Trzista Faktora sa monopolskom moci
UNIVERZITET CRNE GORE
EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA
SEMINARSKI RAD
TRŽIŠTA FAKTORA SA MONOPOLSKOM MOĆI
Mentori:
Studenti:
Prof. dr Svetlana Rakočević Becir Bojan 09/339
Mr Zdenka Dragašević Capunovic Ibrahim 09/105
Podgorica, novembar, 2010.
SADRŽAJ
UVOD............................................................................................................................................2
1.FAKTORI PROIZVODNJE.........................................................................................................3
2.TRŽIŠNA PONUDA FAKTORA PROIZVODNJE....................................................................3
3.ODREĐIVANJE CIJENE FAKTORA NA SAVRŠENIM TRŽIŠTIMA...................................4
4. EKONOMSKA RENTA.............................................................................................................5
5.TRŽIŠTA FAKTORA SA MONOPOLSKOM MOĆI................................................................6
6.EKONOMSKI ZNAČAJ CIJENE RADA I NEZAPOSLENOST...............................................6
7.PREGOVARANJE.......................................................................................................................7
8.ULOGA SINDIKATA I MONOPOL...........................................................................................7
9.SINDIKALNI I NESINDIKALNI RADNICI..............................................................................9
10. BILATERALNI MONOPOL NA TRŽIŠTU RADA..............................................................11
11.CASE STUDY: PROBLEM NEZAPOSLENOSTI I MINIMALNE NADNICE ...................12
ZAKLJUČAK.............................................................................................................................14
LITERATURA...........................................................................................................................15
1

1.FAKTORI PROIZVODNJE
Prema savremenoj ekonomskoj teoriji postoje četiri grupe faktora proizvodnje: zemlja,
rad, kapital i preduzetništvo. Cijene ovih faktora imaju različite cijene zavisno od vrste faktora,
pa tako postoje: renta, nadnica, kamata i profit. Mehanizam na osnovu koga se određuje cijena
faktora je suštinski isti kao i mehanizam po kome se utvrđuje cijena potrošnih dobara. Za razliku
od tržišta potrošnih dobara , preduzeća i domaćinstva imaju drugačije uloge na tržištu faktora
proizvodnje. „Kriva tražnje za faktorima proizvodnje je opadajuća funkcija“
, kao i kriva tražnje
za finalnim dobrima.
Specifičnost faktora proizvodnje se ogleda u tome što , za razliku od tržišta potrošnih
dobara, faktori proizvodnje se ne mogu koristiti odvojeno jedni od drugih. Takođe, produktivnost
jednog faktora proizvodnje je određena raspoloživošću i kvalitetom ostalih faktora proizvodnje
sa kojima je u kombinaciji.
Takođe, neka tržišta faktora proizvodnje su savršeno konkurentna, za razliku od tržišta
gdje pojedini subjekti mogu imati veći uticaj od drugih,zato je potrebno napraviti analizu
osnovnih karakteristika tržišta faktora proizvodnje.
2.TRŽIŠNA PONUDA FAKTORA PROIZVODNJE
U načelu, tržišna kriva koja se tiče ponude faktora proizvodnje ima pozitivni nagib.
Razlog je u tome što je granični trošak tipično rastući.
„Za pojedinačnu krivu rada postoji opšta saglasnost da ima oblik regresivne krive
(savijena unazad.)“
U slučaju tržišne krive ponude rada ne postoji opšta saglasnost. Neki
teoretičari trvde da u kratkom roku „tržišna ponuda kvalifikovanog rada može imati segmente s
pozitivnim i segmente s negativnim nagibom.“
Međutim, pravilo se mijenja u dugom roku jer
nadnice koje su visoke djeluju privlačno za mlade ljude.
Trivić, N., Šagi, A.:
Savremeni mikroekonomski modeli,
Ekonomski fakultet u Subotici, Subotica, 2008, str. 274.
Trivić, N., Šagi, A.:
Savremeni mikroekonomski modeli,
Ekonomski fakultet u Subotici, Subotica, 2008, str. 276.
Koutsoyiannis A.:
Moderna mikroekonomika,
Mate, Zagreb, 2006, str. 450.
3
3.ODREĐIVANJE CIJENE FAKTORA NA SAVRŠENIM TRŽIŠTIMA
Kada su poznate krive tržišne ponude i tražnje za faktorom, njegova se cijena određuje u
tački gdje se sijeku te dvije krive. Ovo je značajno obrazložiti radi kasnijih izučavanja tržišta sa
monopolskom moći.
Na sljedećem grafiku ravnotežna je nadnica w
e
i ravnotežan je nivo zaposlenosti L
e
.
Grafik br.1: Ravnoteža na tržištu rada
W S
L
W
e ’
e
D
L
0 L
e
L
Može vidjeti i da je model tržišta adekvatan za određivanje ravnotežne cijene dobra ili
priozvodnog faktora. Razlika koja postoji između određivanja cijene dobra i određivanja cijene
faktora , zasniva se na odrednicama tražnje za varijabilnim faktorima i metodu koji se koristi
kada treba izvesti ponudu rada. Tražnja koja postoji za faktorima ima svojstvo
izvedene tražnje
,
a pod tim se misli da se tražnja za uslugama faktora zasniva „na tražnji za dobrima za čiju se
proizvodnju faktori upotrebljavaju.“
Specifičnost ponude rada je u tome što ona nije određena
troškom kao što je određena ponuda dobara. Za nju je bitan aspekt koji uključuje posmatranje
stavova pojedinaca prema radu i dokolici.
Koutsoyiannis A.:
Moderna mikroekonomika,
Mate, Zagreb, 2006, str. 450.
Koutsoyiannis A.:
Moderna mikroekonomika,
Mate, Zagreb, 2006, str. 450.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti