Razvoj emocija
UNIVERZITET U NISU
FAKULTET SPORTA I FIZICKOG VASPITANJA
Predmet:
Psihologija sa razvojnom psihologijom
Vrsta rada:
Seminarski rad
TEMA:
Razvoj Emocija
Predmetni profesor: Student:
prof. dr. Aleksandar Milojevic Stefan Stojiljkovic
Predmetni asistent: Broj indeksa:
Petar Mitic 6765
Definicija i teorijski pristup emocijama
Ljudi nisu samo racionalna bica koja svoje postupke i htenja preduzimaju iskljucivo na osnovu umnog
misljenja i zakljucivanja. Mnogi nasi postupci bivaju izazvani i drugim ciniocima, kao sto su npr. emocije
(osecanja). Emocije se mogu definisati kao dozivljaj naseg vrednovanja i subjektivnog odnosa prema
stvarima, ljudima, dogadjajima i prema sopstvenim postupcima.Postoji ne samo u nasem jeziku vec i u
mnogim drugim jezicima veliki broj izraza koji izrazavaju razlicita emocionalna stanja, a to su: radost,
zalost, ljubav, saucesce, simpatija, ponos, zluradost, oholost, stid, zahvalnost, briga, strepnja, ocekivanje,
nada itd. Emocije su u toku svog razvoja propracene spoljasnjim i unutrasnjim promenama. Znacajni
spoljasnji znaci emocija su izrazi lica, telesna napetost, glasovne reakcije i sl. Isto tako postoje i unutrasnji
pratioci kao karakteristicne promene u radu pojedinih organa.Kod saznijih emocija javljaju se izrazite
promene kod disajnih i probavnih organa, zatim u radu zlezda. Kao posledica izvjesnog emocionalnog
stanja covek moze da se zacrveni, da prebledi, da se smeje, place, sklpni u stranu ili da pridje blize, da
zagrli ili napadne itd.Emocije kod dece javljaju se relativno rano, ali u pocetku su nediferencirane. Sa
razvojem deteta njegove emocije se ispoljavaju na odredjeniji nacin. Ukoliko se dete vise razvija i njegove
emocije se sve vise diferenciraju kao npr. strah, ljutnja, ljubomora itd. Kod dece je urodjena sposobnost
za emotivno reagovanje, a ne kao reakcija straha od neke zivotinje ili predmeta, sve to dete stice
ucenjem.
Kako se razvijaju emocije
Kako se razvijaju emocije je pitanje na koje su mnogi psiholozi pokusali da daju odgovor. Zeleo to covek
ili ne, emocije su sastavni deo svakog coveka. Svi smo osudjeni da se borimo sa svojim emocijama i
njihovim razvojem. Cesto se vodi dilema o tome koje su emocije urodjene, a koje nisu. Da bi se proverilo
da li su odredjeni oblici ponasanja usled emocionalnih reakcija urodjeni, to treba da se javi i kod dece
koja nisu u mogucnosti da to ponasanje nauce.Postoji veliki broj dece koja zive u "prirodnoj" izolaciji, jer
su gluvi ili slepi od rodjenja. Ta deca lisena su nekih dozivljaja, do kojih se dolazi iskljucivo slusanjem ili
gledanjem. Ipak postoji mogucnost da se kod takve dece jave emocionalne reakcije istovetne sa
reakcijama normalno razvijene djece. Tada konstatujemo da u razvoju emocija vaznu ulogu ima
sazrevanje.Americki psiholog Florensa Gudinaf proucavala je emocionalno ponasanje jedne
desetogodisnje devojcice, potpuno slepe i gluve od rodjenja. Posmatranje je trajalo oko sedam meseci.
Devojcica nije bila u stanju da nauci da govori i da se stara o sebi. Da bi izazvala neke emocionalne
reakcije kod desetogodisnjakinje F. Gudinaf oraspolozivala ju je slatkisima ili ju je dovodila u stanje
frustracije.Kada je bila sretna i zadovoljna devojcica se igrala, iako je niko nije ucio da igra. Igra i smeh su
se nekada javljali spontano, a nekad samo kada bi dobila slatkise. Kada je bila sprecena u necemu sto zeli
da uradi, u nekoj aktivnosti, devojcica je ispoljavala gnev i nezadovoljstvo.Ovo ipitivanje je dovelo do
zakljucka da primarne oblike ispoljavanja emocija odredjuju faktori nasledja. Ali takodje, kod dece koja
vide i cuju znacajnu ulogu u razvoju emocija ima i socijalna sredina u kojoj dete sazreva i vaspitava se.
Poznat je jos jedan eksperiment, koji ukljucuje i decu pretskolskog uzrasta. Taj eksperiment je 1941.
godine obavio americki psiholog Tompson. On je uporedo posmatrao decu koja vide i koja su slepa od
rodjenja. Posmatrao je uzrast dece od 7 nedelja do 13 godina. Tompson je primetio i kod slepe djece i
kod normalne dece slicne emocionalne reakcije. Dosao je do interesantnog zakljucka, da se izrazi lica kod
slepe dece javljaju pod uticajem sazrievanja posto nije bilo mogucnosti da ih neko nauci. A kod dece koja
vide, Tompson je zapazio da se izrazi lica, tek na starijim uzrastima, pod uticajem podrazavanja,
postepeno stabilizuju. Ovim svojim otkricem on je ukazao na cinjenicu da ucenje igra veoma vaznu ulogu
u emocionalnom ponasanju starije dece.Iz gore navedenih eksprimenata, moze da se izvede zakljucak da
je ispoljavanje emocija samo jednim delom rezultat ucenja u socijalnoj sredini.
Potreba izucavanja emocija

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti