Rezni alati
1. Uvod
1.1 Istorijski razvoj tehnologija
Istorijski posmatrano proizvodne tehnologije datiraju još od 5000-4000 g.p.n.e. kada su se proizvodili različiti predmeti od drveta, keramike, kamena i metala. Osnovni proizvodni procesi se tada odnose na kovanje, alati su od kamena, drveta, kostiju, kremena i dr. Zahvaljujući arheološkim iskopinama koje potiču iz perioda kamenog doba upoznali smo se sa alatima koji su se koristili u vidu poluge i klina. Kao metalni materijali korišćeni su: zlato, bakar i meteoritsko gvožđe, a kao nemetali korišćeni su: grnčarija, gleđ i prirodno vlakno, kao što je prikazano na slici 1.1.1.
Sl. 1.1.1 Prvi alati koje je čovek koristio
Prvim stepenom razvoja tehnologije mehaničke obrade smatra se primena oblikovanog alata za određenu operaciju. U proizvodnim tehnologijama koristi se ogroman broj različitih metalnih i nemetalnih materijala, sa procesima koji obuhvataju precizno i izotermičko kovanje, lasersko sečenje i rezanje, superplastično deformisanje, da bi se konačno izvršila integracija sa kompjuterskim tehnologijama.
Razvoj tehnologija uslovio je intezivan razvoj tehnika proizvodnja oružja. Moderna mehanizacija počinje sa razvojem opreme za tekstilnu industriju i mašina alatki za obradu metala.
Dalji razvoj proizvodnih tehnologija vezuje se za broj proizvoda. Metode proizvodnje su bile vrlo primitivne i generalno vrlo spore, odnosno neproduktivne. Danas su uz pomoć kompjutera proizvodne tehnologije toliko napredovale, da se na primer, proizvodi 10 aluminijumskih konzervi za pivo u sekundi ili 3 miliona žileta za brijanje na čas.
Posebno značajan tehnološki element je rezni alat koji treba da omogući iskorišćenje eksploatacijskog kapaciteta danas vrlo skupe proizvodne tehnološke opreme. Kroz istorijski razvoj alatnih materijala sa osnovnim karakteristikama vidi se, da je na primer, brzina rezanja u poslednjih 50 godina porasla za oko 10 puta i da su troškovi alata po skinute strugotine istovremeno opali za oko 7 puta, kao što je prikazano u tabeli 1.1.1.
Više u Mašinstvo
Osnovni zadaci statike – aksiome statike
- Mašinstvo
- 20 stranica
Osnovni zadaci statike – aksiomi statike
- /
- 18 stranica
Alternator
- ELEKTRICNI I ELEKTRONSKI SISTEMI NA VOZILU
- 15 stranica
Više u Seminarski radovi
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica
Sijani travnjaci
- Krmno bilje
- 1 stranica
Osnovni zadaci statike – aksiome statike
- Mašinstvo
- 20 stranica
Više u Skripte
Ergonomičnost industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Fakultet inžinjerskih nauka · Čačak
- 35 stranica
Ergonomija kao komponenta industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Tehnički fakultet u Čačku · Čačak
- 34 stranica
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica