UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA-NOVI SAD

FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT

VŠJ-LESKOVAC

SEMINARSKI RAD

iz predmeta: Medjunarodne finansije

Tema:

Devizni kurs

   

Mentor:

                                                            

Student:

Doc. Dr Eldin Dobardžić                                           Stojanović Aleksandar
                                                                                    Br. Indeksa: 329-12

 

Leskovac, maj 2015

S A D R Ž A J

  

                                                                                                                        Strana

UVOD......................................................................................................................1

1. 

Pojam deviznog kursa

……..

…………………………………….………...…2

     

2. 

Sistemi deviznog kursa

.

…………………………………………………….....3 

    2.1. Fiksni devizni kurs……………………………………………………..…3
    2.2. Fluktuirajući devizni kurs………………………………………....…..…4  

3. Metode razmene i promene deviznog kursa....................................................5
    3.1. Metode prikazivanja razmene stranih valuta...........................................5
    3.2. Promene deviznog kursa.............................................................................5 
    
4. Teorije deviznog kursa.......................................................................................6
    4.1. Teorija pariteta kupovnih snaga................................................................6
    4.2. Ravnotežni devizni kurs..............................................................................7
    4.3. Nominalni i realni devizni kurs..................................................................8

5. Izbor sistema deviznog kursa i upravljanje deviznim kursom.......................9
     5.1. Režimi deviznog kursa u tranzicionim zemljama....................................9
     5.2. Režimi deviznog kursa u Srbiji................................................................10
     5.3. Devizni kurs i inflacija u Srbiji................................................................11
     5.4. Devizni kurs i konkurentnost Srbije........................................................11
            5.4.1. Operacije NBS na deviznom tržištu...............................................12

6. Zaključak............................................................................................................13

Literatura...............................................................................................................14

background image

1. Pojam deviznog kursa

      Devizno tržište predstavlja organizovan sistem kupovine i prodaje deviza koji se obavlja na 
teritoriji jedne države, a prema pozitivnim propisima dotične zemlje. Kupo-prodaja deviza se vrši 
preko ovlašćenih banaka. Ona se obavlja na međubankarskom sastanku, a to je mesto gde se 
okupljaju ovlašćene banke i NBS.
      Devizni kurs predstavlja cenu jedne jedinice strane valute izražene brojem jedinica domaće 
valute. On pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute-
direktno notiranje. Kod direktnog notiranja deviznog kursa jedinica strane valute izražava se u 
domaćoj valuti. Indirektno notiranje je posredni oblik izražavanja deviznog kursa kojim se cena 
jedne   jedinice   domaće   valute   izražava   u   stranoj   valuti.   U   prvom   slučaju,   tj.   kod   direktnog 
notiranja, radi se o deviznom kursu strane valute na domaćem tržištu, a u drugom slučaju tj. kod 
indirektnog notiranja, reč je o deviznom kursu domaće valute na inostranom deviznom tržištu.

1

 

     Devizni paritet predstavlja zvanično utvrđenu vrednost nacionalnog novca izraženu u nekom 
šire   prihvaćenom   imenitelju   (denominatoru):   zlatu,   specijalnim   pravima   vučenjima,   nekoj 
stabilnijoj i važnijoj valuti i sl. Tako valutni paritet služi kao osnova oko koje, u normalnim  
uslovima varira devizni kurs.   
     Treba praviti razliku izmedju deviznog kursa i deviznog pariteta.  Devizni paritet je zvanično 
utvrđena vrijednost nacionalnog novca izražena u nekom šire prihvaćenom imenitelju: zlatu, 
specijalnim pravima vučenja i sl., dakle vrijednost nacionalne valute. U normalnim prilikama 
devizni kurs se kreće oko deviznog pariteta, kao osnove.   
     Devizni kurs zavisi od formiranja ponude i tražnje deviza na deviznom tržištu, iz čega sledi - 
da se devizni kursevi ne moraju poklapati s njihovim monetarnim paritetom.   U vreme čistog 
zlatnog standarda kada je novac imao pokriće u zlatu, devizni kurs je bio određen kovničkom 
stopom koja je pokazivala koliko je zlata sadržano u  jedinici nacionalnog novca. Devizni 
kurs se određivao poređenjem sadržaja zlata uvalutama. Devizni kurs je mogao sa se kreće samo 
u uskim okvirima oko deviznogpariteta u granicama između donje i gornje zlatne tačke 
koje   su   predstavljaletačke   uvoza   i   izvoza   zlata.   Ako   bi   kurs   neke   valute   porastao 
iznad   gornje   zlatnetačke koja tačka predstavlja troškove prenosa zlata, isplativije je da se 
plaćanjeinostranstvu vrši izvozom zlata nego da se po tom kursu plaća ta valuta.   
     
      Devizni kurs je veoma značajan za svaku privredu. Monetarne vlasti raznim instrumentima 
utiču na visinu deviznog kursa radi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike. Stabilnost deviznog 
kursa ima veoma značajan uticaj na razvoj srpske privede.
     U savremenom dinamičnom okruženju, promene u odnosima valuta su veoma 
česte.
    Rast deviznog kursa znači da je na tržištu došlo do jačanja vrednosti s t r a n e  
v a l u t e   j e r   n a k o n   p r o m e n e   d e v i z n o g   k u r s a   t r e b a   i z d v o j i t i   v i š e  
j e d i n i c a domaće valute za jednu jedinicu strane valute.

1

 Milovanović, S., Carić, M. : 

Makroekonomija,    

Univerzitet “Privredna akademija”,  Novi Sad,  2007, str 329.

 

2

  

2. Sistemi deviznog kursa

         Devizni kurs odražava stopu devizne razmene, to jest predstavlja vrednost strane valute 
izražene   u   domaćoj   valuti.   Devizni   kurs   uspostavlja   vezu   izmedju   nivoa   cena   u   zemlji   i   u 
inostranstvu i pomoću njega se inostrane cene preračunavaju u nacionalnu valutu, a domaće cene 
iskazuju u devizama. Odnos vrednosti domaće i strane valute, po pravilu, pretpostavlja prethodno 
utvrdjivanje pariteta, tj. Vrednosti stranog i domaćeg novca izražene u zajedničkom imenitelju, 
npr. Zlatu.
       Strane valute se traže zbog toga što omogućavaju kupovinu robe i usluga u inostranstvu. 
Ukoliko se za strane valute moće kupiti više robe nego na domaćem tržištu (za domaću valutu) 
povećaće se tražnja strane valute i ponuda domaće valute. Cena strane valute će rasti sve do onog 
nivoa na kojem će se uspostaviti paritet kupovne moćći u zemlji i inostranstvu. Ako je u baznom 
periodu devizni kurs na takvom nivou da osigurava paritet kupovne moći, onda će se on u 
narednom periodu menjati u skladu sa stopama inflacije u zemlji i inostranstvu.
     Devizni kurs u savremenim uslovima determinišu mnogi faktori, od kojih su najznačajniji: 
stopa inflacije, stanje platnog bilansa, visina kamatnih stopa, visina spoljne zaduženosti, politička 
situacija u zemlji i inostranstvu itd.

2

     Priroda deviznog sistema zavisi od načina utvrdjivanja i formiranja deviznih kurseva. Različiti 
su načini formiranja sistema deviznih kurseva, ali se oni generalno mogu podeliti na:
  
     1) fiksni ili čvrsti;
     2) fluktuirajući (plivajući, fleksibilni) devizni kurs.

2.1. Fiksni devizni kurs

         Ukoliko je cena deviza utvrdjena od strane nacionalnih monetarnih vlasti in e zavisi od  
ponude deviza i tražnje za njima reč je o fiksnom defiznom kursu.
     Dobre strane fiksnog deviznog kursa su sledeće:
     a) daje siguran oslonac pri izradi uvoznih i izvoznih kalkulacija;
     b) minimizira dnevne rizike od gubitaka usled promene deviznog kursa na izvozno-uvoznim 
poslovima (i eliminiše trošak zaštite od deviznog rizika);
         c) štiti nacionalnu privredu od iznenadnih i stihijskih promena na svetskim finansijskim 
tržištima;
     
     Nedostaci fiksnog deviznog kursa su sledeći:
     a) sužava proctor za delovanje ostalih instrumenata ekonomske politike;

2

 Rochon, L. P. and Rossi, S., Monetary and ExchangeRate Systems, A Global View of Dinancial Crises, Edward 

Elgar Cheltenham, UK & Northampton, MA, USA, 2006, str 50-78.

3

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti