NAUČNO POSMATRANJE

SEMINARSKI RAD

METODOLOGIJA NAUČNO ISTRAŽIVAČKOG RADA

 

1

S A D R Ž A J :

Uvod........................

......................................................................................3

1.

Šta posmatranje čini različitim od drugih srodnih metoda

.....................4

1.1 Razlika između posmatranja i fokus grupa...............................................4

      2.2 Razlika u odnosu na sistematska merenja.................................................5

      1.3. Razlike između posmatranja i ispitivanja (intervjua)...............................6

2.

Vrste posmatranja

.........................................................................................6

       2.1 Vrste posmatranja prema predmetu..........................................................6

2. 2 Vrste posmatranja prema ulozi istraživača..............................................9

2.3 Vrste posmatranja prema cilju.................................................................11

3.

Istraživački nacrt i  istraživački instrumenti

..............................................13

      3.1 Uputstvo za posmatranje...........................................................................13

4.

Postupak posmatranja i analiza posmatranja

............................................14

5. Kvantitativni aspekt posmatranja

...............................................................16

5.1.Registrovanje pojedinih događaja i tipova ponašanja u
       toku samog  posmatranja........................................................................17

5.2 Registrovanje onoga što se dešavalo pre utakmice.................................18

5. 3 Registrovanje onoga što se dešavalo posle utakmice.............................19

Zaključak

.......................................................................................................20

     Prednosti..........................................................................................................20

     Nedostaci..........................................................................................................20

2

background image

beleži ono  što  se odvija pred  njegovim očima  i što  je  po  pravilu  mnogo  opširnije i 

raznovrsnije od onih aspekata pojave koje mi možemo kvantitivno istražiti

1

Ovaj metod je nastao u etnologiji, ali se kasnije proširio na sociologiju i danas se 

koristi i u politikologiji, lingvistici i mnogim drugim naukama.

Za razliku od fokus grupa i dubinskih intervjua, posmatranje se primenjuje više od 

jednog veka. Smatra se da ga je prvi primenio istraživač Smitsonijanvog odeljenja za 

etnologiju, Frenk Kušing (Frank H. Cushing), koji je, počev od 1879. proveo blizu pet 

godina među pripadnicima plemena Zuni Pueblo. Desetak godina kasnije Beatris Veb 

(Beatrice P. Webb) je počela da sprovodi posmatranje života u sirotinjskim kvartovima 

velikih   gradova.   Danas   je   to   veoma   rasprostranjen   metod   istraživanja   u   društvenim 

naukama   na   anglosaksonskom   prostoru,   dok   je   u   kontinentalnoj   Evropi   i   naročito   u 

nekadašnjim komunističkim zemljama mnogo manje zastupljen. 

1. ŠTA POSMATRANJE ČINI RAZLIČITIM OD DRUGIH SRODNIH 

METODA ?

Generalno gledano, istraživači se odlučuju za posmatranje onda kada je jasno da bi 

primenom kvantitativnih tehnika (npr. ispitivanja) učesnici sami o sebi davali zakrivljene 

informacije, ili da ne bi bili u stanju da daju dovoljno informacija (zato što su suviše 

uronjeni u vlastitu svakodnevicu, ne poseduju odgovarajući kategorijalni aparat da bi 

odgovorili zahtevima istraživanja itd).

1.1 Razlika između posmatranja i fokus grupa: 

1) Posmatranje se odvija u prirodnim uslovima, tj. tamo gde se događaji, procesi, 

ponašanja   i   inače   odvijaju,   nezavisno   od   toga   da   li   su   predmet   posmatranja   ili   ne. 

1

 Na primer kad život malih doseljeničkih kolonija u velikim gradovima istražujemo pomoću ispitivanja, mi 

prethodno moramo da postavimo hipoteze: da su te zajednice slabo uklopljene u novu sredinu, da su žitelji 
upućeni jedni na druge, da među njima postoji snažna homogenost, da homogenost zavisi od veličine tih  
kolonija i da je veća u manjim kolonijama itd. Sve te naše pretpostavke će biti pretvorene u odgovarajuća 
pitanja u upitniku, potom ćemo u takve kolonije poslati intervjuere, oni će obaviti razgovore sa članovima i 
onda ćemo na osnovu prikupljenih podataka proveriti hipoteze, ispitati da li zaista postoje pretpostavljene 
pravilnosti   između   veličine   i   stepena   homogenosti   itd.   Međutim,   kad   tu   pojavu   proučavamo   pomoću 
posmatranja, onda opažamo ogroman broj iskustvenih činjenica koje najčešće mnogostruko

 

nadilaze našu 

istraživačku postavku koju smo bili pripremili za ispitivanje. Tako će nam, recimo, posmatranje skrenuti 
pažnju na način oblačenja žitelja te kolonije, frizure muškaraca i žena, da li i koliko u govoru koriste 
lokalizame iz starog kraja, koliko prihvataju reči iz novog kraja i na koji način ih uklapaju u sopstveni 
govor, kako se ponašaju na slavljima unutar zajednice, šta i kako pevaju, koliko u tome ima emocija, šta  
gledaju na TV, kako se ophode prema ljudima iz nove sredine koji dođu u njihovu četvrt, kako komentarišu 
njihovu pojavu, izgled, hod, govor itd. 

4

Fokus   grupe,   u   meri   u   kojoj   se   bave   ponašanjem,   uglavnom   to   čine   na   način 

eksperimenta,   tj.   veštački   izazivajući   određene   uslove   i   podsticaje   i   potom   prateći   i 

mereći ono što sledi.

2) U posmatranju naglasak je na samom događaju, ili procesu, ili ponašanju, na 

njegovoj logici, dinamici, pravilnosti. Ukoliko se istražuju stavovi i osećanja, to se u 

velikoj   meri   čini   preko   neverbalnih   oblika   njihovog   ispoljavanja;   kod   fokus   grupa 

naglasak je na govornoj komunikaciji među ljudima i na stavovima i osećanjima koje oni 

tom prilikom izražavaju.

3) Uloga istraživača: On je mnogo aktivniji u fokus grupama i sve vreme (nastoji da) 

čitav proces drži pod kontrolom, trudeći se da izazove samo one oblike ponašanja koji su 

predmet istraživanja. U posmatranju istraživač nipošto ne sme da utiče na tok događaja. 

Njegovo učešće u posmatranim procesima je motivisano prevashodno namerom da bude 

što bliži prirodnim izvorima podataka, tj. da spreči distancu i promene u ponašanju do 

kojih bi sigurno došlo ukoliko bi on bio upadljivo različit od izvornih učesnika, neko ko 

se šunja pored njih i beleži svaki njihov pokret.

1.2 Razlika u odnosu na sistematska merenja

:

  Šta   razlikuje   posmatranje   od   različitih   panela,   recimo   od   potoršačkog,   ili   od 

elektronskog merenja gledanosti TV? Sličnost je svakako u tome da i jedan i drugi metod 

istražuju  

ponašanje

  ljudi.   Razlika   je   u   tome   što   je   u   prvom   slučaju   reč   o   čisto 

kvantitativnim   istraživanjima:   ona,   dakle,   pojavu   mere   i   opisuju   je   u   količinama, 

proporcijama,   u   izmerenim   stepenima   povezanosti   pojedinih   obeležja,   uočenim 

pravilnostima u njenom postojanju u vremenu i prostoru

2

.

Posmatranje stavlja akcenat na kvalitativni opis. Ono mnogo detaljnije i živopisnije 

slika   jednu   vrstu   ponašanja,   događanja,   zbivanja,   ali   njime   istraživači   istovremeno 

nastoje i da sve to razumeju, na način na koji to čini kvalitativna metodologija.

Kao   čisto   kvantitativni   metodi   istraživanja   pomenuti   paneli   akcenat   stavljaju   na 

spoljne i manje-više objektivne indikatore ponašanja, kao npr. broj i vrsta pakovanja 

kupljenih proizvoda, cena po kojoj su kupljeni, na kom tipu prodajnog mesta i u koje 

2

 Npr. istraživanje ponašanja potrošača uz pomoć panela ili ad hoc istraživanja daje odgovor na pitanje: ko 

(u demografskom i socijalnom smislu) i šta kupuje, koliko često to čini, na kojim prodajnim mestima, 
koliko je lojalan nekoj robnoj marki, koliko njegov/njen izbor zavisi od reklamiranja, koliko od socijalno-
klasne pripadnosti, stepena obrazovanja itd. Iz broja pominjanja zamenice «koliko» u prethodnoj rečenici 
vidimo, dakle, da je tu reč o prebrojavanju, merenju učestalosti, stepenu povezanosti između odluke o 
kupovini i drugih varijabli (reklama, obrazovanje itd).

5

background image

istraživačkih instrumenata, dužini trajanja, stepenu usredsređenosti istraživača itd. Ako 

uzmemo u obzir taj kriterijum, onda posmatranje možemo prema predmetu podeliti na:

1.

Posmatranje događaja

2.

Posmatranje procesa

3.

Posmatranje društvenih pojava

2.1.1 Posmatranje događaja

Događaj i učestvovanje: Ovaj metod se u engleskom zove posmatranje učesnika 

(participant observation) a njegov nastanak i najekstenzivnija primena se vezuju upravo 

za SAD. Ta okolnost je učinila da se naučni diskurs i literatura o ovom metodu po pravilu 

usredsređuju  

na učesnike

  nečega što se u društvu zbiva. No posmatranje se ne može 

ograničiti samo na učesnike.

Događaj je jedan zaokružen skup dešavanja koji ima svoj početak, tok i završetak, 

odnosno ishod. On je, dakle, vremenski ograničen, često kratkotrajan. Događaj, takođe, 

ne mora da ima svoje učesnike, bar ne aktivne. Npr. ako bi nas zanimalo kako se jedna 

zajednica   ponaša   u   vreme   pomračenja   sunca,   onda   mi   tu   ne   možemo   govoriti   o 

učesnicima ovog događaja. Šta se dešava kad izbije rat, kad nacionalna selekcija izgubi 

ili pobedi na svetskom prvenstvu, kad neko umre ili se rodi. Ovde predmet posmatranja 

ne mogu biti sami učesnici događaja, već ljudi kojih se to na različite načine tiče. 

S druge strane, i kad ima učesnike i kad su oni predmet posmatranja, događaj ima 

svoju strukturu i logiku koje nadilaze nivo ponašanja njegovih učesnika i koje takođe 

moraju biti predmet posmatranja i proučavanja: koji su uzroci tog događaja, koji povodi, 

kad počinje, kad se završava, kako je povezan sa drugim događajima iz prošlosti i sa 

onima koji se dešavaju u vreme kad i on, a kako sa onima koji slede posle njegovog 

završetka   itd.   Na   primer,   navijači   su   svakako   učesnici   navijanja,   ali   je   ono   često 

uslovljeno mnogim drugim činiocima koji su van uticaja samih navijača: opšta situacija u 

društvu,   važniji   društveni   i   sportski   događaji   koji   mu   prethode,   odnosi   u   sportskim 

savezima, stanje u sudijskoj organizaciji, ponašanje igrača i sudija, ponašanje policije 

pre, u toku i posle utakmice itd.

Posmatranje   događaja   se   upravo   zbog   njihove   jasne   vremenske,   prostorne   i 

populacijske izdvojenosti značajno razlikuje od drugih vrsta posmatranja. Događaji su 

uvek  jednokratni,  čak  i  kad  su  tipski  i  kad  se s  vremena  na vreme  ponavljaju  (npr. 

navijanje, stranački miting, televizijska emisija itd.) To znači: 

7

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti