Kamata kao cena novca
Kamata kao cena novca
Sadržaj:
............................................................................- 3 -
.................................................................................- 11 -
Kompozitorna teorija ili teorija preferencijalnih plasmana
..................................- 12 -
....................................................................- 13 -
.............................................................................- 13 -
Operacije centralne banke na otvorenom tržištu
...................................................- 13 -
Eskonta politika i tržište novca
...............................................................................- 14 -
TEORIJA FORMIRANJA TRŽIŠNIH KAMATNIH STOPA
.............................- 17 -
Teorija preferencije likvidnosti
..............................................................................- 17 -
.......................................................................................- 18 -
Teorija inflatornih očekivanja
...............................................................................- 18 -
PONUDA I POTRAŽNJA ZA NOVCEM I INFLATORNA KAMATNA STOPA
Ponuda raspoloživih kreditinih sredstava
..............................................................- 22 -
.....................................................................................- 23 -
EKONOMSKI ČINIOCI KOJI UTIČU NA KAMATNE STOPE
........................- 24 -
........................................................................................ - 24 -
Uticaj usporavanja ekonomskog rasta
...................................................................- 25 -
Uticaj inflacije na kamatne stope
...........................................................................- 27 -
UVOD
Jedna od primarnih karakteristika bankarskog poslovanja, od nastanka banaka pa sve
do današnjih dana, je kvalitet upravljanja poslovanjem banaka. Pošto je poslovanje
banaka uvek sadržavalo u manjoj ili većij meri rizik, a sa porastom deregulacije tržišta
i konkurencije u finansijskim uslugama, poslovanje banaka postaje sve više rizično,
sigurnost postaje jedan od osnovnih principa poslovanja banke. Deregulacija
finansijskih tržišta, globalizacija bankarskog posovanja i sve oštrija konkurencija,
doveli su do smanjenja profitne marže, odnosno do manjeg
prostora za ostvarenje profita. Otuda su dva esencijalna principa važna i vezana za
savremeno bankarstvo: sigurnost i profit. Prvo, poslovanje banaka (komercijalnih,
poslovnih) mora biti profitabilno, da podmiri operativne troškove i normalne gubitke,
obezbedi prihvatljiv (razuman) iznos za rezerve za buduće nepredviđene događaje i
obezbedi objektivan (fer) prinos za deoničare.
Drugo, poslovanje svake banke mora se obavljati sa sigurnošću, ako banka želi da ima
poverenje javnosti i ako želi da kontinuirano obavlja svoje poslovanje, da bi zaštitila
depozitare. U najopštijem izrazu, kamatna stopa izražava cenu korišćenja kreditnih i
novčanih resursa na finansijskom tržištu. Visina kamatne stope kao cene korišćenja
kreditinih i finansijskih resursa je povezana sa stopom korisnosti sredstava u odnosu
na vreme njihovog korišćenja. Stopa korisnosti sredstava uvek je veća u sadašnjem u
odnosu na neko buduće vreme, pa je otuda i kamatna stopa kao izraz cene korišćenja

Na osnovu prirode kamate (aktivna i pasivna kamata) postoje: kratkoročne i
dugoročne kamatne stope; Na osnovu kamata prema vrstama poslova (kreditni poslovi
banaka, krediti centralne banke, medjunarodni krediti) postoje: realna i nominalna
kamatna stopa. Kamata je deo viška vrednosi pa je u normalnim uslovima manja od
profita, a kamatna stopa manja od profitne stope.
Kamata kao termin,vezuje se za strukturiranje kredita,pa samim tim podrazumeva se
sporazumno utvrdjivanje uslova pod kojim se zakljucuje kreditni ugovor izmedju
banke kao kreditora I kompanije/gradjanina kao duznika.Konkretni uslovi pod kojima
je kredit zakljucen treba da zadovoljavaju I odrzavaju potrebe I interese obe
ugovorena strane.U elemente strukturiranja kredita ulaze pre svega rocnost
kredita,visina kamatne stope,pokrice,zastitne klauzule.
Kod kredita ,u vezi sa problemom rocnosti treba napomenuti da je vracanje kredita
zajedno sa kamatama razlicito kod kratkorocnih I dugorocnih kredita.Kod
kratkorocnih kredita se vracanje sredstava po pravilu vrsi odjednom zajedno sa
odgovarajucom kamatom.Kod dugorocnih kredita se vracanje sredstava vrsi u ratama
prema planu koji ukljucuje odgovarajucu I unapred dogovorenu kamatu.
Kamata,tj.kamatna stopa koje banke primenjuju na kredite odnosno na depozite u
osnovi se formiraju na finansijskom trzistu.Nominalna kamatna stopa sadrzi dve
osnovne komponente:
realnu kamatnu stopu i
stopu inflacije
Banke prilikom formiranja kamatnih stopa na zajmove uracunavaju I dodatnu marzu
koja predstavlja individualizaciju stepena rizika za konkretne duznike.Ova poslednja
komponenta kreditne kamatne stope sluzi I za formiranje rezervi iz kojih se pokrivaju
gubici po zajmovima.Ukoliko je kod konkretnog kreditni rizik veci,mora se zaracunati
povecani dohodak u okviru kamatne stope za pokrivanje povecanog rizika.
Na prvoklasne duznike primenjuje se najniza kamatna stopa koja se obicno naziva
primarnom kamatnom stopom.
Ona sadrzi ponderisanu cenu izvora
sredstava,troskove administracije kredita I prihvatljivu stopu profita banke.na ovu
primarnu kamatnu stopu zaracunava se dodatak koji pokriva stepen kreditnog rizika
za razne konkretne trazioce kredita.
Glavna opcija u politici kamatnih stopa banaka sastoji se u izboru izmedju fiksnih I
fleksibilnih (varijabilnih) kamatnih stopa.
Fiksne kamatne stope
predstavljaju
tradicionalnu politiku kamatnih stopa banaka koja je bila siroko primenjivana u
uslovima stabilnosti nacionalnih valuta.Sada se fiksne kamatne stope uglavnom
koriste kod kratkorocnih kredita,dok se kod dugorocnih kredita pretezno koriste
fleksibilne kamatne stope
.
Postoji povecana osetljivost kako banaka tako I duznika na kamatni rizik koji je
povezan sa promenama kamatnih stopa.Svi ti razlozi deluju u pravcu sve veceg
prihvatanja fleksibilnih (plivajucih) kamatnih stopa.
Za banke se ovde postavlja pitanje :

Postoji mogucnost da se u kreditnim aranzmanima odrede okviri u kojima jew
dozvoljeno formiranje fleksibilnih kamatnih stopa.Na primer,ukoliko inicijalna
kamatna stopa iznosi 10% godisnje,ona moze da bude ogranicena na maksimum od
13% I na minimum od 7%.
Ukoliko banke primenjuju
fiksne kamatne stope
na
dugorocne kredite
,kao I
fiksne
kamatne stope
na depozite
kao izvore svog potencijala,postoji opasnost da banke
izgube profitabilnost,ukoliko dodje do veceg porasta kamatnih stopa na finansijskom
trzistu.Ta potencijalna opasnost ukoliko se ne primenjuje system fleksibilnih
kamatnih stopa moze da bude pokrivena putem hedzinga(na depozite) operacija na
trzistu fjucersa (na zajmove-kredite).
Kada bi vazio mehanizam fleksibilnih kamatnih stopa,prinos na stare obveznice bio
bi automatski povecan sa 10% na 115,tj.sa 100 na 110$ godisnje.ali posto je
kuponska ugovorna kamatna stopa fiksirana na 10% trzisno uskladjivanje moze se
izvrsiti samo putem promene trzisne cene obveznice.
Trzisna kamatna stopa
tezi da raste u periodu rastuce i
nflacije
I da pada kada se
ocekuje smanje stope inflacije.To je poznati Fiserov efekat koji kaze da se ocekivana
stopa inflacije ugradjuje u nominalnu kamatnu stopu.
Fiserova formula glasi:
nominalna kamatna
stopa =
ocekivana realna kamatna stopa
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti