Branko Perić, sudija Suda BiH
PROŠIRENO ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI U KRIVIČNOM
POSTUPKU
I - Uvodne napomene
Organizovani kriminal je danas globalni društveni problem i ozbiljna prijetnja mnogim
državama. On je zajednički problem zemljama u političkoj i ekonomskoj tranziciji i
razvijenim zemljama koje se pojavljuju kao tranzitne zemlje i zemlje destinacije. Nije
potrebno posebno naglašavati u kakvom položaju su zemlje koje su imale iskustvo sa
lokalnim ratovima.
Ogroman profit do koga se brzo dolazi u kriminalnoj sveri snažno motiviše kriminalce i
kriminalne grupe na usavršavanje organizacije, tehnika i sistema kontrole nacionalnih
institucija koje bi mogle biti prijetnja njihovoj aktivnosti. Procesi globalizacije tržišta i
informatički napredak samo su pogodovali njihovim aktivnostima. Stratezi novog
svjetskog poretka zaboravili su da postoji druga strana medalje i da globalizacija nosi sa
sobom o sjeme globalne opasnosti. Glad za profitima otvorila je pandorinu kutiju i
kriminacima pružila šansu da se planetarno razmahnu. Na drugoj strani, države su u
procesu tranzicije i prilagođavanja izgubile korak i zapostavile modernizaciju sigurnosnih
i zaštitnih sistema, tako da su u mnogim zemljama danas kriminalci bolje organizovani i
opremljeni od državnih institucija.
Najveće profite u svijetu kriminala, prema svim izvještajima relevantnih međunarodnih
institucija, donose trgovina drogom, oružjem i ljudima. Procjenjuje se da godišnja zarada
ostvarena trgovinom ljudima danas iznosi oko 60 milijardi dolara
1
. Prema izvještajima
Ujedinjenih nacija, 700.000 žena, djece i muškaraca svake godine postaju žrtve trgovine
ljudima
2
.
Nema sigurnih procjena koja od ovih kriminogenih djelatnosti je najunosnija, ali se s
pravom naglašava da drogu diler može prodati samo jednom, oružje, u zavisnosti od toga
koliko je “čisto”, može i nekoliko puta, a čovjeka – muškarca, ženu i dijete – nebrojeno
puta!
1
Po nekim procjenama i do 507 milijardi dolara (Vidi: Dani, br.200, 6.4.2001.)
2
Međunarodne organizacije raspolažu sa različitim podacima o broju ljudi koji su žrtve trgovine ljudima i
profitu koji se ostvaruje od ove djelatnosti. Na primjer, US State Department procjenjuje da je ovaj broj
oko 900.000.
Balkanski region je eldorado za sve tri najunosnije kriminalne djelatnosti, a Bosna i
Hercegovina, vjerovatno, raskrsnica svih puteva droge, trgovine ljudima i trgovine
oružjem. Prema jednom izvještaju srbijanske policije
3
, albanski mafijaši sa Kosova su
postali druga vodeća narko-mafija u svijetu, a trideset albanskih mafijaških porodica sa
Kosova kontrolišu svjetske tokove organizovanog kriminala: šverc droge, oružja,
cigareta, kradenih vozila, prostituciju, reketiranje, pranje novca i ucjene.
Na osnovu zvaničnih procjena i statistika
4
može se zaključiti da je BiH ozbiljno ugrožena
organizovanim kriminalom. Rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala su krajnje
skromni, a u borbi protiv korupcije rezultata gotovo i nema. Ako je to tačno, a po svemu
sudeći jeste, onda država mora hitno razmišljati o brzom i efikasnom odgovoru. Aka
izostane snažna reakcija države, društvo će se naći u provaliji iz koje neće biti izlaza
5
.
Klasični mehanizmi društvene reakcije na kriminal, uključujući i zakonodavni okvir,
očigledno više nisu dovoljni. Da su bili efikasni, ne bismo danas govorili o alarmantnoj
opasnosti od organizovanog kriminala. Treba, dakle, ozbiljno razmišljati o novim
modelima preventivnog i represivnog odgovora na klasične i nove oblike organizovanog
kriminala.
Problem kriminalnog podrivanja ekonomske stabilnosti zemalja posljednjih dvadeset
godina je u fokusu interesovanja međunarodnih institucija. Niz međunarodnih političko-
pravnih dokumenata podstiče ili obavezuje države članice da kreiraju posebne zakonske
mehanizme identifikacije, zapljene i oduzimanja imovinske koristi koja potiče iz
kriminalne aktivnosti
6
, uključujući i prošireno oduzimanje.
Da li je zakonodavstvo BiH u dovoljnoj mjeri usklađeno sa međunarodnim
dokumentima?
II – Krivični zakon BiH i praksa
3
Vidi: Blic, 6.3.2008.godine
4
Vidi Izvještaj Tužilaštva i Suda BiH za 2007. godinu
5
Iskustva nekih latinoameričkih država mogu biti vrlo poučna.
6
Konvencija UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala od 15.decembra 2000., Konvencija UN
protiv korupcije od 31. septembra 2003., Konvencija Vijeća Evrope o pranju, traganju, privremenom
oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenih krivičnim djelom od 8. decembra 1990. ,Preporuke (2001) 11
Odbora ministara Viječa Evrope o vodećim načelima borbe protiv organizovanog kriminala iz 2001.
godine. Relevantni akti Evropske unije u vezi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa evropskim
pravnim nasljeđem: Drugi protokol uz Konvenciju o zaštiti finansijskih interesa Evropske zajednice od 19.
jula 1997. godine, Okvirna odluka Vijeća od 26.jula 2001. godine o pranju novca, identifikaciji,
pronalaženju, zapljeni i oduzimanju sredstava i prihoda od krivičnog djela, Okvirna odluka Vijeća od 22.
juna 2003. godine o izvršenju u Evropskoj uniji naloga za zamrzavanje imovine i dokaza, Okvirna odluka
Vijeća od 24. februara 2005. godine o oduzimanju prihoda, sredstava i imovine povezanih sa krivičnim
djelom, Okvirna odluka Vijeća od 6. septembra 2006. godine o primjeni načela o uzejamnom priznanju
konfiskacijskih naloga.
