Bankarstvo
Seminarski rad iz kolegija
MENADŽMENT U BANKARSTVU
Analiza modela i ponude internet bankarstva u HPB-u,
PBZ-u i ZABI
Sadržaj:
1. UVOD……………………………………………………………………………………………….…….……………….………1
2. TRADICIONALNI I SUVREMENI NAČINI PLAĆANJA ………………….……………………….…..………….2
2.1
SWIFT MREŽA U MEĐUBANKARSKOM POSLOVANJU…….……………...……….3
2.1.1.
PREDNOSTI INTRNET BANKARSVA….......................................................4
2.1.2 KORISNICI INTERNET BANKARSTVA……………………………………………….…….4
3. SIGURNOST KORIŠTENJA INTERNET BANKARSTVA…………………………………………………………..6
3.1 AUTORIZACIJA KORISNIKA-TOKEN, SMART CARD……………………………………6
3.2 AUTENTIČNOST BANKE…………………………………………………………………………..6
3.2.1. AUTORIZACIJA PLAĆANJA……………………………………………………………….…..7
4. PORAST KORIŠTENJA INTERNET BANKARSTVA U HRVATSKOJ…………………………………………..8
5. ANALIZA MODELA I PONUDE INTERNET BANKARSTVA U ZABA, PBZ, HPB………………………..9
5.1 PREDNOSTI ZAGREBAČKE BANKE NAD OSTALIM BANKAMA …………….…..10
5.2 BROJ KORISNIKA IBANKINGA U ZABI, PBZ-U, HPB-U ………………..…..…..…..10
6. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………………………………..…..11
7. LITERATURA…………………………………………………………………………………………………………………..12
8. GRAFIKONI I TABLICE…………………………………………………………..…………………………………………13

2. TRADICIONALNI I SUVREMENI NAČINI PLAĆANJA
Internetsko bankarstvo pojavilo se kao alternativa nervoznom stajanju u redovima
banaka i poštanskih ureda, gdje se podmirivanje komunalnih i ostalih računa naplaćuje
najmanje pet kuna po transakciji. Jedna od najneugodnijih i usto neizbježnih obveza može se
obaviti i elegantnije iz svoje omiljene fotelje, kreveta ili, u vrijeme bežičnog interneta, s kakve
egzotične lokacije. No, ne manje bitna činjenica je višestruko niža cijena transakcije, koja za
prijenose na račune izvan banke stoji tek jednu kunu, dok je za prijenose unutar banke u
većini banaka je besplatna.
Primjena mrežne telekomunikacijske i informacijske tehnologije u bankarstvu
manifestira se kao elektroničko, on-line ili telebankarstvo. Na taj se način obavljaju poslovi
između banaka, između banaka i njihovih komitenata (fizičkih ili pravnih osoba), te između
bančinih komitenata i trećih strana, a da pritom nije potrebna nazočnost komitenata u
prostorima banke ili bilo kakva forma off-line komunikacije između bančinih djelatnika i
komitenata, niti se stvara veća količina papirnate dokumentacije. Ostvarivi su svi dopušteni
oblici bezgotovinskih novčanih transakcija, međubankarskih transfera, kreditnih poslova.
Ako se pritom kao medij upotrebljava Internet, banka na njemu aktivira svoje Web
mjesto i otvara Web stranice. Redovito, ovdje je Web mjesto neko računalo u vlasništvu
banke ili neki čvor privatne mreže. Za sve oblike internetskog poslovanja putem interneta već
se uvriježio naziv internetsko bankarstvo ili iBanking.
U daljinskom je bankarstvu važno razlikovati dvije temeljne vrste poslova:
Međubankarski poslovi
Poslovi s komitentima i u ime komitenata
U sljedećem poglavlju ćemo pobliže istražiti međubankarske poslove, njihovu
potrebu za sigurnim poslovanjem zaštićenim od neovlaštenih korisnika te globalno
poznatu mrežu SWIFT i njezinoj ulozi u međubankarskom poslovanju.
Panian, Ž: Elektroničko Trgovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., 2000.g., str.155
Panian, Ž: Elektroničko Trgovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., 2000.g., str.155
Panian, Ž: Elektroničko Trgovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., 2000.g., str.155
2.1 SWIFT MREŽA U MEĐUBANKARSKOM POSLOVANJU
Najveća danas postojeća privatna bankarska mreža jest SWIFT Transport Network
(STN), čiji je razvitak inicirala asocijacija bankarskih i financijskih institucija Society for
Worldwide Inter-bank Financial Telecommunications- S.W.I.F.T, osnovana je 1973. godine.
Mreža je započela s radom 1977. godine. Korisnici su centralne i poslovne banke, te različite
ostale vrste financijskih institucija na svim kontinentima. Prema podatcima iz 1998. g.,
obuhvaćala je oko 2.700 subjekata. Veći broj hrvatskih banaka također ima pristup tome
mrežnom sustavu.
Mreža SWIFT je poput interneta, izgrađena na temelju OSI (Open systems
Interconnecton) standarda, što znači da obje mreže podržavaju neke identične komunikacijske
protokole. Zbog toga je u načelu internetsko bankarstvo, kompatibilno s STN-om, što uvelike
„olakšava život“ financijskim institucijama. SWIFT u velikoj je mjeri centralizirana.
Cjelokupan se sustav sastoji od tri centra za kontrolu rada u mreži (Network Directory,
NWD), niza regionalnih centara i još većeg broja korisničkih centara. Upravljački centri su
locirani su u Belgiji, Nizozemskoj i u SAD-u. Iz njih se provjerava ovlaštenost svakoga
pojedinoga korisnika za pristu i rad u mreži.
Međubankarsko poslovanje obično podrazumijeva prijenos velikih količina podataka, i
čimbenik koji u najvećoj mjeri utječe na djelotvornost mreže jest brzina prijenosa podataka.
Pošto se radi o velikom sustavu globalnih razmjera, usvojene su različite brzine prijenosa,
koje korisnik može odabrati ovisno o stanju i karakteristikama komunikacijske infrastrukture
koja mu je na raspolaganju.
Poglavlje koje slijedi bitno rasvjetljava zašto je došlo do pojave i ubrzanog rasta
korištenja internet bankarstva kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Tko ga može sve
koristiti, te odnos broja korisnika kroz 2002. i 2003. godinu u zapadnim zemljama
europe nasuprot Hrvatske i istočno-europskih zemalja.
Panian, Ž: Elektroničko Trgovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., 2000.g., str.156
Panian, Ž: Elektroničko Trgovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., 2000.g., str.156
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti