TEHNIKA I SIGURNOST
CESTOVNOG I GRADSKOG PROMETA
Prometna tehnika
je tehnička i znanstvena disciplina koja se bavi utvrđivanjem
zahtjeva prometa, propusne moći cesta i odnosa između promjenjivih prometnih veličina,
te primjenom tih spoznaja na planiranje, projektiranje, eksploataciju cesta i upravljanje
njima, radi postizanja sigurnog i djelotvornog kretanja ljudi i dobara.
Područja
prometne tehnike su:
- prometne studije i analize,
- reguliranje i kontrola prometa,
- projektiranje u prometu,
- planiranje prometa.
Prometne studije i analize tvore:
a)
osnovni prometni elementi
- korisnik ceste (njegovo ponašanje, sposobnosti i zahtjevi)
- vozilo (njegova veličina, masa, mogućnost upravljanja i osvjetljenje)
- prometni tok (propusna moć, raspodjela, te stupanj sigurnosti u vezi s cestom, a
prostorni i vremenski raspored pri križanju)
b)
snimanje prometa (izvori prometa, svrha putovanja, namjena zemljišta, parkiranje,
opseg, podrijetlo i cilj, brzina i pejšaci, prometne nezgode)
c)
analize i interpretacije (statističke metode, primjena računala i sl.)
Reguliranje i kontrolu prometa čine:
a)
regulativne mjere (vozila, korisnici ceste, ograničenje, opća pravila o korištenju ceste,
lokalne mjere)
b)
uređaji i sredstva za reguliranje prometa (signali, oznake, znakovi, uređaji za parkiranje,
sustavi prostornog reguliranja)
c)
kontrola (mjere i uređaji za kontrolu prometa)
Projektiranje
u prometu sadrži:
a)
dinamičke čimbenike (brzinu, sastav, opseg, manevriranje i raspodjelu tokova)
b)
predmet projektiranja (površina kolnika, poprečni i uzdužni profili, raskrižja, parkirališta,
rasvjeta, vidljivost)
c)
analize (ulaganje, korist ulaganja)
Planiranje prometa obuhvaća:
a)
studije i analize sadašnjeg stanja
b)
opće ciljeve i financijske izvore
c)
povećanje broja stanovnika, stupanj motorizacije, razvoj gospodarstva, namjenu
površina
d)
prometni plan, izvore prometa, raspodjelu prijevoza, prometnu mrežu, međuzonska
kretanja
1
PROMETNE NEZGODE
Prometnom nezgodom smatra se nezgoda na cesti u kojoj je sudjelovalo najmanje
jedno vozilo u pokretu i u kojoj je poginula ili ranjena jedna osoba ili više njih ili je izazvana
materijalna šteta.
Prometne nezgode mogu se podijeliti:
1)
po mjestu gdje su nastale
(u naseljima i izvan naselja)
2)
po vremenu kad su nastale
(danju ili noću)
3)
po posljedicama
(s poginulima, teško ozlijeđenima ili lako ozlijeđenima ili samo s
materijalnom štetom)
4)
prema načinu kako su nastale
(međusobni sudari, udar u parkirano vozilo ili objekt na
cesti, prevrtanje i slijetanje vozila, nalet na pješaka, ispadanje osobe iz vozila i ostale
nezgode)
5)
po uzroku kako su nastale
(greška vozača, nedostaci ceste, neispravno vozilo, greška
pješaka, greška putnika)
6)
prema značajkama ceste
(vrsta ceste i njezina namjena, širina kolnika, vrsta zastora,
nagib ceste, stanje kolnika, preglednost i sl.)
Pri obradi podataka o broju mrtvih ne uzima se svugdje isto vrijeme od nastanka
prometne nezgode do smrti unesrećene osobe. U Hrvatskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj,
Švicarskoj i Velikoj Britaniji poginulom osobom u prometnoj nezgodi smatra se svaka
osoba koja je izgubila život na mjestu nezgode ili je umrla u roku od 30 dana od posljedica
nezgode.
Vozači čine glavninu žrtava, zatim putnici pa pješaci.
Većina osoba strada u naseljima.
POJAVNI OBLICI PROMETNIH NEZGODA
Najčešći
uzrok prometnih nezgoda
prema provedenim istraživanjima je nesposobnost
za vožnju (utjecaj alkohola, droga, lijekova i zbog premorenosti).
Najčešće pogreške su:
- neprilagođena brzina,
- nalijetanje stražnjeg vozila na prednje vozilo,
- nepoštivanje obveze vožnje desnom stranom,
- pogreške pri pretjecanju,
- skretanje s kolnika,
- pogreške pri skretanju, okretanju, promjeni traka i pri vožnji unatrag,
- nepropisno kretanje pješaka.
Oko 50% prometnih nezgoda dešava se između 12 i 20 sati i to najviše u prometnom
vrhu, a od ukupnog broja nezgoda više od 60% događa se tijekom dana.
Najviše je nezgoda petkom i subotom, a tijekom godine u lipnju, srpnju i kolovozu zbog
povećanog turističkog i tranzitnog prometa.
ODREĐIVANJE OPASNIH MJESTA NA CESTAMA
Prometne nezgode nisu jednoliko raspoređene po cijeloj cestovnoj mreži; na nekim su
dijelovima znatno češće. Cilj je istraživanja sigurnosti prometa na cestama otkriti metode
čijom bi se primjenom povećala sigurnost prometa, a time smanjio i broj prometnih
nezgoda. Učestalost prometnih nezgoda na određenom dijelu ceste uvelike ovisi o
njezinim nedostacima.
2
Koeficijent sigurnosti K
s
Stupanj opasnosti
<0,4
Vrlo opasno
0,4 – 0,6
opasno
0,6 – 0,8
malo opasno
0,8 - 1
nema opasnosti
Nakon što se odrede opasna mjesta na cestama, treba sastaviti popis prioriteta za
njihovo otklanjanje.
Podrobno proučavanje učestalosti prometnih nezgoda zahtijeva podjelu ceste na
dionice (dijelovi ceste duljine 100 - 200 m).
Da bi se u cestovnoj mreži mogli odrediti najopasniji dijelovi ceste, treba posjedovati
točne podatke o prometnim nezgodama i njihovim posljedicama i točan položaj prometnih
nezgoda.
Tako dobiveni podaci bilježe se na kartice i predočuju grafički. S kartice se podaci
prenose na plan koji predstavlja određeni dio ceste. Iz plana se vidi točna razdioba
prometnih nezgoda na nekom potezu ceste u određenom vremenu (obično jedna godina).
Na temelju dobivenih podataka iz kartica i plana utvrđuju se mjesta gdje nezgode
nastaju često te se za ta mjesta izrađuje dijagram kolizijskih točaka.
pri analizi prometnih nezgoda obično se uzima razdoblje koje nije kraće od jedne godine,
a bolje je uzeti dulje razdoblje (do tri godine).
Učestalost prometnih nezgoda tijesno je povezana s gustoćom prometnog toka.
G
n
- gustoća prometnih nezgoda
na kilometar promatranog odsjeka ceste
N - broj prometnih nezgoda u promatranom razdoblju s lako i teško ranjenim i poginulim
osobama
L - duljina promatranog odsjeka ceste u kilometrima
Da bi se mogla usporediti učestalost prometnih nezgoda na različitim dijelovima ceste
potrebno je izračunati
relativni broj prometnih nezgoda R
n
(na milijun vozilo/kilometara)
tj. broj nezgoda ovisno o prometnom opterećenju na određenom dijelu ceste:
Q - prosječno dnevno opterećenje izraženo brojem vozila na dan
t - vrijeme promatranja u danima
T
n
- težina prometnih nezgoda:
T
n
=n
1
NL+n
2
NT+n
3
NP
NL - broj prometnih nezgoda s lakše ozlijeđenima
NT - broj prometnih nezgoda s teže ozlijeđenima
NP - broj prometnih nezgoda s poginulima
n
1
, n
2
, n
3
- koeficijent za pojedine vrste prometnih nezgoda
Da bi se dobila još objektivnija slika opasnosti na pojedinim odsjecima, izračunava se
relativni stupanj opasnosti R
ns
:
4
izražen brojem i težinom prometnih nezgoda na milijun vozilo/kilometara
Kad se utvrde opasna mjesta na cestovnoj mreži, prilazi se izradbi elaborata za njihovu
rekonstrukciju koja se sastoji u eventualnoj promjeni trase ceste, proširenju kolnika i
građevina, promjeni ili obnovi zastora kolnika, uređenju okoliša, postavljanju prometnih
znakova i oznaka…
CESTOVNA MREŽA
Cestovni promet odvija se cestovnom mrežom koja se može
podijeliti:
- prema društveno - gospodarskom značenju
- prema vrsti prometa kojemu je namijenjena
Ceste se mogu podijeliti i prema:
- svrsi i prometnom značenju,
- veličini motornog prometa,
- terenu kojim cesta prolazi.
Prema
društveno - gospodarskom značenju:
- državne ceste,
- županijske ceste,
- lokalne ceste.
Ostatak cestovne mreže
RH može se podijeliti na:
- komunalne ceste,
- ostale ceste.
Državne ceste povezuju cjelokupni prostor RH i integriraju ga u europsku mrežu cesta.
Županijske ceste povezuju naselja i lokalitete unutar županije te integriraju cjelokupni
prostor županije u mrežu cesta RH.
Lokalne ceste povezuju naselja i lokalitete unutar općine i integriraju cjelokupni prostor
općine u mrežu cesta RH.
U komunalne ceste pripadaju one ceste koje povezuju naselja s manje od 50
stanovnika kao i sve ceste i površine unutar naselja na kojima se ne odvija javni promet
vozila.
U ostale ceste pripadaju sve ceste na kojima se ne odvija javni promet vozila i pješaka,
nego ih isključivo koristi privatna osoba ili određena gospodarska djelatnost u čijoj je
nadležnosti i gospodarenje tim cestama.
Prema vrsti prometa
kojem su namijenjene:
- ceste za isključivo motorni promet,
- ceste za mješoviti promet.
U ceste za isključivo motorni promet pripadaju autoceste i ostale ceste za motorni
promet koje imaju monolitan kolnik.
Ceste za mješoviti promet namijenjene su kretanju svih vrsta cestovnih vozila i ostalih
sudionika u prometu tj. za motorna i zaprežna vozila, bicikliste, pješake…
Prema svrsi i prometnom značenju:
- europske ceste za daleki promet,
- ceste za daleki promet,
5
Prema udaljenosti, trajanju, učestalosti putovanja i prema intenzitetu prijevoza ljudi i
robe,
promet se može podijeliti na:
- gradski promet,
- prigradski promet,
- međugradski promet.
Gradski promet se odlikuje učestalim vožnjama, za razliku od prigradskog.
Prigradski promet je ograničenog dometa i odvija se u granicama određenog područja
gradova, a ovisno o lokalnim prilikama duljina putovanja može biti i do 50 km.
U međugradskom (linijskom) prometu vožnja se odvija po određenoj voznom redu. Ta
se vrsta prometa organizira u širem području te povezuje glavna gospodarska, politička i
kulturna središta.
Gradski promet
može se podijeliti na:
- javni promet,
- putnički promet (individualni).
Javni promet obuhvaća prijevoz putnika javnim gradskim prijevoznim sredstvima, kao
što su tramvaj, prigradska željeznica, trolejbusi, autobusi i sl.
Individualnim (putničkim) prometom
smatra se prijevoz osobnim vozilima, motociklima,
biciklima i sl.
Porastom broja individualnih vozila nastaju posebni problemi u gradskom prometu.
Veliki broj privatnih individualnih vozila ne samo da smanjuje svoju brzinu kretnja, nego i
brzinu kretanja sredstava javnog prometa. Individualni promet obilježava velika potreba za
uličnim prostorom, a mala propusna moć, te se zbog toga na ugroženim mjestima izdvaja
javni promet na posebne trakove i time sprječava zagušenje u središtu grada.
Podjela
prema vrsti vozila
koja sudjeluju u prometu:
Podjela prometa
prema smjeru kretanja:
- ulazni promet (pri kojemu vozila za vrijeme brojenja prometa ulaze u područje brojenja),
- izlazni promet (pri kojemu vozila za vrijeme brojenja izlaze iz područja brojenja).
Podjela prometa prema
izvoru i cilju putovanja:
- prolazni promet (koji za vrijeme brojenja prolazi kroz područje brojenja),
- prolazni promet s prekidom (pri kojemu se vozila zadržavaju u području brojenja, ali
napuštaju to područje prije završetka brojenja),
- promet s određenim ciljem (pri kojemu vozila za vrijeme brojenja ulaze u područje
brojenja koje im je ujedno cilj putovanja),
- povratni promet s određenim ciljem ( pri kojemju vozila nakon ulaska u područje brojenja,
koji im je cilj putovanja, napuštaju to područje prije završetka brojenja u istom pravcu iz
kojeg su došla),
7
