Državna vlast
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA
PRAVNI FAKULTET ZA PRIVREDU I PRAVOSUĐE
NOVI SAD
SEMINARSKI RAD:
DRŽAVNA VLAST
Predmet: Ustavno pravo
Profesor: Student:
Doc.dr. Darko Golić Todorović Ivana
br.indeksa: 2108/16
SADRŽAJ:
1. Pojam države ..............................................................................................3
2. Suverenost državne vlasti……………………………………………………...6
3. Legitimitet državne vlasti……………………………………………………….9
4. Državna organizacija………………………………………………………….11
5. Funkcija I podela državne vlasti……………………………………………...13
6. Zaključak………………………………………………………………………...16
7. Literatura………………………………………………………………………...17
2

nastanka privatnog vlasništva, diferencijacije društva i nastanka klasa, su u
konačnici doveli i do nastanka države i prava.
Država je
u društvenim naukama obavezujuća politička institucija
centralizovane vlasti i organizacija društva koja posjeduje monopol legitimnog
korištenja sile na određenoj teritoriji, odnosno država je teritorijalna zajednica
ljudi s vrhovnom vlašću.
Pojam države
se može definisati po međunarodnoj i unutrašnjoj ulozi. Na
međunarodnom nivou država je suvereno telo. Suverenitet čine definisane i
međunarodno priznate granice i potpuna vlast države na toj teritoriji, kao i
stanovništvo koje stalno naseljava teritoriju države. Ona je organizacija sa
monopolom za fizičku prinudu. To je njeno spoljašnje obeležje.
Unutušnja obeležje države je njena društvena uloga, odnosno društvena
funkcija. U pravnoj teoriji nema saglasnosti oko toga šta je društvena funkcija
države pa je teoretičati sagledavaju na različite načine, tako da jedni istuču da je
to klasna funkcija, odnosno zaštita interesa vladajuće klase, dalje, osiguranje
opstanka društva kroz obezbeđenje unutrašnjeg mira i reda, odbrana od spolje
opasnosti (vojna funkcija), zaštita opštih interesa itd.
Nauka međunarodnog prava akcenat stavlja na kriterijume državnosti. Da
bi se jedna jedinka mogla smatrati državom, potrebno je da poseduje tri osnovna
elementa, I to:
1. narod, odnosno stanovništvo.
2. utvrđenu teritoriju i
3. suverenu vlast
Narod
, odnosno stanovništvo je personalni element države. Država je
organizovana zajednica, a to pretpostavlja stanovništvo nastanjeno na jednoj
određenoj teritoriji na kojoj državna organizacija vrši potčinjavanje naroda. Veze
između države i stanovništva su različite, zavisno od ličnog položaja stanovnika.
Državljanstvo je posebna pravna veza između pojedinca I određene države.
Potrebno je napomenuti da je državljanstvo lična veza ljudi sa državom I da je
“Glasnik prava” Pravnog fakulteta univerziteta u Kragujevcu
4
ona nezavisna od teritorijalnosti- I kada su na teritoriji druge države, državljani su
dužni da se u granicama mogućnosti pokoravaju vlasti svoje države.
Najmnogobrojniji i najznačajniji deo stanovništva predstavljaju državljani; oni
poseduju na teritoriji države maksimalna prava, ali i najteže obaveze. U odnosu
na državljane, država poseduje punu teritorijalnu i presonalnu nadležnost, što
znači da su državljani podvrgnuti izvesnim obavezama, na primer, vojnoj, ako
borave na teritoriji druge države. Isto tako, država ima pravo diplomatske zaštite
svog državljanina, bez obzira na mesto njegovog boravka. Među stanovništvom
jedne teritorije može biti i izvestan broj stranaca čiji je položaj regulisan posebnim
unutrašnjim propisima ili međunarodnim konvencijama. Konačno, jedan deo
stanovništva može predstavljati i nacionalnu manjinu koja je podvrgnuta pod
specijalni režim.
Teritorija
, odnosno zemljište na kojem se prostire država, je drugi bitni
element pojma države.Država je teritorijalna organizacija sa sopstvenim
mehanizmom. Država je u prvom redu teritorijalna zajednica I pod njenu vlast
potpadaju svi ljudi koji žive na njenoj teritoriji. Teritorija je trodimenzionalni
prostor koji obuhvata deo zemljišne površine, vazdušni prostor, kopno I more.
Državna teritorija, po pravilu, mora biti utvrđena graničnom linijom, a za
utvrđivanje granica postoje tačno određena pravila međunarodnog prava.
Međutim, ponekad su politički motivi imali prevagu nad pravnim kriterijumima, pa
su države priznate kao subjekti i pre nego što su bile utvrđene državne
granice.Teritorija ima i psihološki značaj za narod; nacionalni ponos se budi kad
je teritorija ugrožena, naročito istorijska mesta vezana za prošlost naroda.
Treći element,
suverena
vlast
, upravo karakteriše državu i po njemu se
država razlikuje od ostalih organizacija. Suverenost državne vlasti ogleda se u
suprematiji državne vlasti prema svim drugim vlastima unutar te države, sve
druge vlasti u državi potčinjene su državnoj vlasti. Suverena vlast države je
izvorna — originalna, i ne izvodi se ni iz kakve druge vlasti. Taj izvorni karakter
vlasti nemaju, na primer, drugi subjekti međunarodnog prava, kao što je bilo
Društvo naroda ili danas Ujedinjene nacije, koje poseduju izvedenu vlast tj. vlast
koju su države dobrovoljno prenele na te organizacije.
Slavnić Ljiljana , “Ustavno pravo”
Marković Ratko, “ Ustavno pravo I političke institucije”
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti