Ekonomski fakultet u Sarajevu
Univerzitet u Sarajevu
Regulacija i nadzor nad prometom
vrijednosnim papirima
Uvod
Tema našeg seminarskog rada ˝Regulacija i nadzor nad prometom
vrijednosnih papira˝ ukazuje na to da se radi o veoma delikatnom pitanju.
Naime u svakoj sferi poslovanja postoje određena pravila koja se trebaju
poštovati kako bi imali jedan rspektabilan sistem, a uvijek se nađu izuzeci koji
nastoje kršiti ta pravila kako bi ostvarili veću korist.
Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini je veoma mlado i stoga zahtjeva veće
mjere opreza i kontrole kako bi njegova funkcija došla do pravog
izražaja.Poznato je da su i veća svjetska trržišta kao što je Američko ili
Englesko tržište regulisano jakim zakonskim propisima ali se uvijek javljalju
pokušaji manipulacije. Znamo i da je naše tržište još uvijek u razvoju i veoma
je osjetljivo na promjene u ekonomskom svijetu naše zemlje, pa stoga moramo
uložiti mnogo truda kako bi povjerenje ljudi raslo i njihova želja za
investiranjem na tržištu kapitala bila što veća. Naša zakonska regulativa koja
reguliše tržište kapitala bazirana je na smjernicama Evropske unije, osnovnih
ISD direktiva i na FESCO-vim principima. Zakon o vrijednosnim papirima i
Zakon o komisiji za vrijednosne papire predstavlja osnov regulisanja
poslovanja na tržištu, poslovanja profesionalnih posrednika i zaštite
investitora.
U ovom seminarskom radu pokušat ćemo objasniti principe regulacije,
približiti zakon i objasniti rad i odgovornosti profesionalnih posrednika.
4
Regulacija i nadzor nad prometom vrijednosnih papira
Jedna od zajedničkih osobina svih tržišta kapitala je svakako povjerenje koje
vlada ameđu samim učesnicima. Sve dok je stepen međusobnog povjerenja na
zadovoljavajućem nivou, tržište će ispravno funkcionisati. Dodamo li uz to još i
ekonomsku logiku koju slijede svi investitori dobivamo stabilno tržište,
atraktivno investitorima. Ovdje pod ekonomskom logikom podrazumijevamo
kretanje trendova na tržištu u predvidivim granicama, kao i takve kurseve
vrijednosnih papira koji su odraz stvarnog odnosa ponude i potražnje za istim.
Onoga momenta kada neki od ovih elemenata izostane počinju se javljati i prvi
problemi. Investitori postaju „uplašeni“ takvim stanjem, u njihovim redovima
javlja se osjećaj panike, što lako može dovesti do sloma tržišta. Možda je
najbolje ilustrovati to na primjeru bankarskog sistema. Pojam panike koji
koristimo u ovom kontekstu često se susreće u bankarskim sistemima. Naime,
nerijetko se dešava da panika koj zavlada među klijentima banke, dovodi do
trenda masovnog povlačenja depovovanih sredstava sa račune benke, i ista se
veoma brzo suočava sa problemom likvidnosti. Sasvim je jasno da takva banka
ima velike izglede za propast, što se u većini slučajeva i dešava. Analogiju ovih
dešavanja možemo pronaći i na tržištima kapitla. Ukoliko među učesnicima
zavlada nepovjerenje, veoma brzo će odnosi ponude i potražnje biti narušeni i
tržište veoma brzo postaje nelikvidno. Ovakvo stanje ne može trtajati u
nedogled i moguće su dvije ishodišne ituacije. Prva bi bila otklanjanje
negativnih trendova čime bi se ponovo uspostavila ravnoteža tržišta. Druga,
dosta realnija, je slom tržišta. Ovakvih primjera imali smo dosta kroz historiju,
ali se u ovom radu nećemo baviti tom problemadikom. Ovdje ne smijemo
zaboraviti da slom svakog tržišta ima i svoje realne uzroke, zasnovane na
ekonomskoj logici, ali smo efekat panike naznačili zbog njgove osobine da
pospješuje i ubrava trend kolapsa tržišta. Jednako kao što slom jedne banke
može imati negativne posljedice na cjelokupan bankarski sistem nacionalne
ekonomije, tako se i slom jednog tržišta kapitala odražava, u negativnom
smislu naravno, na stanje ostalih tržišta. Uzmemo li u razmatranje i proces
globalizacije, koji je svijet pretvorio u jedno tržište, uslovno rečeno, postaje
nam jasnije kako propast tržišta na jednom kraju svijeta može imati svoj odraz
na tržište sa drugog kraj zemaljske kugle.
U nastojanju da se ovakva dešavanja svedu na minimum, ekonomski stručnjaci
su decenijama istraživali mogućnosti za preventivna djelovanja. Kao rezultat
5
godine. Ovim zakonom je osnovan SEC (Securities Exchange Comission),
odnosno Komisija za vrijednosne papire SAD – a. To je ujedno i prva institucija
takvog karaktera u svijetu. Danas je mnogi smatraju najuticajnijom
institucijom iz ove oblasti, te uzorom u kreiranju regulatornih agencija zemalja
u tranziciji.
Kao što smo već pomenuli nacionalna regulatorna zakonodavstva se
međusobno razlikuju u određenim segmentima. Ali s obzirom da su većinom
izgrađena po uzoru na SEC , posjeduju i mnoge sličnosti. Mogli bismo izdvojiti
tri osnovna nosiva stuba na kojima počivaju svi regulatorni sistemi u svijet, i
to:
1. Pravovremeno, cjelovito i korektno izvještavanje
2. Kvalificiranost, znanje i etički integritet profesionalnih učesnika na
tržištu
3. Adekvatan sistem nadzora nad prva dva stuba
Pravovremeno, cjelovito i korektno izvještavanje
Izvjesno je da se u pozadini svih transakcija nalazi dobra informisanost svih
učesnika na tržištu, posebno investitora. Sve odluke o investiranju u
vrijednosne papire počivaju na informacijama, dobivenih iz različitih izvora.
Zaštita investitora u ovom segmentu bazira se na unificiranom sistemu
prezentiranja informacija. Tako se svim emitentima nameće obaveza
sačinjavanja i objavljivanja:
Prospekata vrijednosnih papira prilikom emisije
Periodičnih izvještaja o poslovanju
Svih događaja koji imaju bitan uticaj na poslovanje emitenta
Nadzor nad objavljivanjem ovih informacija spada u ovlaštenja regulatornih
organ na tržištima kapitala(najčešće Komisije za vrijednosne papire). Potrebno
je istaći da ove regulatorne agencije, iako odobravaju upotrebu i objavljivanje
prospekata za emisiju ili kotaciju vrijednosnih papira, ipak ne snose
odgovornost za tačnost podataka koji su u njima navedeni. Regulatorne
agencije, svojim odobrenjem, potvrđuju da su u prospektu navedene sve
informacije čija je objava propisana. Puno aktivniju ulogu regulatorne agencije
imaju u izgradnji sistema regulacije, licenciranja i nadzora djelovanja
profesionalnih posrednika na tržištu kapitala.
1
1
˝Sistem zaštite investitora u prometu vrijednosnih papira˝Regulativa Evropske unije i
primjena u Federaciji BiH, Džafer Alibegović dipl.ecc
7
