Odlomak

Uvod

Tržište kapitala predstavlja prostor na kome se sučeljavaju ponuda i tražnja za kapitalom. Kapital predstavljaju sve hartije od vrednosti sa rokom dospeća dužim od godinu dana. Postoji primarno i sekundarno tržište kapitala. Tržište kapitala inkorporira u sebi sledeća tri tržišta: kreditno – investiciono tržište; hipotekarno tržište i tržište vrednosnih papira dugoročnog karaktera. Izvori kapitala u okviru jedne nacionalne ekonomije su: novčana štednja, transformacija u kapital (zajmovni kapital i akcijski kapital). Kupac i prodavac kapitala dogovaraju se o predmetu i uslovima kupoprodaje. Najbitniji uslov svake kupoprodaje kapitala jeste njegova cena. Kao učesnici na tržištu kapitala se najčešće pojavljuju: investitori kapitala, preduzetnici kapitala, posrednici u formi banaka i drugih bankarskih organizacija specijalizovanih finansijskih institucija kao berzi i država. Sa aspekta tržišnog odnosa, učesnici na tržištu kapitala se mogu svrstati u neposredne učesnike i posredne učesnike.

Osnovna funkcija tržišta kapitala je upravo ta da vrši stalno okupljanje imaoca i tražioca kapitala na određenom mestu i u određeno vreme. I ako su dugovni instrumenti i vlasnički instrumenti slični po tome što jedni i drugi obezbeđuju resurse za investiranje u kapitalnu opremu, limitirajuće resurse, istraživanje i razvoj i obuku koja kompaniji omogućava da prosperira, oni se razlikuju u nekoliko važnih aspekata i to:

  • dugovna potraživanja emitenata koje kompanija ima prema njima moraju da budu u potpunosti plaćena pre nego što se potraživanja akcionarima mogu isplatiti, odnosno poverioci moraju da prime svoja sredstva pre nego što vlasnici korporacije prime svoj dividend
  • akcionare primaju u upravni odbor u korporaciji, iz toga je mogu kontrolisati
  • akcionari dobijaju gotovinu u obliku dividende kad kompanije plate porez na ostvareni profit, a isplaćene kamate po osnovu finansijskih instrumenata duga se uračunavaju u troškove poslovanja a to znači da se na taj iznos kamate ne plaća porez
  • dugovni finansijski instrumenti i drugi oblici zajmova imaju datume dospeća, odnosno datum kad im dospeva naplativost, a vlasnčki instrumenti nemaju rok dospeća, već ih vlasnik može prodati kada smatra da je za njega najpovoljiji trenutak.

 

 

 

 

 

PRIMARNO TRŽIŠTE AKCIJA I INICIJALNA JAVNA PONUDA AKCIJA

Osnovna obeležja primarnog tržišta akcija i akcijskog kapitala

a) Osnovna obeležja tržita akcija. Tržite akcija omogućava deficitarnim jedinicama (preduzećima) da na efikasan nčcin i jeftino obezbede sredstva za poslovanje. U zamenu za sredstva, korisnici sredstava (kompanije) ustupaju vlasnička prava u kompaniji, kao i novčani tok u obliku dividende. Pored finansiranja dugovnim instrumentima ili generisanim profitom preduzeća kao izvor finansiranja, koriste i akcije. Obične akcije su vlasnicke HOV koje predtavljaju vlasničke udele u preduzeću. Obične akcije predstavljaju osnovno potraživanje vlasništva u kompaniji. Oni koji emituju akcije su: kompanije, preduzeća, banke i druge depozitne i nedepozitne institucije. Akcije vlasniku ne obezbedjuju unapred poznat zagarantovan prinos.
Akcije kao elektronski zapisi simbolizuju vlasništvo nad određenim delom kapitala i određenim delom imovine.
Sa ovog stanovišta analize razlikujemo:

  • akcionarska društva kod kojih je u registar upisana veličina osnivačkog-akcionarskog kapitala uplaćenog od strane akcionara, a sva stala imovina je vlasništvo akcionarskog društva, a može postati vlasništvo akcionara u slučaju likvidacije akcionarskog društva (stečaj) i
  • suvlasnička društva kod kojih je u registar upisana imovina svakog od suvlasnika, bez obzira na oblik i način tog učešća. Suvlasništvo se ne ostvaruje samo uplatom u kapitalu, već može biti izvršeno i unošenjem određene imovine (zemljište, realna imovina, patenti, tehnologije itd.) ili prava (pravo na rentu, dividendu itd.) u to društvo.Osnivanje akcionarskih drustava se ostvaruje emisijom i plasmanom akcija. Prve emitovane akcije nazivaju se osnivačke akcije, i samo se kod njih prodajna vrednost poklapa sa nominalnom vrednošću. One se uvek prodaju po ceni koja je veća od nominalne vrednosti. Razlika izmedju nominalne i prodajne vrednosti naziva se kapitalna dobit ili kapitalni višak i uplaćuje se u fond društva.

b)Osnovna obeležja akcija
Kod vlasničkih instrumenata (akcija) kompanije emitenti nisu obavezne da plaćaju dividendu. Ona je promenljiva veličina i zavisi od rezultata poslovanja i odluka skupštine akcionara. Akcije nose veći rizik u odnosu na obveznice i analogno tome i veći prinos. Prihod instrumenata akcijskog kapitala čine dividenda i kapitalna dobit, koja predstavlja razliku izmedju tekuće cene akcija i cene akcija po kojoj je vlasnik kupio akciju.Vlasnici akcija imaju pravo glasa kao što je izbor odbora direktora i vlasništvao nad emitentom. Ako kompanija bankrotira, prava vlasnika akcija se ostvaruju tek po izvršenju prava vlasnika instrumenata duga. Kod vlasničkih instrumenata se dividenda isplaćuje iz neto profita na koju je prethodno plaćen porez. Sekundarno tržište akcija je najstrožije regulisano i kont

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari