosti koja se usmerava
prema postizanju određenih ciljeva. Zaposleni sa nejasnim ciljevima ili bez ciljeva skloni su da
rade sporo, loše izvršavaju zadatke, pokazuju nedostatak interesovanja i završavaju manje posla od
zaposlenih čiji su ciljevi jasni i izazovni. Tada se pojavljuje izostajanje sa posla ili apsentizam.
Zaposleni sa jasno definisanim ciljevima su energični i produktivniji. U većini slučajeva postoji
sličnost u motivaciji zaposlenih pri izboru apsentizma kao vida izražavanja sopstvenog
nezadovoljstva uslovima rada, sistemom nagrađivanja, lošim međuljudskim odnosima i drugim
varijablama. U sociologiji, psihologiji, socijalnom radu i poslovnoj organizaciji, apsentizam se
bavi pojavom odsustvovanja zaposlenih sa rada po različitim osnovama, sa različitom
motivacijom, uzrocima i posledicama po zaposlene, ali i po samu poslovnu organizaciju. Zbog
specifičnosti koje određuju svaki apsentizam, menadžment organizacije praćenju apsentizma mora
posvetiti posebnu pažnju, a naučno izučavanje ove pojave mora imati poseban pristup, za svaku
industriju i sektor ponaosob.
Sve organizacije bave se time šta bi trebalo uraditi kako bi se ostvarili ciljevi pomoću ljudi. U tom
smislu, bliska pažnja usmerava se na to kako se pojedinci najbolje mogu motivisati pomoću takvih
sredstava kao što su inicijativa
,
nagrade, vođstvo, posao koji obavljaju i organizacioni kontekst
unutar koga realizuju posao. S druge strane nepavilno korišćenje
istih, situacija u zemlji i ostali
nepovoljni faktori dovode do apstinencije u radu, odnosno, apsentizma.
5
2. APSENTIZAM
Apsentizam potiče od latinske reči
absens
biti odsutan sa mesta kome neko stvarno pripada. Iako
gotovo u svakom izostanku s posla ima raznih elemenata ipak neki od njih dominiraju.
Apsentizam podrazumeva izostajanje sa posla po bilo kom osnovu i često je pokazatelj problema,
nezadovoljstva zaposlenih sa organizacijom i njenim menadžmentom. Apsentizam je najčešći i
najvidljiviji pokazatelj problema u organizaciji. Apsentizam postoji u većoj ili manjoj meri u
svakoj organizaciji i instituciji. Kao sinonim za apsentizam često se upotrebljavaju različiti termini
kao što su:
odsustvovanje sa posla,
izostajanja sa posla,
nedolazak na posao i slično.
Između tih pojmova i pojma apsentizma postoji samo terminološka razlika, dok im je suštinska
razlika u osnovi ista. U organizaciji postoje različite vrste izostanaka koji se mogu sistematizovati
na opravdane i neopravdane i tim izostancima i njihovim posledicama po organizaciju
menadžment mora da posveti punu pažnju.
Apsentizаm je sаm po sebi znаčаjаn iz rаzlogа što ne dolаzi sаm već upućuje nа neke probleme u
orgаnizаciji, nа prisutnost nezаdovoljstvа kod zаposlenih bilo dа je to uzrokovаno rаdnom
orgаnizаcijom, uslovimа rаdа ili međuljudskim odnosimа. Jedаn je od nаjčešćih i nаjvidljivijih
pokаzаteljа problemа u orgаnizаciji. U ekstremnom obliku apsentizam je više znak bolesti
organizacije nego bolesti pojedinaca!
Analiza i rešavanje problema apsentizma su važni, budući da apsentizam reducira efikasnost
preduzeća i povećava troškove radne snage. Ukoliko postoji visoka stopa apsentizma, oduzima se
mnogo menadžerske pažnje i vremena u organizovanju rada, budući da je potrebno pronaći zamenu
na poslovima na kojim radnik izostaje. Povećavaju se troškovi radne snage budući da i zaposleni
koji ne dolazi na posao i njegova zamena primaju platu. Upravo iz ovih razloga, apsentizam se
smatra jednim od najkompleksnijih problema zasposlenih koji ima brojne razloge koje je potrebno
istražiti i utvrditi da bi se moglo delovati na njih.
Postoje dva temeljna razloga izostajanja sa posla, a to su nemogućnost ili nesposobnost da se radi i
nedostatak motivacije. Brojni su faktori koji utiču na motivaciju zaposlenog da dođe na posao i
radi, među kojima su ključne lične karakteristike, vrednosti i očekivanja zaposlenog, zadovoljstvo
radnom atmosferom. Zaposleni koji uživa u radu i radnoj atmosferi ima će veću želju za dolazak od
onoga koji je nezadovoljan, koji će nastojati izbegavati posao kad god je moguće. Iako teorija
pretpostavlja da zadovoljstvo na radu bitno utiče na apsentizam, rezultati empirijskih istraživanja
Mihajlović, D.,:
Psihologija u organizaciji
, Beograd, 1999.

7
mesta.
Kada radnik često izostaje sa posla to može biti povezano sa raznim porodičnim i
materijalnim problemima koje radnik ostavlja kod kuće dolazeći na posao. Odsustvovanje sa posla
ima privremeni karakter i prema trajanju može biti:
izostajanje u toku radnog vremena (zakašnjenje, odsustvo u toku rada, ranije napuštanje
radnog mesta..);
jadnodnevno izostajanje i
višednevno izostajanje.
Aspentizam radnika smatra se “samoinicijativnim”, jednodnevnim izostajanjem radnika sa posla,
obuhvatajući zakašnjenja i kratkotrajne izlakse. Tome treba dodati i višednevna izostajanja bez
obzira čime ti izostanci bili isprovocirani. Po nekim autorima u apsentizam zaposlenih treba
svrstati i takozvane prikriveno odsustvo ili beli štrajk. To se dešava kada su radnici prisutni na
svojim radnim mestima ali vrlo slabo rade.
Bez obzira koliko apsentizam trajao, ova pojava ima
često neželjene i nerešive posledice na organizaciju kao i na proizvodne i radne procese.
Ukoliko apsentizam prevaziđe kritične granice (8 do 15%) on može paralisati ili bitno otežati
funkcionisanje organizacije kao tehnološkog sistema. Čak i malo izostajanje sa ključnih poslova
može biti skopčano sa nepremostivim organizacionim teškoćama.
2.2. Vrste Apsentizma
Kako smo unapred rekli u svakoj organizaciji postoje različite vrste apsentizma, jer zaposleni
izostaju iz različitih razloga. Ti izostanci se načelno dele na:
opravdane ili prinudne
neopravdane ili samovoljne.
Opravdani izostanci uključuju odsustvovanje iz organizacije po raznim osnovama:
bolest (lečenje, rehabilitacija uključujući i razna profesionalna obolenja i povrede na radu);
materinstvo (trudnoća, porođaj, odgoj maloletnog deteta i slično);
odlazak na odsluženje vojnog roka, učešće na vojnoj vežbi, odziv na poziv državnog
organa, suspenzija sa posla zbog povrede radne dužnosti, godišnji odmori, plaćeno i
neplaćeno odusustvo, i na kraju dogovor sa organizacijom,odnosno nadređenim
rukovodiocem.
Mihajlović, D.,:
Psihologija rada,
Tehnički fakultet Mihajlo Pupin, Zrenjanin, 2014.str.119
Mihajlović, D.,:
Psihologija rada
, Tehnički fakultet Mihajlo Pupin, Zrenjanin, 2014.str.119
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti