SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA KONTROLA VEKTORA 

Biološki vektori zaraznih 

bolesti

 

Student:

Mentor:

 

 

 

Zemun, (maj) 2014.

SADRŽAJ

UVOD............................................................................................................................2

CILJ RADA....................................................................................................................2

METODOLOGIJA 
RADA.............................................................................................2

1.Opšte epidemiološke karakteristike.............................................................................3

2. Artropode....................................................................................................................7

2.1.Krpelji.......................................................................................................................7

2.2.  Insekti.....................................................................................................................8

2.2.1.  Vaši......................................................................................................................9

2.2.2.  Buve...................................................................................................................10

2.2.3.  Komarci.............................................................................................................11

3. RIKECIJSKE VEKTORSKE BOLESTI.................................................................12

ZAKLJUČAK .............................................................................................................15

LITERATURA.............................................................................................................16

1

background image

1. Opšte epidemiološke karakteristike

Vektorske zarazne bolesti su značajno uticale na tok ljudske istorije. Tako je prva 

pandemija kuge, koja je zahvatila skoro sve poznate zemlje Evrope u šestom veku naše ere, 
za   50   godina   odnela   oko   100   miliona   ljudi.   Druga   pandemija   kuge,   koja   se   odigrala   u 
šesnaestom veku odnela je 50 miliona ljudi, a u tadašnjim evropskim zemljama umro je svaki 
četvrti stanovnik. Tako je kuga promenila društvenu strukturu u srednjevekovnoj Evropi. 
Pegavi tifus je stalni pratilac čovečanstva. On je redovni pratilac ljudskih stradanja i nesreća 
vezanih za ratove, gladne godine i elementarne nepogode. Pegavac je imao presudnog uticaja 
na ishod mnogih ratova u svetu. Zbog toga je proglašen jednom od najstarijih i najopasnijih 
ratnih zaraza.  Danas su vektorske bolesti i dalje glavni uzrok obolevanja i umiranja ljudi koji 
žive   u   tropskim   i   subtropskim   zemljama   i   značajno   doprinose   njihovom   ekonomskom 
zaostajanju, naročito malarija. 

Vektorske   bolesti   se   mogu   grupisati   prema   rezervoaru,   vrsti   uzročnika   i   stepenu 

vezanosti za vektorski način prenošenja. 

Prema rezervoaru

 vektorske bolesti mogu biti:

-  

Antroponoze,

  kod kojih je čovek jedini rezervoar bolesti (pegavi tifus, malarija, 

rovovska groznica);

Antropozoonoze (zoonoze

)

,

 kod kojih su životinje i artropode rezervoar bolesti. Ovo 

su  

prirodnožarišne infekcije

 jer se rezervoar uzročnika nalazi u slobodnoj prirodi, a čovek 

se uglavnom slučajno uključuje u lanac ishrane artropoda. Artrotode prenose oboljenje među 
životinjama,   a   sa   inficiranih   životinja   na   čoveka   (virusni   meningoencefalitisi,   tularemija, 
Krimska-Kongo hemoragijska groznica)

Prema etiologiji

 vektorske bolesti mogu biti izazvane:

rikecijama

  (pegavi   tifus,   Brill-Zinnsserova   bolest,   rovovska   groznica, 

erlihijaza); 

virusima

  (žuta   groznica,   denga,   papatači   groznica,   Krimska-Kongo 

hemoragijska groznica, krpeljski meningoencefalitis);

protozoama

 (malarija, babezijaza, lajšmanijaza, tripanozomijaza);

bakterijama

 

(kuga, lajmska bolest);

helmintima

  

(filarijaza)

Prema  stepenu vezanosti za vektorski način prenošenja vektorske bolesti mogu biti:

Obligatno

 

vektorske,   kod kojih   je vektorski   put jedini ili uglavnom jedini 

put prenošenja bolesti u prirodi (pegavi tifus, malarija, lajmska bolest);

Dominantno

 

vektorske, kod kojih je vektorski put dominantan, ali je u datim 

okolnostima   moguć   i   drugi   put   prenošenja.   Tako   se   Krimska-Kongo 
hemoragijska groznica dominantno prenosi krpeljima, ali se može preneti i u 
kontaktu sa krvlju obolele osobe, naročito u bolničkim uslovima. Takođe se i 
kuga, u prirodnim žarištima prenosi preko pacovske buve, ali kada dođe do 
razvoja   plućne   kuge,   uzročnik   se   prenosi   aerosolima   između   ljudi,   bez 

3

prisustva vektora);

Alternativno ili fakultativno

 

vektorske  bolesti, kod kojih je vektorski put jedan 

od puteva prenošenja, najčešće u prirodnim žarištima, ali su za prenošenje na 
čoveka   mnogo   značajniji   drugi   putevi   prenošenja   kao   što   su:   aerogeni, 
hidrični, alimentarni i kontaktni put (Q-groznica, tularemija).

Rezervoar 

zaraze kod vektorskih bolesti može biti čovek, životinje i artropode. Kod 

vektorskih zoonoza, rezervoar zaraze su životinje, kako domaće tako i divlje životinje, a često 
su glodari. Kod antroponoza   rezervoar je čovek. Artropode predstavljaju put prenošenja 
zaraze.   Međutim,   one   su   i     izvor,   a   često   i   rezervoar   zaraze,   ukoliko   se   agens   prenosi 
transovarijalno (preko ovarijuma) na potomke, kao što je slučaj kod krpelja, flebotomusa i 
grinja.

Put prenošenja.

 Bolesti se prenose preko živih prenosilaca koji spadaju u artropode. 

Uzročnik, koji je ubodom artropoda dospeo u domaćina, obično ga napušta na isti način. 
Jedan   broj   uzročnika   se   adaptira   na   jednog   vektora.   Tako,   malariju   isključivo   prenosi 
komarac   iz   roda   Anopheles,   a   pegavi   tifus   isključivo   prenosi   bela   telesna   vaš   čoveka. 
Međutim, neki uzročnici  koriste više artropoda u zavisnosti od geografskog područja. Tako 
tripanozomijazu u Africi prenosi ce-ce muva, a u Južnoj Americi stenice.

Najvažniji hematofagni vektori su vaši, buve, krpelji, grinje, komarci, flebotomine i 

neke vrste muva i tropske stenice. Postoje dva osnovna 

mehanizma prenošenja  bolesti

 putem 

vektora: mehanički i biološki. Mehanički mehanizam nije zastupljen kod vektorskih bolesti. 
Mehaničkim putem  atropode prenose uzročnike preko spoljnih delova svog tela, na  hranu i 
predmete, poput domaće muve koja tako prenosi uzročnike crevnih zaraznih bolesti.   Kod 
biološkog mehanizma prenošenja u vektoru se odvija proces razmnožavanja i razvoja, čime je 
omogućen opstanak i kruženje uzročnika u prirodi. Vektor često predstavlja ne samo put 
prenošenja nego i izvor i rezervoar bolesti, kao što je slučaj kod prirodnožarišnih infekcija. 
Uzročnik se iz biološkog vektora (artopoda) prenosi  na domaćina  putem dva mehanizma: 
inokulacijom i kontaminacijom. 

Inokulacija

 uzročnika se vrši ubodom artropoda u kožu životinje ili čoveka, prilikom 

sisanja krvi. Tako ženka komarca iz roda Anopheles prenosi plazmodijum malarije, komarac 
iz   roda   Aedes   prenosi   virus   žute   groznice,   a   muva   Glossina   (ce-ce)   uzročnika   afričke 
tripanozomijaze. Na isti način krpelj iz roda Ixodes  prenosi  boreliju burgdorferi, uzročnika 
lajmske bolesti. 

Kontaminacija  

kože   izlučevinama   artropoda   je   drugi   način   transmisije   uzročnika. 

Bela   vaš   tela   tokom   sisanja   krvi   na   domaćinu,   defecira   i   ubodom   izaziva   svrab.   Čovek 
češanjem utrljava fesec bele vaši u lediranu kožu i s njim i uzročnika. Na ovaj način se 
prenosi Rickettsia prowazeki, uzročnik pegavog tifusa. Pacovska buva, koja prenosi kugu, 
ubodom uzima obrok krvi i zajedno s njim i uzročnika -Yersinia   pestis. Uzročnik se brzo 
razmnožava u uzetoj krvi i za par dana stvara se čep koji zatvori ulazak obroka u želudac 
buve. Kako je buva gladna, nastavlja dalje da sisa krv ali usled blokade želuca, povraća. 
Povraćeni sadržaj buva izbacuje na površinu kože, odakle ga osoba utlja češannjem u ubod na 
koži,   koji   buva   pravi   i   koji   izaziva   svrab.   Ovo   su   dva   primera   prenošenja   uzročnika 
kontaminacijom   ubodne   rane   artropoda.  

Ulazna   vrata

  u   prirodnim   uslovima   je   koža, 

4

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti