background image

Republika Srpska

Univerzitet u Istočnom 

Sarajevu

Fakultet poslovne ekonomije

Bijeljina

Republic of Srpska
University  of  Eastern 
Sarajevo
Faculty of Business 
Economics
Bijeljina

SEMINARSKI RAD

PREDMET: PONAŠANJE POTROŠAČA

TEMA: KONZUMERIZAM

Mentor:

Student:

Doc. Dr Zvjezdana Krstić

Milica Topalić
Broj Indeksa: 61/17

background image

5

KONZUMERIZAM

stvari   koje   ljudi   kupuju   služe   kao   vještački   oblik   sigurnosti,   te   mnogi   svoju 
vrijednost vežu uz stvari koje kupuju.
 
Rast   bruto   društvenog   proizvoda   nameće   se   kao   glavno   mjerilo   ekonomskog 
stanja   neke   zemlje,   pa   se   na   sve   načine   nastoji   podstaći   potrošnja,   a   time 
potrošački   mentalitet,   konzumistička   filozofija,   kao   način   zivota   koji   se 
zadovoljava gomilanjem nepotrebnih materijalnih dobara.
Endi   Vorhol   javno   je   slavio   američki   konzumerizam   u   svojim   ponavljajućim 
segmentima prizora ikona popularne kulture.

2. KONZUMERIZAM (POKRET POTROŠAČA)

Konzumerizam ili pokret organizovanih potrošača nije nov fenomen. Nastao je i 
postoji zbog nesavršenosti tržišnog sistema. Idealni koncept tržišta pretpostavlja, 
između ostalog, da su potrošači dobro informisani o ponudi i da su proizvođači i 
prodavci   usmjereni   i   spremni   da   im   obezbijede   proizvode   i   usluge   koje   će 
adekvatno zadovoljiti njihove potrebe i želje. 

Potrošači za svoj novac treba da dobiju siguran i kvalitetan proizvod ili uslugu. 
Međutim, praksa pokazuje da stvari stoje sasvim drugačije. Potrošači često ne 
raspolažu   ni   neophodnim   minimumom   informacija   i   nemaju   mnogo   izbora 
između proivoda i usluga u zadovoljavanju svojih potreba i želja. Dobar broj 
autora osnovne uzroke konzumerizma vidi u sve većem stepenu obrazovanosti i 
kulture potrošača, kao i u smanjivanju nivoa realnog dohotka stanovništva. 

6

KONZUMERIZAM

Konzumerizam   je   dinamičan   i   akciono   orijentisan   pokret   potrošača.   Pored 
ekonomske,   sadrži   sociološku,   pravnu   i   političku   dimenziju   u   pritisku   na 
preduzeća i druge tržišne aktere da se prema potrošačima ponašaju u skaldu sa 
poslovnom etikom i društvenom odgovornošču. Proizašao je iz nezadovoljstva 
postojećim stanjem stvari i težnjom da se ponuda proizvoda i usluga dovede u 
sklad   sa   osnovnim   zahtijevima   i   potrebama   potrošača.   Isto   se   odnosi   i   na 
neophodni   minimalni   nivo   informisanosti   potrošača.   Primarna   briga 
konzumerizma   je   da   osigura   poštovanje   osnovnih   prava   potrošača   u   pocesu 
razmjene. Uloga konzumerizma kao društvenog pokreta je da obezbijedi da se 
čuje glas potrošača i da involvirani činioci u okruženju odgovore na njihove 
zahtijeve. 

Termin kozumerizam počeo je da se šire koristi 70-ih godina. Konzumerizam se 
tradicionalno   definiše   kao   set   aktivnosti   pojedinaca,   nezavisnih   ogranizacija, 
vladinih agencija, preduzeća i drugih poslovnih subjekata koje se preduzimaju da 
se zaštite potrošači od neetičkih tržišnih ponašanja. Manifestuje se kroz različite 
institucionalne oblike kao što su potrošačke zadruge, ogranizacije za testiranje i 
ispitivanje kvaliteta proizvoda, nacionalne i lokalne organizacije potrošača i dr.

Komzumerizam predstavlja, u stvari, odgovor potrošača, vladinih i nezavisnih 
organizacija i institucija na stvarnu i očekivanu marketinšku praksu preduzeća. 
To je zaštita potrošača od neprimjerenih (neetičkih) radnji svih pojedinaca i 
organizacija sa kojima ulaze u proces razmjene.

Država, kao kolektivni predstavnik interesa potrošača pomogla je organizovanje i 
zaštitu potrošača, naročito u početnoj fazi razvoja konzumerizma. Ta pomoć, 
različitog stepena institucionalizovanja, oblika i efikasnosti, prisutna je i danas u 
skoro svim zemljama. Tri osnovna oblika intervencije države u oblasti zaštite 
potrošača su: (1) regulacija; (2) obrazovanje potrošača; (3) pružanje inicijativa i 
podrške da se ohrabre željena ponašanja potrošača.

Najefikasniji način zaštite interesa potrošača, koji su individualno ekonomski 
slabija   strana   u   procesu   razmjene   na   tržištu,   jeste   u   donošenju   posebnih 
zakonskih i drugih propisa kojima država određuje konkretne uslove kojih se 
moraju pridržavati proizvođači i trgovci. Najčešće su ti propisi u oblasti životnih 
namjernica, lijekova i kozmetičkih preparata. 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Slični dokumenti

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.