0

FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽINJERSKI MENAĐŽMENT

POJAM, SADRŽAJ I MANIFESTACIJA KORPORATIVNE 

BEZBEDNOSTI 

MEDJUNARODNA EKONOMSKA ŠPIJUNAŽA

PROFESOR.DR.

SLOBODAN NEŠKOVIĆ

          STUDENT: 

TIJANA BRKLJAČ 

  

                                                             BR.INDEKSA: 

MD162-14

NOVI SAD, 2016

1

SADRŽAJ

Contents

UVOD............................................................................................................................................................2

1. BEZBEDNOST........................................................................................................................................3

1.1. POJAM I PRETPOSTAVKE KOLEKTIVNE BEZBEDNOSTI................................................3

1.2. BEZBEDNOST I KOLIKI JE NJEN UTICAJ NA POSLOVANJE SVAKE KOMPANIJE 

KROZ DRUŠTVENO-EKONOMSKE I POLITIČKE PROMENE..................................................6

2. KORPORATIVNA BEZBEDNOST...................................................................................................... 9

2.1. BENČMARKING I KORPORATIVNA BEZBEDNOST..........................................................16

2.2. SAJBER BEZBEDNOST............................................................................................................... 18

3. PROCENA I KONTROLA PRAVNIH RIZIKA VAŽAN SEGMENT KORPORATIVNE 

BEZBEDNOSTI.........................................................................................................................................20

ZAKLJUČAK............................................................................................................................................22

LITERATURA...........................................................................................................................................23

background image

3

1. BEZBEDNOST 

Danas je reč bezbednost, u gotovo svim jezicima i kulturama, ušla u upotrebu u velikom broju veoma 
različitih društvenih oblasti, kao što su politika, zdravstvo, informatika, ekologija, sport, psihologija, 
ekonomija i fi nansije, arhitektura itd. O njenom izuzetno velikom značaju i rasprostranjenosti najbolje 
govori činjenica da je ona na internetu zastupljenija od reči bog, mir, rat ili politika.[] U političkom 
diskursu bezbednost zauzima posebno, možda čak i centralno mesto. 

Bezbednost je kompleksan pojam oko čijeg definisanja nije postignut opšti konsenzus u društvu. Razlozi 
za   prethodno   navedeni   status   pojma   bezbednosti   su   mnogobrojni.   Glavni   razlog   je   moguće   naći   u 
različitim percepcijama tog pojma, koje imaju različite uzroke. Najčešći problem je određivanje obuhvata 
pojma bezbednosti, ali postoje i razlozi koji su posledica različitog ugla gledanja na taj pojam. Analizom 
mnogobrojnih   definicija   tog   pojma   može   se   doći   do   najprostijeg   objašnjenja   (i   uslovno   njegove 
definicije), koja kaže: 

“Bezbednost predstavlja stanje štićene vrednosti (ili objekta) u kome ne postoji potencijalna ili stvarna 
pretnja po tu vrednost/objekat”. 

Ovakva definicija predstavlja relativno uprošćeno objašnjenje jednog složenog pojma. Naravno treba 
imati u vidu da se definisanjem pojma bezbednosti bave različite naučne discipline, kao i da je razvijen 
veoma veliki teorijski aparat kako bi se definisao pojam bezbednosti.

Ona se takođe može smatrati i ciljem koji nije moguće ostvariti u potpunosti, ali čijem se maksimalnom 
stepenu   ostvarenja   teži.   Rečeno   prostim   jezikom   apsolutna   bezbednost   nije   moguća,   barem   ne   u 
okolnostima u kojima se ljudsko društvo nalazi. Naravno težnja ka dosezanju tog cilja (ideala) dovodi do 
unapređenja bezbednosti

,  

ali svaki razvoj prate i nova ugrožavanja i problemi, tako da se stvara jedna 

spirala.

1.1. POJAM I PRETPOSTAVKE KOLEKTIVNE BEZBEDNOSTI

U toku I svetskog rata naručito je jačala ideja o potrebi da se neuspeli sistem ravnoteže snaga zameni
drugim koji se ne zadovoljava izjednačenošću snaga, već bi uvek obezbeđivao premoć onih članica
međunarodne zajednice koja brani mir i bezbednost. Od tada pa sve do danas kkolektivna bezbednost je
sistem za zaštitu univerzalnih i zajedničkih vrednosti koji je najšire prihvaćžen i koji se neprekidnop
pokušava ostvariti i usavršiti. 

Mogu se razlikovati 2 shvatanja kolektivne bezbednosti, šire i uže.

Prema širem shvatanju kolektivna bezbednost je zajednička odbrana bezbedni svake članice jedne

povezane grupe država od unapred (ne)predviđenog neprijatelja. To je dakle, jedna vrsta saveza
zasnovanog na međunarodnom ugovoru, ali od sadržaja ugovora zavisi u odnosu na kog napadača ovo
jemstvo važi. To bi mogla biti tačno imenovana država koja se uočava kao opasnost, bilo koja država van
ugovornog kruga, ali i neka od ugovornica. Ovako širok pojam kolektivne bezbednosti omogućava da se
pod njega podvedu i mnogi odbrambeni savezi sklopljeni u prošlosti, daljjoj ili bližoj.

4

Uže shvatanje se odnosi na obavezu priticanja u pomoć žrtvi napada, koja postoji u svakom sl.i 

protivsvakog napadača koji se ne može odrediti unapred već prema agresiji koju je izvršio te u prvom 
redu mora da obuhvati i države koje su uspostavile sisitem kolektivne bezbednosti, a ne samo spoljne 
neprijatelje. To bi u idealnom sl.bio savez svih protiv svakog. Iz ovog se vidi da sistem kolektivne  
bezbednosti, nije dijametralno suprotan ravnoteži snaga već predstavlja njeno usavršavanje zasnovano na 
sl.logici. otuda se na sl.način mogu posmatrati i njegove predpostavke.

A. u sistemu takođe, treba da postoji veći br.podjednako moćnih država
B. među državama mne treba da postoje takve razlike koje bi ih ometale da se suprotstave onoj od njih
koja se ispolji kao agresoe
C. primena oružane sile od str.država mora biti zabranjena sem kada se prinuda primenjuje radi
odbijanja napada na osnovne vrednosti.
D. Da bi prethodni uslov bio ostvarljiv mora da postoje jasna merila o tome kada je izvršen napad na
osnovne vrednosti.
E. Priticanje u pomoć žrtvi agresije treba da bude obaveza drugih država.
F. Pošto je prinuda zabranjena mora da bude osiguran amogućnost da se opravdani i nezakoniti
zahtevi ostvare mirnim putem.

1

Instumentalne vrednosti svake države smatraju se istovremeno i međunarodnim vrednostima. Prema tome
države bi trebalo da se opredeljuju za vrednosti kojima će težiti ili koje će čuvati u svojoj unutrašnjoj
politici. S obzirom na to da je taj izbor čuštinskih vrednosti širok, tokom vremena se ispoljila sklonost da
se pod izrazom nac.bezbednost podrazumevaju ne samo instrumentalne vrednosti već i neke druge
suštinske vrednosti. Bez obzira na karakter vlasti razlikuju se državna i nac.bezbednost. sam izraz
nac.bezbednost nije naručito „srećan“ ali se mora usvojiti da bi drugi dobio svoje značenje. 

Ne postoji nekaopšta usvojena definicija nac.bezbednosti, ali ona mora da ima 2 el.: 

vrednosni(opstanak, 

teritorijalniintegritet,

 nezavisnost) i 

kognitivni(kvalitet života, opažanje bezbednosti i agresija).

Opstanak  je osnovna vrednost subjekta MO i prema misljenju Arona „Svaka politicka jedinica teži,pre
svega, da preživi“.Opstanak je zapravo, težnja da političke jedinice ne prestanu da postoje. Ova vrednost 
seoseća različitim intenzitetom. Kada se govori o opstanku, pretežno se misli na državu, za koju je tipična
želja za preživljavanjem. Pažljivija analiza ove vrednosti pokazuje da se pod opstankom podrazumeva
zadržavanje statusa (da nacija ostane takva kakva je,tj da se ne izgubi usled denacionalizacije) i tzv
nacionalni i fizički opstanak (fizičko preživljavanje usled neke opasnosti).

Teritorijalni integritet ukazuje na dvostruko simboličan značaj teritorije. To je tle vezano za istoriju te
države, tj tu se razvila i živi odredjena nacija. Sa druge strane, teritorija ima odbrambenu stratešku f-ju. 

1

background image

6

oružane sile od strane jedne države protiv suverenosti, teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti 
druge države, ili na bilo koji način nesaglansost sa poveljom UN.

Tokom čitave istorije MO ponašanje država je usmereno na dostizanje bezbednosti. I danas postoje oni
koji smatraju da glavni  deluju u okviru Bezbednosne dileme (realistički pristup). 
Neorealisti, strukturalisti i neostrukturalisti sažu se da je sistem država napadnut krupnim promenama u 
MO a posebno posledicama kao što su medjuzavisnost i globalizacija samo središte bezbedonosne dileme 
u najkracem je odredio Robert Dzervis „Postupci pomocu kojih jedna država pokušava da poveca vlastitu 
bezbednost umanjuje pritom bezbednost drugih“. Tradicionalni pristup bezbednosti počiva na uverenju da 
se samo putem uvecanja vojne moci može dostici bezbednost ( kada je verovatnoca poraza u ratu ravna 
nuli ta država je apsolutno bezbedna). Skoro jedini oblici saradnje u bezbednosti praktikovani su kroz 
različite   strategije   kao   što   su   savezi,   paktovi   itd.   Dovodjenjem   u   vezu   bezbednosti   i   moci   teško   je 
pouzdano meriti moc, vec se stvaran odnos moci vidi tek u ratu.

1.2. BEZBEDNOST I KOLIKI JE NJEN UTICAJ NA POSLOVANJE SVAKE 
KOMPANIJE KROZ DRUŠTVENO-EKONOMSKE I POLITIČKE PROMENE

Naša   poslovna   javnost   još   uvek   teško   priznaje   da   velike   kompanije   mogu   preko   noći   da   propadnu. 
Međutim, takve stvari se događaju oko nas i verovatno će se dešavati sve češće. Imajući u vidu probleme  
kroz koje trenutno prolaze zemlje u okruženju, počevši od transformacije društvene svojine i državnog 
kapitala, pluralizma svojinskih odnosa, kao i sve organizovanijeg kriminala i korupcije, treba se ozbiljno 
pozabaviti ulogom i značajem korporativne bezbednosti u okviru sistema bezbednosti svake od pojedinih 
zemalja.

 Znamo koliko je ekonomska kriza uticala na stvaranje armije siromašnih i gladnih ne samo kod nas nego  
i širom sveta, pa ne čudi činjenica da ljudi na biraju sredstva da obezbede egzistenciju. Ako tome dodamo 
sivu ekonomiju i crno tržište, neodgovarajuću zakonsku regulativu, kao i neadekvatnu organizaciju unutar 
korporacija koje obavljaju poslove bezbednosti i zaštite, onda možemo biti sigurni da nam se ne piše 
dobro ukoliko ne preduzmemo odgovarajuće mere. Bila je to osnovna poruka sa naučnog skupa održanog 
krajem maja na Fakultetu bezbednosti i zaštite u Banja Luci, na kome su svoje radove predstavili naučni 
radnici i stručnjaci iz regiona.Na ovom naučnom skupu prevladalo je mišljenje, da je prevencija najbolji 
način da se izbegne kriza. Nažalost, ponekad je za nju prekasno i tada je ugrožen opstanak kompanije. 
Zato treba imati na umu da je upravljanje poslovanjem ugrožene kompanije mnogo teže nego upravljanje 
zdravom   kompanijom.   Dileme   nema,   kada   se   razmatra   bezbednosna   korporativna   strategija,   treba 
analizirati sve pretnje koje postoje po njene vitalne interese, složili su se predavači na naučnom skupu pod 
nazivom „Razvoj sistema bezbednosti i zaštite korporacija“. U obilju predstavljenih radova dominirala je 
potreba   autora   da   ukažu   na   značaj   bezbednosne   strategije   u   korporacijama,   kako   ne   bi   došlo   do 
degradacije i ugrožavanja poslovanja, što bi se svakako negativno odrazilo na njenu profitabilnost.

UNAPREĐENJE SLUŽBE

Značaj bezbednosti u odnosu na celokupno poslovanje korporacije,  je da ni jedna kompanije ne može da 
preduzme odgovarajuće pravne, organizacione, tehničke i druge mere u cilju efikasnije zaštite svojih 

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti