Strateski pravci razvoja turizma Kosjerica
UNIVERZITET SINGIDUNUM
DEPARTMAN ZA TURISTIČKI I HOTELIJERSKI
MENADŽMENT
DIPLOMSKI RAD
STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA TURIZMA KOSJERIĆA
MENTOR:
STUDENT:
prof. dr Jovan Popesku
Zorka Lukić
Broj indeksa: E-III-2/2007
Beograd
2010.
2
SADRŽAJ
UVOD .................................................................................................................. 3
1.
RESURSI ZA RAZVOJ TURIZMA K
OSJERIĆA
.................................. 5
1.1.
Prirodni resursi .............................................................................................................5
1.2.
Kulturno-istorijski resursi ............................................................................................6
1.3.
Privreda ...................................................................................................................... 11
1.3.1.
Saobraćaj i komunikacije
..................................................................................... 12
1.3.2.
Hotelijerska ponuda opštine Kosjerić
– kapaciteti za smeštaj i ishranu .......... 14
1.3.3.
Turistička organizacija Kosjerića
....................................................................... 17
2.
OCENA DOSADAŠNJEG RAZVOJA TURIZMA KOSJER
IĆA
........ 20
2.1.
Turistički promet
....................................................................................................... 20
2.2.
Struktura turista ......................................................................................................... 24
2.3.
Karakteristični vidovi turizma
sa posebnim osvrtom na seoski turizam ............... 25
3.
OSNOVE DEFINISANJA STRATEŠKIH PRAVACA RAZVOJA
TURIZMA KOSJERIĆA
................................................................................. 35
3.1.
Upravljanje
turizmom u Kosjeriću
........................................................................... 35
3.1.1.
Situaciona analiza ................................................................................................ 37
3.1.2.
Definisanje misije, ciljeva i smernica .................................................................. 40
3.1.3.
Formulisanje odgovarajućih marketing strategija
............................................. 42
3.1.4.
Dizajniranje organizovanosti i razvoj informacionih sistema ........................... 43
3.1.5.
Kontrola ukupne aktivnosti .................................................................................. 45
3.2.
Seoski turizam -
važnost za razvoj turizma Kosjerića
............................................ 46
3.2.1.
Društveno–ekonomski uticaj koji ostvaruje seoski turizam ............................... 46
3.2.2.
Konkretne aktivnosti i ulaganja u turizmu .......................................................... 47
ZAKLJUČAK
................................................................................................... 50
LITERATURA .................................................................................................. 51

4
U rad
u je korišćena
analitičko
-sinte
tička metoda
, zasnovana na saznanjima autora
iz obl
asti teorije turizma i menadžmenta turističke destinacije. Zastupljena je i
deskriptivna metoda, a SWOT analizom ukazaćemo na snage i slabosti sa jedne strane i
na šanse i opasnosti sa druge strane. Na samoj destinaciji izvršeno je prikupljanje
dokumentaci
je, podataka i informacija zakonodavnog i stručnog karaktera (statistički
podaci, investicije i sl.). Izvor informacija i dokumentacije su ustanove –
Turistička
Organizacija Kosjerić, Skupština opštine Kosjerić,
Hotel „Skrapež“, Motel „Izvor“,
Planinarsko ekološko društvo „Subjel“,
Lovačko udruženje, kao i seoska domaćinstva i
internet.
Zbog perspektive koju razvoj turizma ima na području opštine Kosjerić, naročito
seoskog, neoophodno je usvojiti i implementirati program razvoja turizma.
5
1.
RESURSI ZA RAZVOJ
TURIZMA KOSJERIĆA
1.1.
Prirodni resursi
Opština Kosjerić
nalazi se u Zapadnoj Srbiji, na pola puta između Valjeva i
Užica. Obuhvata gornji sliv i izvorišta reka Skrapeža i Kladorobe i širi se, ka severu, po
obroncima planina Maljena i Povlena. Ka jugu širi se do planina Crnokose i Jelove Gore.
Na području opštine postoji 26 sela i grad Kosjerić. Najveći broj naselja je u
rečnim dolinama, u onim delovima gde prestaju šume i počinju livade. Jedan broj sela
nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1000 metara, dok se sam grad nalazi na 420 metara
nadmorske visine. Kotlina u kojoj se nalazi grad proteže se na jugu ka Požegi.
Grad Kosjerić nalazi se u dolini koja je na tom mestu široka
i do 1 km. Dolina je
okružena planinama između kojih protiču manje
reke od kojih je najpoznatija Skrapež.
To je najsevernija opština Zlatiborskog okruga u kojoj živi oko 12500 ljudi, dok u samom
gradu živi 5000 stanovnika. Sam grad je na izuzetnom geografskom položaju jer se nalazi
na putu koji povezuje Vojvodinu i Beograd sa Jadranskim morem, a u blizini su i poznati
turistički centri Divčibare, Tara i Zlatibor.
Pošto je okružen planinama i nalazi se na 420 metara nadmorske visine, grad ima
kontinentalnu klimu. Sa oko 2000 sunčanih sati godišnje, područje opštine Kosjerić
izuzetno je povoljno za turiste u letnjoj i zimskoj sezoni. Zime su hladne sa puno snega,
pravi planinski ambijent, dok su leta umereno topla sa prohladnim noćima. Jesen je
toplija od proleća i vizuelno privlačnija, naročito u brdskim predelima sa listopadnom
vegetacijom.
Područje opštine Kosjerić primi godišnje oko 750 mm padavina.
Preko ovog kraja
duvaju različiti vetrovi, iz više pravaca. Najčešći je vetar sa severozapada. Hladni vetrovi
duvaju sa Drine i poznati su po tome što donose padavine. U proleće i jesen duvaju
vetrovi iz pravca Zlatibora, koji nagoveštavaju promenu vremena.
3
3
www.kosjeric.in.rs

7
godine, a za grad 30. aprila 1966. godine i ubrzano se razvija od prolaska pruge Beograd
– Bar.
Na teritoriji opštine Kosjer
ić ima blizu stotinu kulturno
-istorijskih spomenika,
koji svedoče o dinamičnoj prošlosti ovog kraja.
S
vi visovi u okolini „sačuvali su na sebi
zidine“.
Posebno se ističu Subjelska čuka u Subjelima, Taorska u Taorima, Gradina
u
Kosjeriću itd.
U zoni njihovog prostiranja na
đ
eni su stari novac, oružje, ostaci zidina.
Ova mesta su danas jedva dostupna zbog guste šume ili okomitih uspona.
4
Crkva brvnara u selu Seča Reka primer je plahovitih istorijskih zbivanja koja su
carovala u ovim krajevima. Po nekim podacima podignuta je u XV veku. Više puta je
paljena i ponovo podizana da bi današnji izgled dobila u vreme Kara
đ
or
đ
a 1812. godine.
U crkvi se nalazi nekoliko izrazito vrednih eksponata: veći broj ikona, „Zlatne dveri“
donete iz Hercegovine, putir iz 1812. godine – rad nepoznatog kujundžije i relikvija
doneta iz Svete Gore (Slika br.2).
Slika br. 2. Crkva brvnara u selu Seča Reka
Izvor: www.kosjeric-online.com
4
Pavlović Lj.,
(priredio Vladan Jovanović), Užička Crna Gora, Grafičar, Užice, 1995., str. 56.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti