Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio dragiiljilja 11. april 2014. Prijavi dokument
Pojam i karakteristike transformacije organizacije
U svijetu ubrzanja promijena i poslovanja u uslovima diskontinuiteta, organizacije su prinuđene, ukoliko ne žele da dožive sudbinu dinosaurusa da sve više teže krupnim, radikalnim transformacionim promjenama. Koncept “transformacije organizacije”, ili “organizacione transformacije” dobija na značaju u teoriji i praksi menadžmenta tokom osamdesetih i devedesetih godina XX vijeka. U posljednje vrijeme sve više se piše i govori o “stvaranju I ponovnom stvaranju organizacija” (Inventing and Reinventing Organizations). Transformacija organizacije podrazumjeva radikalne, sveobuhvatne i vrlo intenzivne promjene koje obuhvataju sve komponente organizacije.
Da bi se izbjegli rizici i/ili iskoristile mogućnosti koje nose nove ekonomske i društvene sile: tehnološke promjene, međunarodne ekonomske integracije, sazrevanje tržišta u razvijenim zemljama, kolaps komunizma, globalizacija tržišta i konkurencije i dr., organizacije moraju sve više da preduzimaju dramatične, krupne, radikalne, sveobuhvatne i vrlo intezivne promjene i poboljšanja, ne samo da bi popravile svoju strategijsku poziciju, već da bi jednostavno preživjele u sve kompleksnijoj i turbulentnijoj sredini poslovanja. Kotterova knjiga “Leading Change (Vođenje promene), danas predstavlja uz knjigu Gouillart-a i Kellz-a “Transforming the Organization” (Transformacija organizacije), vodeće, tj. “kultne” materijale za oblast transformacionih promjena u organizacijama. Kao tipične metode transformacije J. Kotter navodi:
• Reinženjering (Reeingineering),
• Restrukturiranje (Restructuring),
• Programe kvaliteta (Qulaity programs),
• Promjene strategije (Strategic change) i
• Promjene culture (Cultural change).
Organizacije koje žele da budu uspješne moraju biti tzv. inovativne organizacije. Inovativne organizacije i menadžment odlikuju sposobnost i vještine kontinuirane responzivnosti (davanja uspješnih odgovora) na izazove i promjene koje dolaze i sve kompleksnije, turbulentnije i dinamičnije sredine organizacije. Takve organizacije mora da preduzimaju, s vremena na vrijeme, a u nekim djelatnostima I kontinuirane transformacione promjene. Inovativne organizacije i menadžment u njima nije dovoljno da se adaptiraju promjenama, već da svojim aktivnostima stvaraju nove promjene.
Reinženjering je nov I mora da postoji. P. Drucker (1993)
U uslovima prebrzih promjena i previše nemira u sredini u kojoj obavljaju svoju poslovnu i širu društvenu misiju, organizacije kao i menadžment teorija i praksa traže odgovore na neke menadžment izazove. Michael Hammer je prvi put 1990.godine pokušao da izloži novi koncept u menadžmentu, koji je označio kao reengineering. Mnogi ljudi su počeli pogrešno da shvataju i razumiju koncept reinženjeringa, zbog čega su M. Hammer i James Champz napisali i objavili 1993.godine, već sada kultnu knjigu pod naslovom Reinženjering korporacije – manifest za poslovnu revoluciju („Reengineering the Corporation – A Manifesto for Business Revolution).
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.