Tržište kapitala
BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA
-
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
-
SEMINARSKI RAD
Predmet: Finansijska tržišta
TRŽIŠTE KAPITALA
Mentor: Ime i prezime studenta:
Prof. dr Jovo Jednak Danka Durmić
2C1/0699/10
Beograd, 15. 11. 2011. godine
UVOD
Reč kapital potiče od latinske reči caput, što znači glava. Ova reč se prvi put koristi u
srednjem veku sa širenjem trgovačkog bogatstva i pojavom kredita. Ono što se sada, kao i
tada, podrazumjevalo pod kapitalom jeste ukupnost dobara koja donose kamate ili profit.
Trgovina kapitalom podrazumeva trgovinu likvidnim novcem i drugim finansijskim
instrumentima na rok duži od jedne godine.
Tržište kapitala je institucionalno organizovan prostor, sa svim potrebnim elementima
neophodnim za njegovo funkcionisanje, u okviru koga se u tačno određenom vremenu,
precizno utvrđenim pravilima, organizovano susreću ponuda i tražnja standardizovanog
tržišnog materijala kojim se trguje na ovom tržištu.
Ovo je tržište na kome se trguje
dugoročnim finansijskim instrumentima ( akcijama i obveznicama najviše ).
Osnovna funkcija tržišta kapitala jeste da okupi lica koja imaju višak kapitala ( suficit )
i lica kojima je taj kapital potreban, odnosno oni koji imaju deficit. Pored ove osnovne
funkcije, tržište kapitala ima za cilj i da alocira prikupljeni kapital od suficitarnih lica
najefikasnije moguće.
Na tržištu kapitala se trguje vlasničkim i dugovnim hartijama od vrednosti. Iako i
dugovne i vlasničke hartije od vrednosti imaju osnovnu funkciju imaju za cilj da obezbede
novac, one se bitno razlikuju, o čemu će se govoriti u daljem tekstu.
U ovom seminarskom radu biće obrađeni primarno i sekundarno tržište kapitala sa
svojim osnovnim instrumentima i institucijama.
Goran B. Milošević, citirano, strana 117, Monetarne i javne finansije, Beograd 2009.
1

Gde je: Pt – cena akcije u vremenu
Dt- dividenda isplaćena tokom perioda t-1 do t
Pt- Pt-1 / Pt-1 – kapitalna dobit tokom vremena t-1 dot
Dt / Pt-1 – dobit od dividendi plaćena tokom vremena t-1 do t
3. Vlasnici akcija imaju pravo glasa, kao što je izbor odbora direktora i vlasništvo nad
emitentom, a vlasnici instrumenata duga nemaju ni pravo glasa ni pravo vlasništva nad
emitentima.
4. Ako kompanija bankrotira, prava vlasnika obveznica na aktivu su starija nego prava
vlasnika akcija.
5. U slučaju poreskih obaveza, kod instrumenata duga kamata na emitovane obveznice
se tretira kao trošak poslovanja, što znači da se za taj iznos umanjuje neto profit i
obaveze plaćanja poreza-povlastice za preduzeća, a kod vlasničkih instrumenata se
dividenda isplaćuje iz neto profita na koji je prethodno plaćen porez.
6. Sekundarno tržište akcija se najstrože kontroliše i o njemu se izveštava na svim
tržištima HOV.
Elementi akcijskog kapitala
Akcije su veoma atraktivni i unosni finansijski elementi, jer su likvidni, tj. u svakom
momentu se mogu prodati i tako pretvoriti u gotov novac. Sastavni elementi akcijskog
kapitala su:
a) Nominalna vrednost emitovanih akcija je vrednost po kojoj se akcije emituju na
primarnom tržištu i registruju u računovodstvu A.D. Nominalna vrednost akcije nije
jednaka računovodstvenoj vrednosti, jer se računovodstvena vrednost menja na
osnovu kapitalnog viška i generisanog profita. Ukupnu nominalnu vrednost
izračunavamo kada broj emitovanih akcija pomnožimo sa nominalnom vrednošću
akcije, i obrnuto. Važno je napomenuti da se nominalna vrednost poklapa sa
računovodstvenom vrednošću samo u momentu primarne emisije akcija.
b) Razlika između nominalne vrednosti i tržišne cene akcije predstavlja kapitalnu dobit
ili kapitalni višak ili emisionu premiju. Preduzeća su zainteresovana da ova razlika
bude što veća, jer time ostvaruju veći iznos sredstava.
c) Zadržani profit ili neraspoređena dobit je, u stvari, akumulirana vrednost, koju
kompanija ne želi potpuno da isplati akcionarima u obliku dividendi.
S obzirom na to da je zadržani profit najvažniji element akcijskog kapitala, neophodno je
istaći sledeće:
zadržavanje profita podrazumeva smanjenje sredstava za isplatu dividende u
sadašnjosti, sa perspektivnim izgledima njihove isplate u budućnosti. To znači
da se vrednost akcija kreira na dva načina: po osnovu isplate dividendi i
kapitalnog dohotka, odnosno kroz rast tržišnih cena akcija;
zadržani profit povećava računovodstvenu vrednost akcija, tj. Njihove tržišne
cene,
zadržani profit delom onemogućava isplatu dividendi vlasnicima akcija, ali im
ne uskraćuje prava da emituju nove akcije radi prikupljanja kapitala i
zadržani profit ima obeležja internog karaktera, tako da su troškovi u
obezbeđivanju sredstava minimalni. Nasuprot tome, nove emisije HOV u
malim serijama mogu prouzrokovati visoke troškove.
3
1.2. VRSTE AKCIJA – osnovna obeležja i dividenda
Kada akcionari kupuju akcije,oni postaju vlasnici preduzeća, pa je logično da
razmišljaju koje će akcija da kupe, u zavisnosti od toga šta žele da postignu kupovinom
akcija. Akcionarima su na raspolaganju dve vrste akcija: 1) obične i 2) preferencijalne akcije.
Osim ovih, postoje i tzv. 3) derivatne HOV.
1.
Obične akcije
predstavljaju najznačaniji instrument akcijskog kapitala i njihovim
posedovanjem se utiče na materijalna i nematerijalna prava. Obične akcije najpre emituju
kompanije na primarnom tržištu, aposle njima trguju investitori na sekundarnom tržištu. Sva
prava i obaveze akcija se utvrđuju
osnivačkim aktom korporacije – statutom.
Svaki vlasnik akcije dobija od emitenta sertifikat ili potvrdu ili elektronski zapis o
posedovanju akcija. To je dokument koji predstavlja dokaz o vlasništvu akcija, tj. Dokaz
suvlasništva nad korporacijom. Obične akcije mogu da glase: na ime, na donosioca, po
naredbi, a mogu da budu mešovite ili alternativne. Ukoliko akcije glase na ime, emitent mora
da vodi knjigu akcionara, iako se danas svi podaci nalaze u centralnom registru.
Kada kupuju akcije, akcionari se izlažu riziku:
a) da kompanija loše posluje
b) da cene akcija počnu padati.
U najlošijoj situaciji, akcionari mogu samo da izgube sredstva koja su uložili u kupovinu
akcija, i ništa više.
Kad odbor direktora odluči, vlasnici običnih akcija primaju svoje dividende. Dividenda je po
pravilu, gotovinska isplata koja održava raspodelu ostvarenog profita među akcionarima,
srazmerno njihovom ulaganju.
Obične akcije preduzeća predstavljaju vlasništvo ili vlasničke udele korporaciji. Mnogo je
osobina po kojima se obične akcije razlikuju od drugih finansijskih instrumenata, kao što su:
diskrecione isplate dividendi
status rezidualnog potraživanja
ograničena odgovornost i
glasačka prava
Dividende
predstavljaju periodični dohodak akcionara,po osnovu posedovanja akcije,
ali samo ako je preduzeće dobro poslovalo. Ako se ostvare profitabilni uslovi privređivanja,
preduzeće ima mogućnost da isplati dividende u obliku stabilnog iznosa dividende i
konstantnog odnosa dividende i profita. S obzirom na to da postoje obične i preferencijalne
akcije, razlikujemo:
a) Preferencijalna dividenda se isplaćuje pre redovne dividende na obične akcije i rezultat je
kupovine preferencijalnih akcija. Isplaćuje se u fiksnom iznosu, ili kao procentualni iznos
nominalne vrednosti akcije, tj. Konstantan iznos dividende po akciji.
b) Redovna dividenda predstavlja prinos na obične akcije i isplaćuje se u gotovini, obično
jedanput godišnje ili kvartalno, ako preduzeće ostvari profit, a skupština akcionara određuje
dividendnu politiku. Isplata dividendi se može izvršiti i izdavanjem novih akcija postojećim
vlasnicima. Na ovaj način vlasnici akcija realizuju veću kapitalnu dobit po akciji, a
istovremeno se omogućava razvoj preduzeća
Isplata dividendi se ostvaruje posle deklarisane dividende, kada preduzeće zatvara svoju
knjigu akcionara za upise promene vlasništva nad akcijama, čime se omogućava isplata
dividende vlasnicima akcija do datuma zatvaranja knjiga akcionara.
4

Dobit akcionara
0
Vrednost aktive
B kompanije
-In
-W
Gubici akcionara
Vlasništvo ili partnerski udeo može akcionara da dovede do odgovornosti za dugove
kompanije kada kompanija zapadne u finansijske poteškoće a njeni gubiciprelaze
potraživanja u kompaniji ( prostor oivičen tačkama B, -W, 0 ), kada je reč o neograničenoj
odgovornosti.
Glasačka prava
pre svega zavise od broja akcija. Broj glasova svakog akcionara jednak
je broju akcija, puta broj direktora koji se mogu izabrati. Neke kompanije imaju dve emisije
običnih akcija, koje se obično nazivaju emisija A i emisija B, koje se razlikuju u uslovima
glasanja koje se može pojedinačno ostvariti.Dvojna obična akcija je prevashodno namenjena
kompanijama u kojima većinsku kontrolu ostvaruje jedna osoba ili grupa ljudi. Moguće je i
komulativno glasanje, koje podrazumeva da se svi direktori koje treba izabrati biraju
istovremeno. Pošto veliki broj akcionara ne prisustvuje godišnjim sastancima, većina
kompanija šalje
ovlašćenja
svojim akcionarima pre održavanja skupštine, čime je omogućeno
glasanje u odsustvu ili da ovlašćeni predstavnik akcionara glasa u njihovo ime.
2.
Preferencijalne ili povlašćene ili prioritetne akcije
su hibridne HOV, sa karakteristikama
obveznice, odnosno obične akcije. One imaju povlasticu, odnosno hijerarhijski viši nivo
potraživanja u pogledu dohotka i aktive kompanije nego obične akcije. Povlašćeni akcionari
moraju da prime svoju
fiksnu dividendu
pre nego što obični akcionari mogu da prime
bilo
kakvu dividendu
. Kod likvidacije preduzeća, potraživanja po osnovu preferencijalnih akcija
biće zadovoljena pre nego što vlasnici običnih akcija prime bilo kakav prihod. Preferencijalne
akcije su dakle hartije od vrednosti koje imaju prednost ili starije potraživanje u pogledu
dohotka, kapitalne dobiti i aktive u odnosu na obične akcije.
U odnosu na obične, preferencijalne akcije imaju konstantnu, fiksnu dividendu. Ta dividenda
je naznačena kao bilo koji procenat od
par vrednosti
, ili kao fiksni broj dolara ili neke druge
valute za jednu godinu.
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti