Tehnoloska politika i konkurentnost
TEHNOLOŠKA POLITIKA I
KONKURENTNOST
2
2. POJAM I KARAKTERISTIKE TEHNOLOGIJE
Za upoznavanje osnovnih obilježja transfera tehnologije u ovom
ć
e se poglavlju
navesti odrednice tehnologije kao i sve njezine važne karakteristike.
2.1. Pojam tehnologije
Pojam "tehnologija" poti
č
e od gr
č
ke rije
č
i "tekhnologia" koja se može prevesti
kao "sustavno postupanje". Tvori se od dvije rije
č
i "tekhne" - "umije
ć
e, vještina" i "logia"
- "znanje." Pojam se koristi u više zna
č
enja me
đ
u kojima su najpoznatija slijede
ć
a
1
:
¾
Tehnologija je primjena znanosti i istraživanja u razvoju strojeva i postupaka
kako bi se pove
ć
ali ili poboljšali životni uvjeti ili pove
ć
ala djelotvornost
ljudskog rada;
¾
Tehnologija je skup metoda i postupaka za pretvorbu sirovina u proizvode;
¾
Tehnologija su sredstva i ure
đ
aji za primjenu tih metoda i postupaka;
¾
Tehnologiju
č
ine procesi kroz koje prolazi proizvodnja od po
č
etne faze do
gotovog proizvoda.
Definicija tehnologije nije jednozna
č
na. Ona se može odnositi na materijalne
objekte, kao što su strojevi, alati, hardver, ali se može odnositi i na šire podru
č
je, kao
što procesi, metode i postupci. Izraz se može primjenjivati generalno ili na specifi
č
na
podru
č
ja, kao što su "konstrukcijska tehnologija", "medicinska tehnologija", ili "vrhunska
tehnologija" i sli
č
no. Jedna od popularnijih definicija tehnologije je ona koju su prihvatile
Ujedinjene nacije, a prema kojoj se pojam tehnologija odnosi na skup saznanja
potrebnih za izradu nekog proizvoda, odnosno, primjenu procesa.
1
Ani
ć
, Vladimir, Goldstein, Ivo. Rije
č
nik stranih rije
č
i, Novi liber, Zagreb 1999, str. 1269, odrednica:
tehnologija

4
ć
e u vrlo skoro vrijeme to napraviti u svim rutinskim, repetitivnim poslovima i
operacijama gdje postoje nepovoljni uvjeti rada, poput visokih temperature, kemijske
zaga
đ
enosti ili se traži posebna preciznost i brzina rada.
Me
đ
utim, nisu sve tehnologije iskorištene u mirovne svrhe. Vrlo
č
esto je
pokreta
č
tehnološkog razvitka bila želja za ostvarivanje vojne nadmo
ć
i nad drugim
narodima. Razvitak oružja sa sve ve
ć
om destruktivnom mo
ć
i kretao se kroz povijest
usporedno s razvojem društva, od primitivnog oružja do visokosofisticiranog i
nuklearnog oružja.
Razvoj tehnologije ima zna
č
ajan pozitivan utjecaj na razvoj društva. Njen razvoj
ima za cilj dobrobit i blagostanje ljudskog društva. Nasuprot nesumnjivo pozitivnim
u
č
incima tehnologije ona izaziva i odre
đ
ene negativne u
č
inke. Mnogi tehnološki
procesi uzrokuju zaga
đ
enje zraka, vode, izazivaju promjenu klimatskih prilika, crpljenje
prirodnih izvora te na taj na
č
in djeluju negativno na društvo. Rezultati naprednih
tehnologija, kao što je npr. kloniranje, otvara
č
itav niz novih eti
č
kih pitanja koja se pred
cjelokupno društvo postavljaju. Postoje i sociološke zamjerke koje tvrde da tehnologija
otu
đ
uje ljude te da uništava njihovu raznoliku kulturu.
2.3. Tehnologija danas i u budu
ć
nosti
Smatra se da su za nadolaze
ć
u etapu razvoja društva najzna
č
ajnije nove vrste
tehnologije, poput elektronike, mikroelektronike i daljnje korištenje ra
č
unala u
automatici proizvodnih procesa, zatim novi i obnovljivi izvori energije, kao što su nova
generacija nuklearne energije, solarna i bioenergija, te biotehnologija i genetski
inženjering.
2.3.1. Elektronika i robotika
Elektronska industrija zadnjih godina postaje najekspanzivnijom industrijskom
granom u razvijenim zemljama. Svoj uzlet elektronika je doživjela za vrijeme drugog
svjetskog rata, kada se u ratnim operacijama koriste radar, rakete i unaprije
đ
ena radio
5
tehnika. Pravi bum u razvoju elektronike predstavlja razvoj i primjena ra
č
unala. U
industriji, ra
č
unala se ponajprije uvode u automobilsku i avionsku industriju, a potom u
sve ostale industrijske i uslužne djelatnosti (bankarstvo, administracija, zdravstvo,
osiguranje...). Danas, gotovo da ne postoji niti jedno doma
ć
instvo bez ra
č
unala, a rad u
svim segmentima poslovanja, nezamisliv je bez ra
č
unala.
Razvoj elektronike omogu
ć
io je i razvoj robotike. Roboti se za sada primjenjuju
najve
ć
im dijelom u industriji ali samo je pitanje vremena kada
ć
e pojaviti u
svakodnevnom
č
ovjekovom životu.
2.3.2. Genetski inženjering i biotehnologija
Genetski inženjering izaziva kontroverzne rasprave o tome smije li
č
ovjek,
odnosno grupa znanstvenika, ulaziti u tako osjetljivu djelatnost kao što je mijenjanje
života, biljaka, životinja i samog
č
ovjeka. Genetika omogu
ć
ava da se izoliraju molekule
gena jednog organizma i spoje sa stanicama drugog organizma. Genetski inženjering u
proizvodnji hrane opravdava se stvaranjem otpornijih biljaka koje
ć
e donositi ve
ć
e
prinose. Genetski inženjering kod
č
ovjeka opravdava se borbom protiv sve raširenijih
kancerogenih bolesti. I jedno i drugo, a posebno genetski inženjering kod
č
ovjeka
izaziva eti
č
ke kontroverze.
Posebno važna podru
č
ja biotehnologije jesu proizvodnja sinteti
č
kih lijekova na
bazi mikroorganizama, revolucionarno unaprje
đ
enje proizvodnje bilja, proizvodnje
energije na bazi bilja, te niz oblasti organske kemije.
2.3.3. Energija
Proizvodnja,
č
uvanje i distribucija energije se u osnovi mogu prikazivati kao
serija tokova koji kre
ć
u od prirodnih resursa do kona
č
nih korisnika energetskog
proizvoda.
2
Tu se pojavljuju obnovljivi prirodni resursi poput geotermalne topline,
sun
č
eve energije, energija biomase i vodenih tokova, ili pak, neobnovljivi izvori energije
2
Feren
č
i
ć
, A. – Kraljeta, V.: Pribavljanje tehnologije, Informator, Zagreb, 1987., str. 29

7
¾
kvantna ra
č
unala
¾
biodizel i vodik kao nova pogonska goriva
¾
genomska slika pojedinca
¾
univerzalni prevoditelj
¾
internet preko opti
č
kih vlakana
¾
umjetna inteligencija
¾
inteligentne senzorske mreže
¾
alternativni izvori energije
¾
beži
č
ne tehnologije
Ovom popisu treba pridodati i tehnologije koje
ć
e se primjenjivati iz podru
č
ja
biomedicine i koje su od iznimne važnosti za zdravlje
č
ovjeka.
2.4. Ciklus prihva
ć
anja tehnologije
Prema Mooreovoj teoriji
3
, pri prihva
ć
anju nove tehnologije ljudi se mogu podijeliti
na sljede
ć
e skupine:
Slika br. 1 Životni ciklus prihva
ć
anja tehnologije
Izvor: http://sll.stanford.edu/projects/tomprof/newtomprof/postings/88.html/3.9.2007.
3
http://sll.stanford.edu/projects/tomprof/newtomprof/postings/88.html/ 3.9.2007.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti