Finansijsko izveštavanje u funkciji menadžmenta u sportskom biznisu
UNIVERZITET EDUCONS
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
Sremska Kamenica
Tema
:
Finansijsko izveštavanje u funkciji menadžmenta u
sportskom biznisu
Profesor: Student:
Slobodan Vidaković
2012 godina
Sadržaj
:
Uvod
1. Aktivni poslovni ambijent u sportskoj industriji
2. Savremeni izazovi za računovođe i finansijske menadžere u sportskoj industriji
3. Finansijsko upravljanje kao pravo vlasnika, odnosno upravljanje
4. Finansijski kriterijumi neophodni za upravljanje finansijskom situacijom u
fudbalskom biznisu
5. Finansijska dokumentacija neophodna za licenciranje
5.1 Bilans stanja
5.2 Izveštaj o tokovima gotovine
5.3 Prateće napomene uz finansijske izveštaje
5.4 Izveštaj o budžetski planiranom profitu i gubitku (bilansu uspeha)
6. Pregled finansijske dokumentacije
6.1 Određivanje ispitivača / Pregledača FDL-a
6.2 Zadatak za obavljanje dogovorenih procedura
6.3 Dogovorene procedure za finansijske izveštaje za licenciranje
6.4 Dogovorene procedure za budžetski planiran izveštaj o profitu/gubitku
7. Zaključak
Literatura
2

se suočavaju sportski menadžeri danas je neadekvatno upravljanje kategorijama
finansijske situacije u sportskom biznisu, što u prvi plan po značaju dovodi
funkcionalno područje finansijskog menadžmenta.
1. Aktivni poslovni ambijent u sportskoj industriji
U kojoj meri aktivni poslovni ambijent indicira na finansijsko stanje biznisa
u sportu sagledaćemo na osnovu određenog broja reprezentativnih slučajeva, pri
čemu se nećemo zadržavati na uglađenim akademskim raspravama, već ćemo na
mnoge nespornečinjenice direktno ukazati.
Pođe li se od mnogih ekonomskih kriterijuma i merila može se doći do
zaključka da se organizacija Olimpijskih igara ne isplati. Zemlja domaćin je s
ciljem zadovoljenja standarda, prisiljena da gradi i stadione, dvorane i druga
sportska borilišta, kao i sela koja nakon završetka igara uglavnom nemaju
4
upotrebnu vrednost, kao za vreme trajanja igara. Ukupnu cenu igara uvećali su i
troškovi vezani za plate profesionalaca, kao i ogromni iznosi vezani za sve veće
troškove osiguranja gostiju od potencijalnih terorista. Olimpijske igre u Pekingu
ostaće zapamčene kao najskulje, jer je Kina u izgradnju i organizaciju potrošila
oko 30 milijardi evra.
Najveću zaradu donele su igre organizovane u Seulu 1988. godine, zatim igre iz
1984. godine u Los Angelesu. Jula 2005. godine odlučeno je da Londom dobije
organizaciju letnjih Olimpijskih igara 2012. godine. Među potencijalnim
kandidatima bio je i Njujork, ali i pre izbora Londona za organizatora igara,
članovi odbora za kandidaturu najavili su bili povlačenje Njujorka iz trke za
dobijanje organizacije igara, jer je država Njujork odbila da finansira izgradnju
olimpijskog stadiona.
Odnos države prema vrhunskom sportu na najbolji način iskazuje slučaj
naše višestruke učesnice igara i osvajača 5 olimpijskih odličja Jasne Šekarić.
Naime, i pored obećanja od strane Državne zajednice o novčanoj premiji za
osvajače medalja, obećanu premiju od 10.000 evra za osvojenu srebrnu medalju
Jasna Šekarić ni 6 meseci nakon završetka igara nije dobila.
Ukupni nagradni fond na Vimbldonu 2005. godine iznosio je 10.085.210 funti.
Pobednik u muškom singlu, Švajcarac Rodžer Ferderer, osvajanjem treće
uzastopne titule, nagrađen je sa 630.000 funti, dok je 2011. godine nagradni fond
125. takmičenja na Vimbldonu povećan na 15.012.700 funti, a pobednici u
muškom i ženskom singlu nagrađeni su sa preko 1.100.000 funti. Među
fudbalerima, u 2010. godini po visini zarade prednjače Dejvid Bekam sa 30
Finansijsko izveštavanje, prof.dr. Slobodan Vidaković, Fakultet za uslužni biznis Fabus, Novi Sad,
2005. godina, strana 304
5

da potpišu novi ugovor do 2012. godine, isplatio im je dodatnih 652 miliona
dolara.
Škotski fudbalski klub Harts je zbog duga od 18 miliona funti bio prisiljen
da najavi prodaju svog 118 godina starog stadiona Tajnkasl, za 22 miliona funti.
Finansijska situacija evropskih klubova uglavnom je opterećena preplaćenim TV
prenosima, neodrživo visokim platama pojedinih igrača, obećanim visokim
iznosima za prenose velikih fudbalskih takmičenja, stadioni se koriste samo za 25
ili 30 utakmica godišnje, previsoki režijski troškovi za mesec dana efektivnog
korišćenja stadiona, smanjena poseta stadionima uticala je na smanjenje prihoda.
U kojoj meri je situacija ozbiljna vidi se i po tome što su evropski
najrazvijeniji klubovi angažovali finansijske eksperte s ciljem izrade programa
finansijske sanacije, odnosno obezbeđenja sigurnih prihoda, kako bi se
obezbedilo normalno funkcionisanje.
Na našim prostorima sportski biznis je u vrlo ozbiljnoj finansijskog krizi, čak ima
i predloga da se proglasi bankrot fudbalske lige, jer izuzev nekoliko klubova,
ostali nisu u stanju da plaćaju stručni kadar i igrače.
U SCG, sponzori masovno napuštaju prvoligaše, razočarani stanjem u fudbalu i
izbegavanjem donošenja Zakona o sportu. Većina klubova je ostala, na ovaj način
bez finansijskih sredstava čak i za osnovne potrebe, pa im sledi selidba u treću
ligu ili gašenje.
2. Savremeni izazovi za računovođe i finansijske menadžere u
sportskoj industriji
Finansijsko izveštavanje, prof.dr. Slobodan Vidaković, Fakultet za uslužni biznis Fabus, Novi Sad,
2005. godina, strana 305
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti