Pojam deviznog kursa
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA-NOVI SAD
FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT
VŠJ-LESKOVAC
SEMINARSKI RAD
iz predmeta: Medjunarodne finansije
Tema:
Devizni kurs
Mentor:
Student:
Doc. Dr Eldin Dobardžić Stojanović Aleksandar
Br. Indeksa: 329-12
Leskovac, maj 2015
S A D R Ž A J
Strana
UVOD......................................................................................................................1
1.
Pojam deviznog kursa
……..
…………………………………….………...…2
2.
Sistemi deviznog kursa
.
…………………………………………………….....3
2.1. Fiksni devizni kurs……………………………………………………..…3
2.2. Fluktuirajući devizni kurs………………………………………....…..…4
3. Metode razmene i promene deviznog kursa....................................................5
3.1. Metode prikazivanja razmene stranih valuta...........................................5
3.2. Promene deviznog kursa.............................................................................5
4. Teorije deviznog kursa.......................................................................................6
4.1. Teorija pariteta kupovnih snaga................................................................6
4.2. Ravnotežni devizni kurs..............................................................................7
4.3. Nominalni i realni devizni kurs..................................................................8
5. Izbor sistema deviznog kursa i upravljanje deviznim kursom.......................9
5.1. Režimi deviznog kursa u tranzicionim zemljama....................................9
5.2. Režimi deviznog kursa u Srbiji................................................................10
5.3. Devizni kurs i inflacija u Srbiji................................................................11
5.4. Devizni kurs i konkurentnost Srbije........................................................11
5.4.1. Operacije NBS na deviznom tržištu...............................................12
6. Zaključak............................................................................................................13
Literatura...............................................................................................................14

1. Pojam deviznog kursa
Devizno tržište predstavlja organizovan sistem kupovine i prodaje deviza koji se obavlja na
teritoriji jedne države, a prema pozitivnim propisima dotične zemlje. Kupo-prodaja deviza se vrši
preko ovlašćenih banaka. Ona se obavlja na međubankarskom sastanku, a to je mesto gde se
okupljaju ovlašćene banke i NBS.
Devizni kurs predstavlja cenu jedne jedinice strane valute izražene brojem jedinica domaće
valute. On pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute-
direktno notiranje. Kod direktnog notiranja deviznog kursa jedinica strane valute izražava se u
domaćoj valuti. Indirektno notiranje je posredni oblik izražavanja deviznog kursa kojim se cena
jedne jedinice domaće valute izražava u stranoj valuti. U prvom slučaju, tj. kod direktnog
notiranja, radi se o deviznom kursu strane valute na domaćem tržištu, a u drugom slučaju tj. kod
indirektnog notiranja, reč je o deviznom kursu domaće valute na inostranom deviznom tržištu.
Devizni paritet predstavlja zvanično utvrđenu vrednost nacionalnog novca izraženu u nekom
šire prihvaćenom imenitelju (denominatoru): zlatu, specijalnim pravima vučenjima, nekoj
stabilnijoj i važnijoj valuti i sl. Tako valutni paritet služi kao osnova oko koje, u normalnim
uslovima varira devizni kurs.
Treba praviti razliku izmedju deviznog kursa i deviznog pariteta. Devizni paritet je zvanično
utvrđena vrijednost nacionalnog novca izražena u nekom šire prihvaćenom imenitelju: zlatu,
specijalnim pravima vučenja i sl., dakle vrijednost nacionalne valute. U normalnim prilikama
devizni kurs se kreće oko deviznog pariteta, kao osnove.
Devizni kurs zavisi od formiranja ponude i tražnje deviza na deviznom tržištu, iz čega sledi -
da se devizni kursevi ne moraju poklapati s njihovim monetarnim paritetom. U vreme čistog
zlatnog standarda kada je novac imao pokriće u zlatu, devizni kurs je bio određen kovničkom
stopom koja je pokazivala koliko je zlata sadržano u jedinici nacionalnog novca. Devizni
kurs se određivao poređenjem sadržaja zlata uvalutama. Devizni kurs je mogao sa se kreće samo
u uskim okvirima oko deviznogpariteta u granicama između donje i gornje zlatne tačke
koje su predstavljaletačke uvoza i izvoza zlata. Ako bi kurs neke valute porastao
iznad gornje zlatnetačke koja tačka predstavlja troškove prenosa zlata, isplativije je da se
plaćanjeinostranstvu vrši izvozom zlata nego da se po tom kursu plaća ta valuta.
Devizni kurs je veoma značajan za svaku privredu. Monetarne vlasti raznim instrumentima
utiču na visinu deviznog kursa radi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike. Stabilnost deviznog
kursa ima veoma značajan uticaj na razvoj srpske privede.
U savremenom dinamičnom okruženju, promene u odnosima valuta su veoma
česte.
Rast deviznog kursa znači da je na tržištu došlo do jačanja vrednosti s t r a n e
v a l u t e j e r n a k o n p r o m e n e d e v i z n o g k u r s a t r e b a i z d v o j i t i v i š e
j e d i n i c a domaće valute za jednu jedinicu strane valute.
Milovanović, S., Carić, M. :
Makroekonomija,
Univerzitet “Privredna akademija”, Novi Sad, 2007, str 329.
2
2. Sistemi deviznog kursa
Devizni kurs odražava stopu devizne razmene, to jest predstavlja vrednost strane valute
izražene u domaćoj valuti. Devizni kurs uspostavlja vezu izmedju nivoa cena u zemlji i u
inostranstvu i pomoću njega se inostrane cene preračunavaju u nacionalnu valutu, a domaće cene
iskazuju u devizama. Odnos vrednosti domaće i strane valute, po pravilu, pretpostavlja prethodno
utvrdjivanje pariteta, tj. Vrednosti stranog i domaćeg novca izražene u zajedničkom imenitelju,
npr. Zlatu.
Strane valute se traže zbog toga što omogućavaju kupovinu robe i usluga u inostranstvu.
Ukoliko se za strane valute moće kupiti više robe nego na domaćem tržištu (za domaću valutu)
povećaće se tražnja strane valute i ponuda domaće valute. Cena strane valute će rasti sve do onog
nivoa na kojem će se uspostaviti paritet kupovne moćći u zemlji i inostranstvu. Ako je u baznom
periodu devizni kurs na takvom nivou da osigurava paritet kupovne moći, onda će se on u
narednom periodu menjati u skladu sa stopama inflacije u zemlji i inostranstvu.
Devizni kurs u savremenim uslovima determinišu mnogi faktori, od kojih su najznačajniji:
stopa inflacije, stanje platnog bilansa, visina kamatnih stopa, visina spoljne zaduženosti, politička
situacija u zemlji i inostranstvu itd.
Priroda deviznog sistema zavisi od načina utvrdjivanja i formiranja deviznih kurseva. Različiti
su načini formiranja sistema deviznih kurseva, ali se oni generalno mogu podeliti na:
1) fiksni ili čvrsti;
2) fluktuirajući (plivajući, fleksibilni) devizni kurs.
2.1. Fiksni devizni kurs
Ukoliko je cena deviza utvrdjena od strane nacionalnih monetarnih vlasti in e zavisi od
ponude deviza i tražnje za njima reč je o fiksnom defiznom kursu.
Dobre strane fiksnog deviznog kursa su sledeće:
a) daje siguran oslonac pri izradi uvoznih i izvoznih kalkulacija;
b) minimizira dnevne rizike od gubitaka usled promene deviznog kursa na izvozno-uvoznim
poslovima (i eliminiše trošak zaštite od deviznog rizika);
c) štiti nacionalnu privredu od iznenadnih i stihijskih promena na svetskim finansijskim
tržištima;
Nedostaci fiksnog deviznog kursa su sledeći:
a) sužava proctor za delovanje ostalih instrumenata ekonomske politike;
Rochon, L. P. and Rossi, S., Monetary and ExchangeRate Systems, A Global View of Dinancial Crises, Edward
Elgar Cheltenham, UK & Northampton, MA, USA, 2006, str 50-78.
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti