Odlomak

 Pojam i karakteristike transformacije organizacije

U svijetu ubrzanja promijena i poslovanja u uslovima diskontinuiteta, organizacije su prinuđene, ukoliko ne žele da dožive sudbinu dinosaurusa da sve više teže krupnim, radikalnim transformacionim promjenama. Koncept “transformacije organizacije”, ili “organizacione transformacije” dobija na značaju u teoriji i praksi menadžmenta tokom osamdesetih i devedesetih godina XX vijeka. U posljednje vrijeme sve više se piše i govori o “stvaranju I ponovnom stvaranju organizacija” (Inventing and Reinventing Organizations). Transformacija organizacije podrazumjeva radikalne, sveobuhvatne i vrlo intenzivne promjene koje obuhvataju sve komponente organizacije.
Da bi se izbjegli rizici i/ili iskoristile mogućnosti koje nose nove ekonomske i društvene sile: tehnološke promjene, međunarodne ekonomske integracije, sazrevanje tržišta u razvijenim zemljama, kolaps komunizma, globalizacija tržišta i konkurencije i dr., organizacije moraju sve više da preduzimaju dramatične, krupne, radikalne, sveobuhvatne i vrlo intezivne promjene i poboljšanja, ne samo da bi popravile svoju strategijsku poziciju, već da bi jednostavno preživjele u sve kompleksnijoj i turbulentnijoj sredini poslovanja. Kotterova knjiga “Leading Change (Vođenje promene), danas predstavlja uz knjigu Gouillart-a i Kellz-a “Transforming the Organization” (Transformacija organizacije), vodeće, tj. “kultne” materijale za oblast transformacionih promjena u organizacijama. Kao tipične metode transformacije J. Kotter navodi:

•    Reinženjering (Reeingineering),
•    Restrukturiranje (Restructuring),
•    Programe kvaliteta (Qulaity programs),
•    Promjene strategije (Strategic change) i
•    Promjene culture (Cultural change).

Organizacije koje žele da budu uspješne moraju biti tzv. inovativne organizacije. Inovativne organizacije i menadžment odlikuju sposobnost i vještine kontinuirane responzivnosti (davanja uspješnih odgovora) na izazove i promjene koje dolaze i sve kompleksnije, turbulentnije i dinamičnije sredine organizacije. Takve organizacije mora da preduzimaju, s vremena na vrijeme, a u nekim djelatnostima I kontinuirane transformacione promjene. Inovativne organizacije i menadžment u njima nije dovoljno da se adaptiraju promjenama, već da svojim aktivnostima stvaraju nove promjene.

Reinženjering je nov I mora da postoji. P. Drucker (1993)

U uslovima prebrzih promjena i previše nemira u sredini u kojoj obavljaju svoju poslovnu i širu društvenu misiju, organizacije kao i menadžment teorija i praksa traže odgovore na neke menadžment izazove. Michael Hammer je prvi put 1990.godine pokušao da izloži novi koncept u menadžmentu, koji je označio kao reengineering. Mnogi ljudi su počeli pogrešno da shvataju i razumiju koncept reinženjeringa, zbog čega su M. Hammer i James Champz napisali i objavili 1993.godine, već sada kultnu knjigu pod naslovom Reinženjering korporacije – manifest za poslovnu revoluciju („Reengineering the Corporation – A Manifesto for Business Revolution).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari