INŽENJERSKA BIOLOGIJA

 

Skripta

 

Prof. dr Jasminka Cveji

ć

 

 

 
 

INŽENJERSKO

 ‐

BIOLOŠKE

 

MERA

 

U

 

PLANIRANJU

 

PREDELA

 

 

 

 
 

Beograd,

 

jun

 

2010

 

 
 
 
 
 

INŽENJERSKA BIOLOGIJA

 

Skripta

 

Prof. dr Jasminka Cveji

ć

 

 

SADRŽAJ

 

1.

 

INŽENJERSKA

 

BIOLOGIJA

 

1.1

 

Definicija

 

  

1.1.1

 

Objašnjenje

 

1.2

 

Objekti

 

koji

 

su

 

izgra

đ

eni

 

biološko

 ‐ 

inženjerskim

 

merama

 

kao

 

ekosistemi

 

1.

 

2.1

 

Sastavni

 

delovi

 

i

 

svojstva

 

ekosistema

 

1.2.2

 

Inženjersko

 ‐ 

biološki

  

efekti

 

1.

 

2.3

 

Zna

č

aj

 

za

 

prirodu

 

i

 č

oveka

 

2.

 

PLANIRANJE

 

BIOLOŠKO

 

INŽENJERSKIH

 

MERA

 

2.1

 

Inženjersko

 ‐ 

biološke

 

mere

 

u

 

sistemu

 

planiranja

 

predela

 

2.2.

 

Razvoj

 

inženjersko

 

biološkog

 

okvirnog

 

koncepta

 

2.3

 

Izrada

 

inženjersko

 ‐ 

biološkog

 

izvo

đ

a

č

kog

 

plana

 

2.4

 

Odlu

č

ivanje

 

o

 

inženjersko

 ‐ 

biološkim

 

merama

 

gradnje

 

3.

 

INŽENJRSKO

 

BIOLOŠKE

 

METODE

 

IZGRADNJE

 

3.1.

 

Zajedni

č

ko

 

3.

 

1.1

 

Izbor

 

materijala

 

3.1.2

 

Vrste

 

materijala

 

3.1.2.1

 

Živi

 

materijal

 

3.1.2.2

 

Neživi

 

gra

đ

evinski

 

materijal

 

3.1.2.3

 

Kombinacija

 

živog

 

i

 

neživog

 

materijala

 

3.1.3

 

Osnovna

 

na

č

ela

 

za

 

formiranje

 

staništa

 

sa

 

drve

ć

em

 

i

 

travnjacima

  

3.1.3.1

 

Naseljavanje

 

vrsta

 

današnje

 

potencijalne

 

vegetacije

 

3.1.3.2

 

Naseljavanje

 

drugih

 

biljnih

 

zajednica

 

3.1.3.3

 

Iskoriš

ć

avanje

 

sukcesija

 

3.1.3.4

 

Koriš

ć

enje

 

gostuju

ć

ih

 

vrsta,

 

vrsta

 

nege

 

i

 

pionirskih

 

vrsta

 

3.1.3.4.1

 

Gostuju

ć

e

 

vrste

 

3.1.3.4.2

 

Pionirske

 

vrste

 

i

 

vrste

 

nege

 

3.1.3.5

 

Sejanje

 

pionirskih

 

varsta

 

i

 

me

đ

u

 

setva

 

leguminoza

 

i

 

drugih

 

vrsta

 

3.1

 

4

  

Izbor

 

na

č

ina

  

podizanja

  

4.0

 

METODE

 

NA

 

NAGIBIMA

 

I

 

KOSINAMA

 

            

4.1

 

Prirodna

 

vegetacija

   

4.2

 

Površinsko

 

osiguranje

 

blagih

 

i

 

jako

 

strmih

 

padina

 

i

 

kosina

 

4.2.1

 

Efekti

  

4.2.2

 

Formiranje

 

kosina

 

i

 

škarpe

 

4.2.1.1

 

Kosine

 

i

 

nagibi

 

kod

 

rastresitog

 

materijala

 

4.2.1.2

  

Nagibi

 

i

 

kosine

 

od

 

lako

 

raspadljivih

 

stena

 

4.2.1.3

 

Nagibi

 

i

 

kosine

 

od

 

teško

 

i

 

lako

 

raspadljivih

 

stena

 

4.2.1.4

 

Kosine

 

i

 

nagibi

 

iz

 

teško

 

raspadljivih

 

stena

 

koje

 

nisu

 

slojevite

 

4.3

 

Ugradnja

 

granja

 

i

 

gran

č

ica

 

4.3.1

  

Živi

 

materijal

 

4.3.1.1

 

Na

č

in

 

podizanja

 

4.3.1.1.1

 

Primena

 

4.4

 

Ugradnja

 

šiblja

  

4.4.1

 

Živi

 

materija

 

background image

INŽENJERSKA BIOLOGIJA

 

Skripta

 

Prof. dr Jasminka Cveji

ć

 

 

         

6.3.2.1

 

Efekti

 

                 

6.3.1.2.

 

Metode

 

                       

6.3.2.2

Na

č

in

 

podizanja

 

6.3.2   

Metodski postupci u zoni III 

6.3.2.1

 

Efekti

 

6.3.3

 

Metode

  

6.3.3.1

 

Položenice

 

6.3.3.2

 

Na

č

in

 

podizanja

  

6.3.3.3

 

Primena

 

6.3.4

 

Reznice

  

6.3.4.1

 

Na

č

in

 

podizanja

 

6.3.4.2

 

Primena

 

6.3.5

 

Setva

  

6.3.5.1

 

Primena

  

6.3.6

 

Gotovi

 

travni

 

tepisi

 

6.3.6.1

 

Na

č

in

 

podizanja

 

6.4

  

Profilakti

č

ka

 

zaštita

 

malih

 

vodenih

 

tokova

  

7.

 

INŽENJERSKO

 

BIOLOŠKE

 

MERE

 

KOJE

 

SE

 

PRIMENJUJU

 

DUŽ

 

SAOBRA

Ć

AJNICA,

 

U

 

NASELJIMA

 

I

 

VAN

 

NASELJA

 

7.1

  

Vegetacija

 

7.2

  

Zaštita

 

od

 

buke

 

7.2.1

 

Efekti

  

7.3

 

Metode

 

7.3.1

 

Zaštitni

 

pojasevi

 

7.3.1.1

  

Na

č

in

 

podizanja

 

7.3.1.2

  

Primena

  

7.3.2

 

Ozelenjeni

 

zemljani

 

nasip

 

7.3.2.1

 

Na

č

in

  

podizanja

  

7.3.2.1

 

Primena

 

7.3.3

 

Ozelenjeni

 

strmi

 

nasip

 

7.3.3.1

 

Na

č

in

 

izgradnje

 

7.3.3.2

 

Primena

 

7.3.4

 

Ozelenjeni

  

zaštitni

 

zidovi

 

protiv

 

buke

 

7.3.4.1

 

Na

č

in

 

podizanja

 

7.3.4.2

 

Primena

 

7.4

 

Zaštita

 

od

 

prašine

 

7.4.1

 

Efekti

  

7.5

 

Metode

  

 

      

7.5.1

 

Na

č

in

 

podizanja

 

 

      

7.5.2

 

Primena

 

7.6

 

Zaštita

 

od

 

odbleska

 

7.6

 

1

 

Efekti

 

7.7

 

Metode

  

7.7

 

1

 

Efekti

 

INŽENJERSKA BIOLOGIJA

 

Skripta

 

Prof. dr Jasminka Cveji

ć

 

 

 

 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

background image

INŽENJERSKA BIOLOGIJA

 

Skripta

 

Prof. dr Jasminka Cveji

ć

 

 

 

Sposobnost

  

održavanja

 

kauzalnih

 

veza

 

prirodnih

 

faktora,

 

 

Sposobnost

 

koriš

ć

enja

 

prirodnih

 

dobara,

 

 

Bogatsvo

 

biljnog

 

i

 

životinjskog

 

sveta,

 

kao

 

i

 

 

Raznovrsnost,

 

jedinstvenost

 

i

 

lepotu

 

prirode

 

i

 

predela

 

kao

 

baze

 

života

 

ljudi

 

i

 

kao

 

pretpostavke

 

za

 

rekreaciju

 

u

 

prirodi

 

i

 

predelu.

 

 

 

(2) 

 

Zahtevi

 

koji

 

proizilaze

 

iz

 

stavke

 

1.

 

su

 

me

đ

usobno

 

uskla

đ

eni

 

kao

 

i

 

prema

 

drugim

 

zahtevima

 

u

 

vezi

 

prirode

 

i

 

predela.

 

 

Viši

 

ciljevi

 

plana

 

predela

 

su

 

prema

 

tome

 

osiguranje

 

i

 

razvoj,

 

za

 

potrebe

 

ljudske

 

zajednice,

 

optimalnih

 

i

 

trajnih

 

materijalnih

 

i

 

nematerijalnih

 

efekata

 

prirodnih

 

resursa.

 

Oni

 

obuhvataju

 

slede

ć

e

 

ure

đ

iva

č

ke

 

i

 

ekološke

 

podciljeve,

 

koji

 

se

 

uzajamno

 

prožimaju

 

i

 

uslovljavaju,

 

na

 

razli

č

itim

 

nivoima

 

i

 

pod

 

razli

č

itim

 

aspektima:

 

 

(a)

 

Obezbe

đ

enje

 

i

 

razvoj

 

optimalnih

 

ekološko

bioloških

 

i

 

strukturalno

 ‐ 

vizuelnih

 

predeonih

 

celina;

 

(b)

 

Obezbe

đ

enje

 

ekološki

 

vrednih

 

prostora

 

kroz

 

stvaranje

 

integriranog

 

sistema

 

zašti

ć

enih

 

prostora

 

(podru

č

ja

 

zaštite

 

prirode

 

i

 

predela,

 

prirodnih

 

spomenika,

 

zašti

ć

enih

 

delova

 

predela,

 

zaštite

 

podru

č

ja

 

šuma

 

i

 

voda)

 

kao

 

i

 

zaštite

 

autohtonih

 

biljaka

 

i

 

divljih

 

životinja

 

(zaštita

 

vrsta)

 

(c)

 

Obezbe

đ

ivanje

 

i

 

stvaranje

 

optimalnih

 

veza

 

koriš

ć

enja

 

sa

 

ekološke

 

i

 

strukturalno

vizuelne

 

ta

č

ke

 

gledišta,

 

sa

 

minimalnim

 

uzajamnim

 

ošte

ć

enjem

 

koriš

ć

enja

 

(minimiziranje

 

kroz

 

upotrebu

 

mera

 

zaštite

 

i

 

nege),

 

odnosno

 

maksimalnog

 

uzajamnog

 

uticaja

 

u

 

smislu

 

unapre

đ

ivanja.

 

 

Upore

đ

ivanjem

 

ciljeva

 

inženjerske

 

biologije

 

sa

 

ciljevima

 

plana

 

predela,

 

može

 

se

 

zaklju

č

iti,

 

da

 

se

 

ciljevi

 

inženjerske

 

biologije

 

preklapaju

 

sa

 

ciljevima

 

plana

 

predela,

 

pre

 

svega,

 

u

 

ta

č

ki

 

c)

 

ali

 

i

 

delimi

č

no

 

u

 

tav

č

kama

 

a)

 

i

 

b).

 

Iz

 

toga

 

proizilazi,

 

da

 

je

 

inženjerska

 

biologija

 

sredstvo,

 

odnosno

 

radno

 

podru

č

je

 

plana

 

predela

 

i

 

da

 

sa

 

planom

 

predela

 

ostvaruje

 

deo

 

svojih

 

ciljeva

.

 

To

 

svakako

 

ne

 

zna

č

i

 

da

 

se

 

inženjersko

 

biološke

 

mere

 

primenjuju

 

samo

 

u

 

planu

 

predela,

 

ve

ć 

se

 

u

 

praksi

 

one

 

planiraju

 

i

 

izvode

 

i

 

u

 

drugim

 

stru

č

nim

 

oblastima,

 

kao

 

na

 

primer,

 

u

 

vodoprivredi

 

i

 

šumarstvu.

 

Pod

 

ʺ

živim

 

materijalom

ʺ

 

podrazumevaju

 

se

 

delovi

 

biljaka,

 

cele

 

biljke

 

i

 

biljne

 

zajednice.

 

Pošto

 

se

 

u

 

inženjersko

  ‐ 

biološkim

 

merama

 

koriste

 

najviše

 

same

 

biljke

 

ili

 

u

 

kombinaciji

 

za

 

neživim

 

materijalom

 

(npr.:

 

pri

 

polaganju

 

zastora,

 

odnosno

 

kod

 

izgradnje

 

ozelenjenog

 

suvozida,

 

poplo

č

avanja

 

ili

 

izgradnje

 

zidova

 

od

 

raster

 

betonskih

 

elemenata),

 

za

 

sve

 

inženjersko

  ‐ 

biološke

 

“gra

đ

evine”,

 

pod

 

izrazom

 

“živi

 

materijal”,

 

podrazumeva

ć

e

 

se

 

delovi

 

biljaka,

 

biljke

 

ili

 

biljne

 

zajednice

.

   

Pod

  ʺ

koriš

ć

enjem

ʺ

 

podrazumevaju

 

se

 

koriš

ć

enja

 

prostora,

 

kao

 

što

 

su:

 

poljoprivreda,

 

uklju

č

uju

ć

i

 

vrtlarstvo,

 

šumarstvo,

 

vodoprivredu,

 

naselja,

 

saobra

ć

aj;

 

industrija,

 

uklju

č

iju

ć

i

 

dobijanje

 

energije

 

i

 

snabdevanje

 

energijom;

 

odmor

 

i

 

rekreacija;

 

i

 

zastita

 

prirode

 

u

 

svim

 

formama

 

zaštite.

 

ʺ

Unapre

đ

ivanje

ʺ

 

tih

 

koriš

ć

enja

 

prostora

 

interpretirano

 

je

 

kao

 

omogu

ć

avanje,

 

obezbe

đ

ivanje

 

i

 

optimizacija

 

koriš

ć

enja

 

prostora.

 

Prema

 

jednima,

 

u

 

smislu

 

omogu

ć

avanja

 

Želiš da pročitaš svih 63 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti