Partnerstvo privatnog i javnog sektora
UVOD
"Sposobnost organizacije da kontinuirano stiče nova znanja, i brzo prevede stečena znanja u akciju jeste
vrhunska poslovna konkurentna prednost."
-- Jack Welch
Uloga menadžmenta inovacija je da brzo prevede ta stečena znanja u akciju, i pomogne u postizanju te
vrhunske konkurentne prednosti
.
Inoviranje = Profitiranje od primene novih ideja u vašoj organizaciji
Inovativnost nije isto što i kreativnost. Inoviranje je ostvarenje koristi od ideja koje su nove za vašu
organizaciju, što znači da možete koristiti i tuđe ideje.
Suština je ne u posedovanju, već u
eksploataciji ideja
.
Naš cilj nije da mi inoviramo za vas, već da u vašoj organizaciji pokrenemo i stimulišemo procese
stvaranja
(unošenja) i eksploatacije isplativih ideja
.
Inovativnost
rezultira boljom konkurentnošću, a postignuta konkurentna prednost direktnim
povećanjem
profita
. Stoga potražite:
1. Menadžment Inovacija i Njutnova jabuka!
Verovatno se pitate odakle mi ovakav naslov, i od kad se to može upravljati inovacijama? Ipak, svesni smo
da je pojam inovacija i inoviranja postao veoma značajan u savremenom društvu. U većini misija i vizija
savremenih kompanija korišćenje ove reči postalo je obaveza. Mnogi vodeći svetski poslovni teoretičari (i
praktičari), smatraju da ovaj pojam po važnosti postaje jednako važan pojmovima kao što su marketing,
pozicioniranje, brending. Pre pedeset godina kompanijama koje su težile uspehu na tržištu ponuđen je
marketing. Sedamdesetih godina prošlog veka krenulo se agresivno sa potpunom poslovnom orijentacijom ka
kupcu, osamdesetih lek je bilo pozicioniranje, a devedesetih brending. Da bi se opstalo na globalnom tržištu
svima je jasno da se bez svega ovoga ne može. Kako se onda razlikovati od ostalih, kako postati (i opstati)
najbolji? Kako svoju organizaciju napraviti konkurentnom na tržištu koje je postalo super-konkurentno? Reč
koja se danas svuda čuje je inoviranje. Prvo što nam padne napamet kada pomislimo o inovacijama i
inoviranju je da se tu radi o nečem novom. U našem jeziku reč inovacija je sinonim reči novina. Šta se
podrazumeva pod pojmom inoviranja? Po Wikipediji (www.wikipedia.org): Inoviranje je uvođenje novih
ideja, dobara, usluga ili prakse sa namerom da budu korisni. U poslovnom smislu definicija je čak strožija,
gde se pod inovacijom smatra uvođenje i primena novih ideja koje kao rezultat imaju povećanje vrednosti
(profita, kvaliteta, međuljudskih odnosa …). Najkraće rečeno to je uvođenje isplativih novina.
1
Njutnova Jabuka
Kako se dolazi do novina, do novih ideja? Prvo što se pomisli o tome je da nove ideje ne mogu biti namerno
izazvane, da su inovacije rezultat slučaja, kao ono kad je Njutnu pala jabuka na glavu. Upitajmo se da li bi
Isak Njutn došao do svog čuvenog otkrića zakona gravitacije da mu pomenuta jabuka nije pala na glavu?
Moje duboko uverenje je da bi on do tog otkrića došao svakako (ako ne 100% ono bar sa visokom
verovatnoćom događanja). Da nije bilo jabuke možda bi on ostao da leži u hladu celi dan, ali bi verovatno
neki sličan događaj kasnije izazvao ili stimulisao njegovu inovaciju. To možda ne bi bila jabuka koja pada,
već bi možda video decu kako se grudvaju ili bi to bila kruška ili breskva. Svejedno, sigurno je da je on u
svom umu stalno nosio pitanja o gravitaciji na koja je stalno pokušavao da nađe odgovor. Nalaženje
odgovora bilo je samo pitanje vremena i upornosti. Njegova inovacija sigurno nije bila slučajna.
Možemo da odemo i korak dalje u našem razmišljanju i pitamo se da li je moguće upravljati procesom
inovacije, da li ga je moguće stimulisati, pratiti, primeniti i koristiti. Da li možemo da sagledamo faktore koji
su uticali na to da Isak Njutn dođe do svog čuvenog otkrića. Kao prvo, to je svakako bilo okruženje u kome
je odrastao, roditelji, prijatelji, škola, i još što god. Tu je svakako ulogu imala i država koja je ustanovila
škole i školski sistem u kojem se obrazovao. Pa onda kolege studenti i profesori sa univerziteta, pa Britanska
Kraljevska Akademija Nauka i tako dalje. Sve u svemu, složićete se da su bili potrebni veoma specifični
uslovi okruženja da bi njegova inovativnost procvetala i bila korisno upotrebljena.
Zamislite da je Isak Njutn rođen i odrastao u nekom potpuno drugačijem okruženju. Čak i da se obrazovao i
postao profesor univerziteta, ali da je to bio recimo u Španiji u najvećem jeku inkvizicije. Jabuka koja bi mu
tamo pala na glavu dovela bi ga ne do svetske slave već do mučilišta i lomače. Zamislite sada, da je Isak
Njutn zaposlen u nekom našem javnom preduzeću. Da li verujete da bi takvo okruženje za njega bilo
stimulativno? Da li bi od njegovog inoviranja ikada bilo neke koristi?
2. Kako postati inovativna organizacija?
Da se vratimo na priču o upravljanju inoviranjem. Složićete se da je Njutnovo inoviranje nečim upravljano.
Možda nenamerno, ali jako je puno ljudi uticalo na njega da dođe do svog otkrića. Mnogi su ga podržavali i
bili mu potpora, ili mu bar nisu smetali (nije završio na lomači). Okruženje je moralo biti stimulativno.
Zamislite da je neko u to vreme seo i proučio do najsitnijih detalja, koji su faktori koji navode ljude da budu
inovatori i kako njihove ideje učiniti korisnim. I zamislite da je taj neko tada osnovao poslovnu organizaciju
koja bi koristila te upravo otkrivene zakone upravljanja inoviranjem. Gde bi nam bio kraj, i to ne samo Srbiji,
da je Nikola Tesla radio u takvoj organizaciji koja bi na sve moguće načine stimulisala njegovu kreativnost i
bila spremna da učini sve kako bi se iz njegovih ideja izvukla maksimalna korist, kako za tu organizaciju,
tako i za čovečanstvo. Ta organizacija bi danas vredela bar kao deset Microsoft-a.
A da se upitamo zašto je Microsoft to što jeste? Da li je njihov uspeh rezultat vrhunskog proizvodnog
procesa, efektne poslovne organizacije, uspešnog brendinga, kvaliteta ljudskih resursa i kako su iskorišćeni?
Verovatno svega toga i još mnogo čega. Ako bi danas pitali Bila Gejtsa šta je za njega najvažnija osobina
njegove firme, verovatno bi sa ponosom rekao da je to što je ona inovativna. A ona je inovativna jer i pored
2

potencijal za razvoj.
Najveći problem je to što se u tranziciji od naroda očekuje odricanje, a svaka tranzicija je sama po sebi teška.
Suština problema tranzicije je da ljudi ostaju bez posla, a to boli. Nažalost, mislim da još uvek u Srbiji
tranzicija nije shvaćena dovoljno ozbiljno. I dalje su dominantna glomazna neefikasna preduzeća u vlasništvu
države. Njihov proces transformacije nije završen što predstavlja veliku kočnicu daljem razvoju privrede.
Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka Engleska ekonomija je takođe prošla kroz veliku tranziciju.
Mnoge industrije pretrpele su transformaciju. Mnoge su potpuno nestale, dok su kreirane potpuno nove
industrijske grane. Najvažnije je shvatiti i prihvatiti neophodnost stalnih promena i prilagođavanja okruženju,
koje se inače stalno menja, kako u Engleskoj, tako i bilo gde u Svetu, pa i u Srbiji.
U kojoj fazi tranzicije se trenutno Srbija nalazi?
Tranzicija umnogome zavisi od lokalnog okruženja, kao i od unutrašnje situacije. Proces tranzicije ubrzaće se
kad zemlje sa kojima se Srbija graniči uđu u Evropsku uniju. Tako je Poljskoj pomoglo što se graniči sa
Nemačkom, ili Sloveniji sa Austrijom. Glavno je da Srbija ostane na putu ulaska u EU. To znači i otvaranje
mnogih programa podrške Srbiji, kako u ovoj početnoj fazi, tako i u samom procesu pridruživanja. Potrebno
je mnogo veće prihvatanje ovog evropskog puta u Srbiji nego što je to trenutno slučaj.
Takođe postoje razne faze u procesu tranzicije. Sve zemlje ne prolaze kroz iste faze, i to zavisi od slučaja do
slučaja. Brzina i kvalitet promena zavisi od efektne upotrebe znanja i inovacija. Primer je recimo Irska gde su
primenom veoma specifičnih mera uspeli da se razviju veoma brzo. Danas je Irska jedna od naj naprednih
zemalja Evropske Unije, i to ne samo ekonomski, već i u svakom drugom pogledu.
4. Ciljevi programa podrške EU razvoju preduzetništva u Srbiji
Radi se o projektu vrednom oko 4.5 miliona Evra. Sam program ima 4 glavne komponente:
1) Razviti politiku razvoja sektora malih i srednjih preduzeća, a odnosi se na podršku državnim institucijama
(razvoj strategije).
2) Direktna podrška biznisima, gde je već uspostavljeno 7 regionalnih agencija za razvoj malih i srednjih
preduzeća, i još 10 lokalnih širom Srbije. One su tu da preduzećima pruže informacije, savete, trening, kao i
identifikovanje partnera u inostranstvu.
3) Kreiranje nacionalne inovacione strategije. Ona predstavlja ¼ našeg projekta.
4) Poseban fond od 2 miliona evra namenjen direktnom investiranju u individualne inovacione projekte koji
stimulišu razvoj preduzetništva.
Nacionalnoj inovaciona strategija
Nacionalna inovaciona strategija je projekat u čijoj su izradi učestvovali ljudi iz državnih institucija,
obrazovnih i istraživačkih organizacija, kao i privrednih organizacija. Ove tri pomenute grupe mi inače
zovemo trostruki heliks. U celoj grupi je oko 30 ljudi. U martu očekujemo prvo izdanje ove strategije.
4
Takođe očekujemo da ova strategija preraste u akcioni plan sa svojim budžetom.
Moj interes za inovacije potiče iz mog dugogodišnjeg rada na politici podrške ekonomskom razvoju. Tu se
radi o promeni i prelasku sa starih glomaznih industrija ka novim vidovima poslovanja, posebno u sektoru
MSP. Proces tranzicije najčešće znači da ljudi moraju da razmišljaju o novim proizvodima, novim procesima
i novim načinima rada. Tako dobijate nove biznise koji donose nova radna mesta.
Time se bavimo i ovde što znači da se krećemo od šire oblasti aktivnosti, kao što je strategija podrške razvoja
MSP, ka tome kako da praktično pomognemo njihovom razvoju, recimo povećanjem njihove konkurentne
prednosti i slično. Jedina konkurentna prednost bilo koje savremene kompanije je njena sposobnost da
inovira. Njena Inovativnost rezultira boljom konkurentnošću, a ostvarena konkurentna prednost direktnim
povećanjem profita.
Da li možemo da očekujemo dublje angažovanje EU u ovoj oblasti?
Kratak odgovor je da. Sledeća stopa u vašim pregovorima sa Evropskom Unijom je ispunjavanje uslova
pridruživanja. Jednostavno, postoje dokumenta sa tačkama koji precizno kažu šta Srbija mora da učini da bi
ušla u EU. U tom procesu predviđena je podrška kojom se pomaže Srbiji da ispuni pomenute uslove. Razvoj
preduzetništva, kao i unapređenje celokupnog društvenog inovacionog kapaciteta, jedan je od bitnih faktora
kompletnog društvenog razvoja.
Naš zadatak je da kreiramo okruženje koje će biti stimulativno za razvoj sektora MSP kao i inovacija uopšte.
Tu se radi o kreiranju kapaciteta koji bi omogućili dalji samo-održivi razvoj. Budućnost Srbije vidim u
razvoju biznisa baziranih na znanju. Situacija sa direktnim stranim investicijama danas se uveliko menja.
Zadnji izveštaj iz 2005 kazuje da se investicioni kapital ulaže sve više u istraživanja, a sve manje u klasične
prirodne grane. Ko može da ponudi resurse kvalitetnog intelektualnog kapitala, sigurno će naći investitore.
Danas, najtraženija je ponuda usluga baziranih na znanju.
Da li u Srbiji ima kompanija koje nude usluge bazirane na znanju i inovacijama? Dobar je primer firme
ALFATEC d.o.o. iz Niša. Bave se istraživanjem i proizvodnjom sistema merenja i kontrole. Njihov najnoviji
proizvod MIS 5 (merno informacioni sistem), koristi se za praćenje i analizu potrošnje električne energije
industrijskih potrošača. Razvili su ga sami u svojoj laboratoriji, a primenu je ubrzo našao u lokalnim elektro
distribucijama. Ova inovacija omogućava distributerima da precizno izmere potrošnju električne energije i
time otkriju moguće greške u naplati, ali i velike neplatiše struje. Za zadnjih šest meseci, elektro
distribucijama koje ga koriste, ovaj se proizvod već dva puta otplatio.
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti