Učenje s računalom – Stanje u Hrvatskoj
Učenje s računalom – Stanje u Hrvatskoj
1
Primjena računala u nastavi
Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja
Sveučilišta u Splitu
Seminarski rad iz kolegija Primjena računala u
nastavi
Učenje s računalom – Stanje u Hrvatskoj
Studenti:
Profesor:
Pavić Martina, M/I
dr.sc. Slavomir Stankov
Tonković Marina, M/I
Split, siječanj 2004. g.
Učenje s računalom – Stanje u Hrvatskoj
2
Primjena računala u nastavi
Sadržaj
1. Uvod ………………………………………………………………………………… .1
2. Obrazovni portal – ulaz u petu dimenziju škole ……………………………………. .3
2.1. Škola u hipermedijskom okružju …………………………………………. .3
2.2. Obrazovne mogućnosti Interneta i Weba ………………………………… .5
2.3. Svrha i mogućnosti obrazovnog portala ……………………………………6
2.4. Primjeri obrazovnih portala ………………………………………………. .7
2.4.1. Hrvatski obrazovni portal škola (HOPS) ……………………….. .9
2.4.2. RivaOn ………………………………………………………….. 11
2.4.
3. Dolina: Požeško-slavosnki obrazovni portal …………………… 12
2.4.4. Ministarstvo prosvjete i športa …………………………………. 15
2.4.5. Hr-škola ………………………………………………………….19
2.4.6. Edukacija ……………………………………………………….. 22
2.4.7. Geografija ………………………………………………………. 23
2.4.8. E-škola …………………………………………………………. 24
2.4.9. CD-ucilica ……………………………………………………… 28
2.5. Reference za ocjenjivanje obrazovnih portala …………………………… 35
3. Zaključak …………………………………………………………………………… 37
4. Literatura …………………………………………………………………………… 38

Učenje s računalom – Stanje u Hrvatskoj
4
Primjena računala u nastavi
U nekoliko posljednjih godina, računala su ušla u domove skoro svakog učenika u Hrvatskoj.
Kao novo informativno sredstvo, računalo se iskoristilo da pruži učenicima vrijedne
informacije potrebne za njihov intelektualni rad, prvenstveno u računalnim znanostima.
Sve boljom iskorištenosti računala došlo se na ideju da se edukativni sadržaji iz svih ostalih
nastavnih predmeta, tj. ostalih znanstvenih područja, obradi na računalu. Uz pomoć stručno
obrađenog sadržaja, slika, video i audio zapisa, učenicima je ponuđen privlačan prikaz
gradiva koji obrađuju u nastavi. U razvoju ove ideje uvelike je pomogao Internet na kojem
nastavnici, stručnjaci, učenici prikazuju svoje radove i zadatke u namjeri da pomognu
drugima u učenju ili da oni sami dobiju odgovore na pitanja koja ne znaju odgovoriti.
Dakle, učenik u vrijeme svog školovanja informacije dobiva u školi, stvarnoj okolini u kojoj
živi (ljudi oko njega, priroda, TV, radio...) i iz tzv.
virtualne okoline
koju predstavljaju
Internet i Web sučelje.
Na Web-u postoji bogata ponuda edukativnih sadržaja na raznim jezicima.
Ideja, koja vodi ovaj seminarski rad, je išla u smijeru da se prikaže što se na hrvatskom jeziku
nudi učenicima koji traže pomoć za razumijevanjem sadržaja kojeg nisu razumijeli na
nastavnom satu ili koji žele učiti više nego što nastava nudi.
U skladu s tim, ovaj seminar ide u potragu za edukativnim sadržajima ukomponiranima na
Web stranice na hrvatskom jeziku, tj. Obrazovnim portalima.
Obrazovni portali
su posebni informatički alati koji su nastali iz potrebe pojedinaca i
zajednica za uređivanjem i učinkovitim korištenjem informacijskog hiperprostora učenja na
Internetu. U ovom seminaru govorimo o uvjetima njihovog nastanka, svrsi, koncepciji i
mogućnostima upotrebe u školskoj praksi i izvan nje. Opisat ćemo neka praktična rješenja
nastala u RH s konkretnim primjerima informiranja, učenja, stručnog usavršavanja, suradnje i
savjetovanja.
Učenje s računalom – Stanje u Hrvatskoj
5
Primjena računala u nastavi
2.
Obrazovni portal – ulaz u petu dimenziju škole
2.1. Škola u hipermedijskom okružju
Internet, jedinstvena globalna računalna mreža i WWW (World Wide Web) sučelje što
omogućuje slanje i primanje informacija u obliku teksta, zvuka, slike, fotografije ili animacije
s računala u bilo kojem dijelu mreže, novo su virtualno okružje za učenje.
Danas, Internet koji je dostupan svakome, savršen je alat za razmjenu informacija korisnih za
olakšavanje učenja.
Ako školu, kao jedan izvor informacija za učenika, zamislimo kao trodimenzionalni prostor
učenja i poučavanja, užu i širu okolinu (prirodnu i kulturnu) kao četvrtu dimenziju, onda je
virtualna stvarnost peta dimenzija koja prožima sve ostale. Škola može zanemariti postojanje i
važnost okoline i virtualne stvarnosti, ali time smanjuje i ograničava svoju odgojno-
obrazovnu učinkovitost i potvrđuje se kao zatvoren sustav. Prisutnost škole i svih njenih
komponenata u četvrtoj i petoj dimenziji čine je otvorenijom, suvremenijom i važnijom u
praktičnom životu. Da bi škole u Hrvatskoj mogle uvesti učenike u petu dimenziju škole,
potrebno je bilo opremiti ih računalnom opremom.
Opremljenost i spremnost škola
Osobno računalo spojeno na Internet dostupno je sve većem broju obitelji u Hrvatskoj, a trend
snižavanja cijena kvalitetnih uređaja i sata korištenja Interneta vjerojatno će razmjerno brzo
omogućiti da takva oprema postane sastavni dio svakog obiteljskog doma. Sličan trend odvija
se i u opremanju škola suvremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (ICT-
Information and Communication Tehnology): sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj dobile
su mogućnost pristupa Internetu putem ISDN priključka i svaka ima barem jedno računalo
dostupno učenicima i nastavnicima za pristup Internetu.
Upotreba multimedija i hipermedija u obrazovne svrhe, bilo u školi ili u vlastitom domu,
podrazumijeva postojanje dovoljne količine jeftinih multimedijskih obrazovnih sadržaja na
hrvatskom jeziku na web-u, odnosno na CD i DVD nosačima. Međutim, proizvodnja takvih
sadržaja (softvera) ne prati brzinu i kakvoću razvoja tehnoloških sredstava (hardvera) pa
možemo ustvrditi:
-
kvalitetnih multimedijskih obrazovnih sadržaja na hrvatskom jeziku je malo i slabo su
dostupni većem dijelu učeničke i nastavničke populacije
Stoga treba potaknuti stvaranje obrazovnih sadržaja i novih metodičkih rješenja u
multimedijskom i hipermedijskom obliku te ih sustavno objavljivati na webu kako bi bili
svima dostupni.
Informatička pismenost naših nastavnika slaba je i bitno zaostaje za učeničkom. To u školama
uzrokuje razmjerno nisku stopu iskorištenosti i ovih minimalnih sredstava dodjeljenih i
dostupnih u procesu informatizacije i internetizacije hrvatskog školstva.
Sve prije navedeno ukazuje na potrebu stvaranja informatičkih «alata/aplikacija» što bi škole
potaknuli i olakšali im sustavan pristup upotrebi informacijske i komunikacijske tehnologije u
svrhu učinkovitijeg ostvarivanja temeljnih zadaća odgojno-obrazovnog procesa.

Učenje s računalom – Stanje u Hrvatskoj
7
Primjena računala u nastavi
Pritom je zamjetna veća učinkovitost adaptivnih sustava za hipermedijsko učenje što
omogućavaju odabir i izlaganje učeniku jedino onih sadržaja u nekoj temi što su za njega
novi. To se postiže prethodnim ispitivanjem učenikova znanja, a potom izradom i primjenom
njegovom predznanju prilagođenog obrazovnog programa. Takav prilagođen obrazovni
program u usporedbi s primjenom cjelovitog (redovito za sve jednakog) programa pokazuje
otprilike ovu prednost (Balković,2002.,str.51.):
30% više učenika za 30% manje vremena postigne optimalni učinak bolji od 80% usvojenosti
gradiva.
Raširenost praktične primjene nekih novih i starih nastavnih oblika u posljednjih nekoliko
godina, prema rezultatima istraživanja tvrtke OmniTech u SAD-u pokazuje sljedeći trend
(Balković, 2002.,str.52.)
Nastavni oblik
1997.g.
2000.g.
Hipermedijsko učenje
5%
22%
Virtualna učionica
3%
6%
Nastava korištenjem računala 14%
22%
Klasična nastava
78%
50%
2.2. Obrazovne mogućnosti Interneta i Weba
Internet pruža mogućnost jednostavne i brze razmjene poruka i dokumenata među uključenim
korisnicima elektroničkom poštom (e-mail, mailing liste) te interesnim korisničkim
skupinama, odnosno forumima (Usenet). Moguća je i komunikacija u realnom vremenu
(IRC), pisanim porukama ili pak audio i video konferencijskim prijenosom. WWW sučelje
omogućuje objavljivanje, pohranjivanje i preuzimanje sadržaja u elektroničkom obliku (www
stranice, download) te njihovo pretraživanje i pronalaženje po ključnim riječima.
Navedene značajke učinile su Web najvećim postojećim izvorom informacija i praktički
neiscrpnim izvorom sadržaja za učenje. Omogućeni su novi oblici hipermedijskog učenja i
poučavanja na daljinu, primjerice
učenje u virtualnim učionicama
. Razvijaju se novi
demokratski i stručni oblici raspravljanja obrazovnih pitanja, kao i novi oblici stručne
suradnje u poučavanju.
Opća dostupnost informacija o školskom sustavu čini ga transparentnijm te otvara mogućnost
neposrednijeg utjecaja javnosti na obrazovanje i odgoj uz istodobno poticanje i pokretanje
različitih inovacija, a svakoj mjesnoj zajednici pruža mogućnost bolje integracije u svjetsko
društvo znanja.
Sve to čini Internet i Web, kao javni informacijski servis, jakim obrazovnim servisom, što
povezuje, usklađuje, demokratizira i potiče razvoj obrazovnog sustava u smjeru veće
učinkovitosti i prilagođenosti korisniku.
Naravno kao i svaka druga tehnologija, Internet donosi obrazovne i odgojne rizike:
to je nepregledna džungla informacija u kojoj je lako zalutati i ne ostvariti obrazovni cilj,
svatko na svom web mjestu može objavljivati što želi pa postoji velik rizik za nepoželjnu
izloženost odgojno i obrazovno neprimjerenim informacijama učenika određene dobi,
hrvatski jezik i kultura razmjerno su slabo zastupljeni pa dugoročno raste opasnost od
slabljenja vitalnih značajki hrvatskog nacionalnog identiteta,
raskorak između hipermedijskog prostora na Internetu i prevladavajuće predavačke nastave u
školi izaziva stalne frustracije učenika i nastavnika te pojačava njihov latentni sukob.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti