Socijalna politika
SEMINARSKI RAD
Predmet: Ekonomija EU
Tema: Socijalna politika
UVOD
Cilj socijalne politike jedne zemlje je da obezbedi
društveno prihvatljiv minimum životnog standarda za
celo stanovništvo. Socijalna politika se odnosi na
probleme koji uključuju zarade, osiguranje u slučaju
nezaposlenosti, programe socijalne pomoći, penzije,
zdravstvo, bezbednost na radu, obrazovanje,kao i
profesionalnu i geografsku mobilnost radne snage.
Kratkoročna politika ne mora da bude u suprotnosti sa
ekonomskim prilagodjavanjem. Dugoročno gledano, ova
dva cilja se dopunjuju.
Počeci socijalne politike vuku korene iz devetnaestog
veka, kada je uveden sistem socijalne zaštite. Izmedju
dva svetska rata, sve više se vodila briga o zajedničkom
preuzimanju ekonomskih i socijalnih rizika celokupnog
društva. Socijalna politika transformisala se od zaštitne
mreže namenjene bržem ostvarivanju ekonomskog
usaglašavanja ka konceptu čija je uloga da gradjanima
omogući ono što se graniči sa pravom vlasništva.
2

da ne umanjuje vrednosti i podsticaje za rad, mobilnost,
sticanje novog znanja, niti takav da sprečava
ekonomsko prilagodjavanje i rast. Izdaci treba da budu
povezani sa socijalnom sposobnošću plaćanja i ne bi
trebalo da preopterete porezima najpreduzimljivije
ekonomske
subjekte. Prihvatljiv način života predstavlja
kratkoročna zaposlenost i oslanjanje na osiguranje za
slučaj nezaposlenosti na duži rok. Socijalna pomoć za
nezaposlene stvorena je sa namerom da se ublaže
kratkoročne teškoće prilikom promene posla.
Upravljanje humanim ( nematerijalnim) kapitalom
(zaposlenost) treba da obezbedi: ravnotežu izmedju
zapošljavanja i ekonomskog ciklusa, adekvatnu
raspodelu zaposlenih prema starosti, polu i
kvalifikacijama, i prenos znanja i iskustva medju
zaposlenima.
Ugovori na odredjeno i neodredjeno vreme mogu biti
koristan i fleksibilan metod za uspostavljanje ravnoteže
izmedju radne snage i zadovoljavanja potreba svih
preduzeća. Strukturna nezaposlenost predstavlja
pokazatelj loše stručne obuke. Ovaj oblik nezaposlenosti
ne treba da se razmatra na tradicionalan način, tj.radna
snaga ili jeste ili nije u punom radnom odnosu.
4
Obrazovanje je još jedna važna oblast reformi.
Obrazovanje predstavlja kamen temeljac moderne
proizvodnje i uslužnih delatnosti. Poslodavci sve više
traže visoko obučenu radnu snagu i obrazovan
menadžment. Zemlje koje su bile najuspešnije u
stvaranju novih radnih mesta, kao što je Japan i SAD,
takodje su bile te koje su se najbrže prilagodjavale i
preusmeravale ka ekonomijama zasnovanim na znanju
i visokim
tehnologijama.
Upravljanje humanim ( nematerijalnim) kapitalom
(zaposlenost) treba da obezbedi: ravnotežu izmedju
zapošljavanja i ekonomskog ciklusa, adekvatnu
raspodelu zaposlenih prema starosti, polu i
kvalifikacijama, i prenos znanja i iskustva medju
zaposlenima.
Ugovori na odredjeno i neodredjeno vreme mogu biti
koristan i fleksibilan metod za uspostavljanje ravnoteže
izmedju radne snage i zadovoljavanja potreba svih
preduzeća. Strukturna nezaposlenost predstavlja
pokazatelj loše stručne obuke. Ovaj oblik nezaposlenosti
ne treba da se razmatra na tradicionalan način, tj. radna
snagaili jeste ili nije u punom radnom
odnosu.Obrazovanje je još jedna važna oblast reformi.
Obrazovanje predstavlja kamen temeljac moderne
proizvodnje i uslužnih delatnosti. Poslodavci sve više
traže visoko obučenu radnu snagu i obrazovan
menadžment. Zemlje koje su bile najuspešnije u
5

drugetrane, radnasnaga nije u stanju da se prilagodi i da
menja zanimanje ili region. Još jedan oblik
nezaposlenosti je ciklična nezaposlenost, koja nastaje
usled nedovoljne tražnje.
Ideja da postoji fiksna količina rada koja u svetu treba
da se obavi, poznata je kao “zabluda o stalnoj količini
rada”. Prema ovoj teoriji, ukoliko jedan radnikpovećava
količinu rada koji izvršava, to smanjuje posao i poslovne
mogućnosti za ostale.
Kantova
Kritika čistog uma,
tretiranje voća i povrća
rendgenskim zracima unameri da što duže zadrže
svežinu na policama u prodavnici, žive ćelije u
kompjuterima ili crne rupe u vasioni
.
Od 70-ih godina prošloga veka, nezaposlenost u EU bila
je izazvana uzrocima koji uključuju:
• sporo prilagodjavanje industrije izazvano
šokovima,
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti