UNIVERZITET „UNION – NIKOLA TESLA“

FAKULTET ZA EKONOMIJU I FINANSIJE

Predmet:

 Osnovi ekonomije

SEMINARSKI RAD

Tema: Inflacija 

Mentor

Profesor 
Nataša Simić

Student

Stoja Stanković  21/20

background image

postoje i dokazi da je reč prvi put upotrebljavana u knjizi Aleksandra Delmera koja 

je izašla u Njujorku 1864.god. Jedan nepoznati pisac sa američkog juga dao je opis 

inflacije: ”Nekada smo odlazili u trgovinu sa novcem u džepu a vraćali se sa korpom 

namirnica, sada odlazimo sa korpom novca a vraćamo se sa namirnicama koje mogu 

da   stanu   u   džep”.   Prve   inflacije   definisane   su   isključivo   kao   monetarne   pojave, 

odnosno   kao   stanje   u   kome   suviše   velika   količina   novca   juri   za   suviše   malom 

količinom   robe.   Danas,   imamo   dva   pristupa   inflaciji.   Jedan,   koji   je   tretira   kao 

monetarnu pojavu, polazeći od tražnje i drugi koji u definisanju inflacije polazi od 

globalne neravnoteže između ponude i tražnje, čiji rezultat ne mora nužno da se 

ispolji u svim slučajevima kao rast cena.

Inflacija se može razlikovati prema sledećim karakteristikama: 

1. prema jačini ili intenzitetu 

2. po dužini svog trajanja 

3. po poreklu svog primarnog nastanka 

4. po svom odrazu, odnosno uticaju na cene 

5. prema načinu nastanka

Inflacija je kvantitativna mera brzine kojom prosečna nivo cena od korpe odabranih 

roba i usluga u povećava privrede u nekom vremenskom periodu. To je rast opšteg 

niova   cena   gde   jedinica   valute   efektivno   kupuje   manje   nego   što   je   to   činila   u 

prethodnom   period. Inflacija,   koja   se   često   izražava   u   procentima,   ukazuje   na 

smanjenje kupovne moći nacionalne valute. Inflaciji se može suprotstaviti deflacija , 

koja se dešava kada cene umesto toga opadaju.

Monetaristi definišu inflaciju kao pojavu koja nastaje kada dođe do nesrazmernog 

povećanja   novca   u   opticaju   prema   kretanju   proizvodnje.   Veća   količina   novca   u 

opticaju od potrebne uzrokuje opšti rast cena. Prema ovome, porast cena je posledica 

započetog procesa. Zbog toga, mnogi od ovih teoretičara izjednačavaju inflaciju sa 

rastom količine novca u opticaju. Poznati monetarista i nobelovac Milton Fridman 

smatra da je inflacija uvek i svuda monetarni fenomen, u tom slučaju što se ona 

2

stvara i što može da se stvori samo rastom količine novca koji je brži od stope rasta 

proizvodnje. Možda ne postoji nijedna takva stabilna empirijska povezanost između 

ekonomskih pojava koja je zasnovana na toliko opipljivih dokaza kao što je slučaj sa 

povezanošću   zmeđu   većih   promena   u   količini   novca   i   promena   u   nivou   cena. 

Fridman   preporučuje   restriktivnu   monetarnu   politiku   kao   lek,   odnosno   svođenje 

količine novca u opticaju na skladan odnos prema kretanju proizvodnje.

Kako cene rastu, pojedinačna jedinica valute gubi vrednost jer kupuje manje dobara i 

usluga. Ovaj gubitak kupovne moći utiče na opšte troškove života obične javnosti što 

na   kraju   dovodi   do   usporavanja   ekonomskog   rasta.   Konsenzusno   mišlјenje 

ekonomista   je   da   se   održiva   inflacija   dešava   kada rast novčane   mase nadilazi 

ekonomski rast.

Da bi se borila protiv toga, odgovarajuća monetarna vlast u zemlјi, poput centralne 

banke , tada preduzima neophodne mere kako bi održala inflaciju u dozvolјenim 

granicama i održala ekonomiju nesmetano.

Inflacija   se   meri   na   različite   načine   u   zavisnosti   od   vrste   roba   i   usluga   koje   se 

razmatraju i suprotna je deflaciji koja ukazuje na opšti pad cena roba i usluga kada 

stopa inflacije padne ispod 0%. 

Inflacija se može tumačiti ili kao dobru ili kao lošu stvar, u zavisnosti od toga na 

koju stranu se zauzima i od brzine promene.

Na   primer,   pojedinci   sa   materijalnom   imovininom   poput   imovine   I   zalihe   robe 

možda žele da vide određenu inflaciju jer to povećava vrednost njihove imovime 

koju mogu prodati po višoj stopi. Međutim, kupci takve imovine možda neće biti 

zadovolјni   inflacijom,   jer   će   od   njih   biti   potrebno   da   izdvoje   više 

novca.  Obveznice indeksirane inflacijom su još jedna popularna opcija za investitore 

da zarade od inflacije.

Ljudima koji drže gotovinu takođe se možda neće svideti inflacija, jer to nagriza 

vrednost njihovog gotovinskog fonda. Investitori koji žele da zaštite svoje portfelјe 

od inflacije treba da razmotre klase imovine zaštićene inflacijom, kao što su zlato, 

roba i zaklade za investiranje u nekretnine (REIT).

3

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti