Page 1

UVOD

Novčana pomoć koju država daje institucijama od javnog značaja naziva se subvencija. Sa etnološke 
strane reč subvencija nastala je od latinske reči subventi što znači pomoć, pripomoć. Po definicicji, 
subvencije predstavljaju materijalnu potporu odnosno novčanu pomoć iz javnih fondova ili javnog 
proračuna, upućenu područjima od javnog interesa. Prema tome, subvencije su oblik finansijske 
pomoći  koju  država  daje  ustanovama  i  gazdinstvima  (podsticanje  proizvodnje,  zaštita  standarda 
stanovništva i dr.) za unapred određenu namenu. Ta finansijska sredstva mogu se koristiti isključivo 
za namenu za koju su predviđena i nijednu drugu.

Postoji   veliki   broj   subvencija   koje   se   razlikuju   prema   sledećim   kategorijama:   trajnosti,   vrsti 
organizacije,   izvoru sredstava i nameni. Prema trajnosti subvencije mogu biti one sa određenom 
namenom   i   stalne,   dok   u   odnosu   na   vrstu   organizacijje   dele   se   na   subvencije   privrednim   i 
neprivrednim gazdinstvima. Zatim, postoje one subvencije iz budžeta, ali i one finansirane iz različitih 
fondova. Subvencije jesu svojevrsni instrument ekonomske i socijalne politike i brojni su razlozi za 
njihovu upotrebu. Subvencije koristimo u vidu različitih donacija, premija za cene pod društvenom 
kontrolom, razvojne premije, regresa, poreskih olakšica i dr.

Shodno navedenom, lako se može zaključiti da su subvencije jednosmerna plaćanja državnih jedinica 
rezidentnim proizvođačima u cilju uticanja na nivo proizvodnje, njenu količinu, cenu i vrednost robe i  
usluga koju proizvode, prodaju ili uvoze. Po konvenciji, subvencije se za neke proizvode ne prikazuju. 
One su grupa transakcija raspodele i sastoje se od subvencija na proizvode i ostalih subvencija na  
proizvodnju.

Podsticaji i kreditiranje poljoprivrede

Zbog svoje  povezanosti  i  uticaja  na  ostale  sektore  privrede, poljoprivreda  je  od  izuzetnog 
značaja  za  razvoj  srpske privrede,  s  obzirom  na to  da  zapošljava,  direktno  ili  indirektno, 
skoro  četvrtinu  zaposlenog   stanovništva   u  Srbiji.  Poljoprivreda   i  prehrambena  industrija 
učestvuju značajnim delom u spoljnotrgovinskoj razmeni, i to u izvozu sa oko 21%, dok u 
uvozu učestvuje sa  6-8%. Osim  toga,  poljoprivreda  je  već  duži   niz  godina  jedini  sektor 
srpske privrede, koji ostvaruje  pozitivan  rezultat  u  spoljnotrgovinski  razmeni,  uz  stalno  
rastući   trend. Značaj  poljoprivrede,  između ostalog,  ogleda  se  i  u  njenom  doprinosu  u 
stvaranju bruto domaćeg proizvoda Republike Srbije (BDP), pri čemu učešće poljoprivrede u 
nacionalnom    BDP   iznosi  oko  10-11%,  dok  učešće  agrobiznisa  u  celini  prelazi  nivo od 
20% BDP.
Podsticaji  u  poljoprivredi  i  ruralnom  razvoju,   kao  deo  poljoprivredne   politike  i  ukupne 
ekonomske politike zemlje,  sprovode se kroz različite mere, kojima se uređuju odnosi između 
učesnika  u  procesu  proizvodnje  i   prerade  poljoprivrednih   proizvoda,  kao  odgovor     na 
tržišne    procese   i  kao  jasna  strategija   razvoja  sektora, usmerenih    ka   ostvarivanju   
različitih  ciljeva  koji  doprinose  celokupnom  razvoju zemlje.
Prilagođavanje  mera  podsticaja  u  poljoprivredi  i  ruralnom  razvoju  u   skladu     je     sa 
orjentacijom    Republike    Srbije   ka    tržišnim    uslovima   privređivanja  i međunarodnim 
integracijama,  koje  podrazumevaju  proces  pristupanja  Svetskoj trgovinskoj  organizaciji  i 
pridruţivanje  Evropskoj  uniji, kao  i unapređenje  trgovinske i ukupne ekonomske saradnje sa 
ostalim zemljama.

Page 2

Podsticaji

 

jesu sredstva obezbeđena u budžetu Republike Srbije, kao i sredstva obezbeđena iz 

drugih izvora koji se dodeljuju poljoprivrednim gazdinstvima i drugim licima u skladu sa 
ovim   zakonom   u   funkciji   ostvarivanja   ciljeva   poljoprivredne   politike   i   politike   ruralnog 
razvoja;

Vrste podsticaja

 jesu:

1) direktna plaćanja;
2) podsticaji merama ruralnog razvoja;
3) posebni podsticaji.

Podsticaji mogu se utvrditi pod različitim uslovima i u različitom obimu, u zavisnosti od toga 
da li se radi o područjima sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi. Područja sa otežanim 
uslovima rada u poljoprivredi su područja kod kojih zbog prirodnih, socijalnih ili zakonskih 
ograničenja   ne   postoje   uslovi   za   intenzivan   razvoj   poljoprivredne   proizvodnje.   Ministar 
nadležan za poslove poljoprivrede propisuje područja za period od tri godine.

Obim, namena i raspodela po vrsti podsticaja

Vlada propisuje za svaku budžetsku godinu obim sredstava, vrste i maksimalne iznose po 
vrsti podsticaja, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje budžet Republike 
Srbije,   u   roku   od   30   dana   od   dana   stupanja   na   snagu   zakona   kojim   se   uređuje   budžet 
Republike Srbije.
Obim sredstava utvrđuje se u okvirima budžeta ministarstva koji ne može biti manji od 5% 
budžeta Republike Srbije u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem.
Maksimalni   iznosi  po   vrsti   podsticaja  određuju   se  u   zavisnosti   od   raspoloživih   sredstava 
opredeljenih zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije, obima tih sredstava po vrsti 
podsticaja, broja korisnika i jedinice mere u zavisnosti od vrste podsticaja.
Maksimalni iznos premije za mleko može da se odredi i u zavisnosti od kvaliteta mleka 
utvrđenog u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje kvalitet mleka.
Maksimalni iznos podsticaja za kvalitetne priplodne mlečne krave može da se odredi i u 
zavisnosti od proizvedene količine mleka po grlu u periodu laktacije, a u skladu sa podacima 
pravnog lica ovlašćenog za poslove selekcije – odgajivačke organizacije.

Pravo na podsticaje

Pravo na podsticaje, pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom, imaju poljoprivredna 
gazdinstva i porodična poljoprivredna gazdinstva koja su upisana u Registar poljoprivrednih 
gazdinstava u skladu sa zakonom koji se uređuje poljoprivreda (u daljem tekstu: Registar), 
jedinice   lokalne   samouprave,   kao   i   druga   lica   i   organizacije   (u   daljem   tekstu:   korisnik 
podsticaja).

Postupak za ostvarivanje prava na podsticaje

Postupak za ostvarivanje prava na podsticaje pokreće se po zahtevu korisnika podsticaja koji 
se podnosi Upravi za agrarna plaćanja (u daljem tekstu: Uprava) sa podacima iz Registra na 
dan 31. marta tekuće godine. Postupak člana pokreće se i na drugi način (konkurs, zahtev 
banci za odobrenje kreditne podrške i dr).
O   ostvarivanju   prava   na   podsticaje   odlučuje   direktor   Uprave   rešenjem.   Na   postupak   za 
ostvarivanje prava na podsticaje primenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje upravni 
postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Isplata podsticaja

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti