SEMINARSKI RAD

HARTIJE OD VREDNOSTI (POJAM, VRSTA, ULOGA) 

AKCIJA I OBVEZNICA

             2013.

Univerzitet 

EDUCONS

Sremska Kamenica

Konsultivni centar 

Odžaci

1

UVOD

Pod hartijama od vrednosti se podrazumevaju pismene isprave koje sadrže pismenu 

obavezu izdavaoca hartija od vrednosti da će zakonitom imaocu hartija od vrednosti ispuniti 
obavezu zabeleženu u toj ispravi. Najkraće rečeno,hartija od vrednosti je isprava o nekom 
graĎanskom pravu. Ovo pravo je najtesnije povezano sa samom ispravom, jer pravo bez 
postojanja isprave nepostoji, niti se ono samim tim može prenosti na drugoga, pa prema tome ni 
ostvariti..

 Prema propisima Srbije hartije od vrednosti može emitovati savezna država, republika 

članica, pokrajina, grad, opština, i drugo pravno lice Hartije od vrednosti predstavljaju jedan od 
najprivlačnijih načina ulaganja novčanih sredstava. U ovom seminarskom radu s obzirom na 
širinu teme nije akcentovana konkretna hartija od vrednosti nego opšta načela vrednosnih 
papira pod kojim se podrazumeva pojam i definisanje hartija od vrednosti , njihova osnovna 
svojstva, podela i vrste. Hartije od vrednosti imaju izuzetno veliki značaj u svakoj tržišnoj 
privredi. Može se s punim pravom reći da se privreda ne bi mogla razviti do sadašnjeg stepena 
da nije bilo raznovrsnih hartija od vrednosti, i da je savremena tržišna ekonomija nezamisliva 
bez njih. 

 Hartija od vrednosti jeste isprava sastavljena u zakonom propisanoj formi , koja u sebi 

sadrži određeno pravo. Tretiraju se kao posebna vrsta stvari u građanskom pravu. Pod 
hartijama od vrednosti se podrazumevaju pismene isprave koje sadrže pismenu obavezu 
izdavaoca hartija od vrednosti da će zakonitom imaocu hartija od vrednosti ispuniti obavezu 
zabeleženu u toj ispravi. Ovaj pojam je definisan u zakonu o obligacionim odnosima ( član 234. 
ZOO) Najkraće rečeno,hartija od vrednosti je isprava o nekom građanskom pravu. Uslov da se 
pravo sadržano u hartiji od vrednosti odnosi na neko građansko pravo upućuje na zaključak da 
se isprave koje se odnose na neko drugo pravo, kao što je npr.,sa pojedinim 
uverenjima,diplomama, izvodima iz matičnih knjiga isl. ne smatraju hartijama od vrednosti. Kada 
se kaže da je pravo sadržano u hartiji od vrednosti , onda se podrazumeva da je najčešće reč o 
nekom obligacionom pravu inkorporiranom u samoj pismenoj ispravi i ne može se ostvariti bez 
nje. Hartije od vrednosti predstavljaju dokumente kojima se obećava isplata novca, kamate, 
zarade ili dividende. Sam papir koji predstavlja hartiju od vrednosti nema neku posebnu 
vrednost. Pošto se pravo na koje se odnosi hartija od vrednosti ne moze vršiti ni prenositi bez te 
hartije, ona u pravnom prometu dobija onu vrednost koju ima to pravo. Hartije od vrednosti u 
užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno one hartije od vrednosti kod kojih postoji rizik 
ulaganja koji se kompenzuje potencijalnom zaradom. U ovoj grupi hartija nalaze se akcije, 
obveznice, opcije, drugi derivati . Ove hartije su izraz ili vlasničkog (akcije) ili indirektno 
vlasničkog (opcije) ili kreditnog (obveznice) aranžmana.One se prodaju i kupuju na 
specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu 
finansijskih instrumenata kojima se trguje nafinansijskim tržištima. U širem smislu, hartijama od 
vrednosti pripadaju i instrumentikredita i plaćanja, kao što su čekovi, menice, skladišnice, 
konosmani i slično.

background image

3

Prometna vrednost akcije može biti razlicita od njene nominalne vrednosti; može biti 

jednaka, da bude iznad ili ispod nominalne vrednosti akcije. Nominalna vrednost se može 
menjati kod narednih emisija akcija, što zavisi od prometne vrednosti akcija. O promeni 
nominalne vrednosti odlucuju preduzece, reprodukciona banka i novcana berza akcija. 
Nominalna vrednost akcija se utvrduje na osnovu kapitala preduzeca i poredenjem jedinicne 
vrednosti akcije iste ili slicne delatonosti na domacem ili stranom tržištu. Polazni broj akcija se 
utvrduje podelom planiranog osnivackog kapitala sa utvrdenom nominalnom vrednosti. Prodaja 
prve emisije akcija može biti najviše do 50% vrednosti osnivackog kapitala. 

 Bruto profit preduzeca predstavlja razliku izmedu ukupnog prihoda i troškova, a neto 

profit se dobija kada se od bruto profita odbiju obaveze prema državi. Krajnji poslovni cilj 
preduzeca je stvaranje što veceg neto profita po jednom zaposlenom, po jedinici proizvoda, po 
jedinici snage proizvodne opreme ili po jedinici izgradenog gradevinskog prostora preduzeca 

 

Dividenda je udeo jedne akcije u neto profitu preduzeca. Ona je odredena putem 

novcane berze akcija, na osnovu bilansa preduzeca, izveštaja reprodukcione banke i ocene 
boniteta preduzeca. One se isplacuju jedanput godišnje, na osnovu stanja bilansa akcija.

1.1.

FINANSIRANJE EMISIJOM REDOVNIH (OBICNIH) AKCIJA

Redovne ili obicne akcije su pismene isprave o trajno uloženim sedstvima u osnovni kapital 

akcionrskih društva i oznacavaju vlasništvo nad delom .A.D. Akcionari imaju odrdena prava: 

 1. pravo na upravljanje pošto snose rizik poslovanja, i najviše su zaintereseovani za 
ostvarivanje neto dobitka jer odatle naplacuju dividendu za razliku od vlasnika prioritetnih akcija 
i obveznika koji dobijaju fiksni prinos u obliku povlašcene dividende, tj. kamate. Vodecu ulogu 
imaju oni koji poseduju veliki kontrolni paket akcija, u praksi se cesto akcionari udržuju štiteci 
svoje interese. 

 2. Pravo na dividendu- tj. deo ostvarene dobiti. Isplata dividende nije zagarantovana ako 
preduzece posluje sa gubitkom ili zbog svog razvoja odluci da zadrži celokupni dobitak. 
Prednost pri isplati imaju vlasnici prioritetnih akcija. 

 3. na isplatu dela likvidacione mase- u slucaju likvidacije preduzeca a posle poverioca vlasnika 
obveznica i povlašcenih akcija, u koliko preostane sredstava a srazmerno nominalnoj vrednosti 
akcija koje poseduju. 

Osnovni cilj emisije redovnih akcija je prikupljanje trajnog kapitala za finansiranje 

osnivanje i razvoja preduzeca. Najkvalitetniji izvor pošto je trajno raspoloživ i nikome se ne 
vraca. Prodajom redovnih akcija preduzece povecava osnovni kapital u pasivi, cime se 
povecava stepen samofinansiranja i smanjuje stepen zaduženosti, pod uslovom da se ne 
poveca pozajmljeni kapital. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti