FILOZOFSKI FAKULTET U NIŠU

OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE

KOMUNICIRANJE I ODNOSI S JAVNOŠĆU

S E M I N A R S K I   R A D

Predmet: Medijsko pravo

Tema: 

SLOBODA MEDIJA

Mentor :

                  Student :

Prof dr Jelena Vučković       

        Milijana Martinović 

Asistent Andrej Blagojević

               

        broj indeksa 192

Niš, 2019.

background image

4

Reč medij (medius, media, medium)   je   latinskog porekla   i   tumači   se   kao   sredstvo  

(posrednik)  u prikazu i prenosu poruka. 

Mediji je termin koji se koristi da bi se označile one strukture u društvu koje postoje da bi 

komunicirale sa širom javnošću. Termin mediji se počeo koristiti 1920-ih godina sa proširenjem 

prisustva radija i novina koje su te decenije počele da dostižu daleko veću javnost (na državnim 

nivoima) 

Mediji,   kao   jedan   od   kamena   temeljaca   modernog   demokratskog   društva,   predstavljaju 

ključni element u konstituisanju javne sfere. Od njih se očekuje da služe javnom interesu, oni se 

ne izjednačavaju sa ostalim preduzećima već treba da ispunjavaju ciljeve od šireg i dugoročnijeg 

značaja za društvo u celini. Mediji se zbog toga smatraju odgovornim za ono što čine ili ne čine. 

Bez obzira kojim intezitetom i u kojoj meri, mediji obavljaju značajnu javnu ulogu i zbog toga 

trebaju dobiti određena prava i privilegije. 

Međutim, privilegije i prava bez obaveza i odgovornosti pretvorilo bi medije u tempiranu 

bombu,   u   latentne   kršitelje   ljudskih   sloboda,   za   koje   su   se   kroz   istoriju   zdušno   borili. 

Balansiranjem   između   prava   i   obaveza,   mediji   ispoljavaju   svoju   profesionalnu   stranu. 

Profesionalni mediji su oni mediji koji drže do standarda, objektivnosti i profesionalne etike. 

Kao ključni faktor profesionalnosti medija ističe se moral, odnosno načela koja novinari i mediji 

ispunjavaju u svom radu.

 Profesionalne norme mogu se svesti na šest oblasti: 

1. sloboda izražavanja i sloboda kritikovanja, kao i odbrana tih prava;

2. zaštita   profesionalne   nezavisnosti   i   profesionalnog   integriteta   novinara   odbacivanjem 

materijalnih ili moralnih povlastica i bilo kakvog spoljašnjeg uticaja;

3. poštovanje istine u traganju za informacijom i pri njenoj obradi;

4. poštenje u pogledu sredstava koja se koriste u tom traganju;

5

5. odnos poštovanja prema izvorima informacija i osobama koje su predmet informacija, 

kao i primena autorskih prava i

6. podjednak tretman svih osoba eliminacijom svih oblika diskriminacije.

Da bi se ove norme poštovale, mediji moraju posedovati izvestan stepen nezavisnosti, kao i 

slobode

 

izbora.

Nezavisnost   medija,   u   prvom   redu,   treba   da   obezbedi   profesionalnu   slobodu   izbora 

posredovanih sadržaja od različitih društvenih uticaja. Sloboda bi trebala da se prihvati kao 

osnovno načelo svake teorije javnog komuniciranja iz koga bi trebalo da proističu sva ostala. 

Kako postoji mnogo verzija slobode, dok sama reč sebe ne objašnjava, pod slobodom 

komuniciranja bi mogli podrazumevati: nepostojanje cenzure ili drugih oblika kontrole od strane 

vlasti; pravo građana da imaju slobodan pristup informacijama; slobodu informativnih medija da 

dobiju   informacije   iz   relevantnih   izvora;   nepostojanje   prikrivenog   uticaja   vlasnika   medija   i 

oglašivača;   aktivnu   i   kritičku   uređivačku   politiku.   Iako   se   idealna   i   potpuna   sloboda 

komuniciranja ne može postići, benefiti koje javnost dobija sa njom su nesumnjivi: sistematska 

javna   kontrola   nosilaca   javnih   funkcija   i   adekvatno   informisanje   o   njihovim   aktivnostima; 

podržavanje aktivnog i informisanog demokratskog društvenog života; mogućnost da se ispolje 

ideje, verovanja i različiti pogledi na svet; neprestano obnavljanje i menjanje kulture i društva. 

Sloboda   medija   smatra   se   konstitutivnim   principom   zapadnih   demokratija.   U 

autokratskim društvima ne postoji emancipovana javna sfera pa stoga ne postoje ni uslovi za 

medijsku autonomiju. Medijska raznovrsnost bez institucionalnih garancija zaštite ne znači i 

medijski pluralizam. Nezavisna štampa nastala je kao rezultat evolucije kapitalističkog tržišta i 

ukidanja državne kontrole štampe. Nova generacija slobodne štampe postala je “veliki organ 

javnog razuma“. Ona je omoćila narod, delovala kao kontrola vlasti i obezbedila nepristrasne 

informacije, omogućavajući narastajućem biračkom telu da odgovorno participira u napredujućoj 

demokratiji. Međutim, od vremena sticanja nezavisnosti pa do danas, mediji su uvek bili pod 

određenom   kontrolom,   ili   od   države,   ili   od   istog   onog   kapitalističkog   tržišta   koje   im   je 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti