Sadrzaj
Uvod……………………………………………………………………………………….…...1
1 Vrste I vrijednosti novca……………………………………………….……………2
1.1Metalni novac…………………………………………………….…..2
1.2 Papirni novac……………..………………………………………….3
2 Funkcije novca……………………………………………………………………………3
3 Novcana ravnoteza I stabilnost…………………………………………………..4
4 Kupovna moc novca……………………………………………………………………5
5 Novcani sistemi…………………………………………………………………………..5
6 Uloga novca………………………………………………………………………………..6
7 Pojam I klasifikacija inflacije……………………………………………………..…6
7.1 Vrste inflacije……………………………………………………………….…7
7.2 Uloga inflacije u ekonomiji……………………………………….……..8
7.3 Inflacija traznje………………………………………………………..…….10
7.4 Inflacija troskova……………………………………………………..…….10
7.5 Efekti Inflacije…………………………………………………………………11
8 Deflacija……………………………………………………………………………………..11
8.1 Pojam deflacije……………………………………………………………….12
8.2 uzroci I faktori deflacije…………………………………………………..12
Zakljucak ............................................................................................14
1. Vrste i vrijednosti novca
1.1 Metalni novac
Metali su preuzeli funkciju opšteg sredstva razmjene zbog svojih prirodnih osobina: lako su prenosivi,
trajni, djeljivi i moguće ih je topiti. Plemeniti metali (zlato i srebro) korišćeni su kao novac drugih
monetarnih metala (gvožđa i bakra). Npr…. Novcu iskovanom od plemenitih metala propisivana su
posebna svojstva. On je simbolizovao božanstva – boga Sunca i boga Mjeseca . ……Kasnije su vladari
umjesto simbola božanstva utiskivali sopstveni lik. Gvožđe i bakar su počeli da se koriste za kovanje
metalnog novca kada su ljudi, pored zlata i srebra naučili da obrađuju i druge metale.
Poslije propasti Rimskog carstva uslijedile su velike pljacke, raseljavanja, ratovi i epidemije i sve do 14
vijeka navedene pojave su razarale evropski kontinent. U tim uslovima, za male transakcije računi su
izmirivani u radu i naturi, a samo za velike trgovine korižćeno je zlato. Od 15 vijeka u Evropu su počele
pristizatii velike količine plemenitih metala. Njihovo porijeklo je bilo djelimično iz trgovinskih odnosa. Ali
u većoj mjeri iz osvajačkih pohoda. .........Odsustvo ravnoteze između količina raspoloživog i potrebnog
zlata, neophodne za nesmetano odvijanje robnog prometa, manifestovala se preko cijene zlata i cijene
ostalih roba. Kada je količina raspoloživog zlata bila iznad potreba robnog prometa, vrijednost novca je
opadala, što je uticalo na opšti porast cijena ostalih roba i obrnuto.
Znatno otežavanje funkcionisanja kupoprodajnih transakcija nametnulo je potrebu za kovanim novcem.
Takvo rešenje postaje opštevažeće sredstvo razmjene i time država preuzima na sebe ,,izdavanje”
kovanog novca. To znači da su oblik, težina i kvalitet metalnog novca ne samo određivani već i
garantovani od strane države. Ovo je i objašnjenje kako je nastala moneta , koja predstavlja oznaku za
određenu vrstu kovanog novca čiji oblik, težinu, kvalitet i naziv određuje država. …..
Kovanice sačinjene od zlata i srebra imale su vrijednost koja je odgovarala njihovom metalnom sadržaju
(ujedno su bile i nacionalni novac i međunarodno sredstvo plaćanja.)
1.2 Papirni novac
Poslije ovog perioda nastupilo je razdoblje zlatnog standarda, koje je obilježilo stvaranje papirnog novca.
Pojavom novčanica sa zlatnim važenjem papirni novac poprima karakter prometnog sredstva.I papirni
novac ma dugu I zanimljivu istoriju. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac
povjeravati bankama na čuvanje. Banke su im izdavale potvrde na osnovu kojih su mogli podići svoj
novac kada bi im zatrebao. Te su se potvrde zvale banknote. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim
potvrdama umjesto metalnim novcem. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina ili roba koje su
nezgodne za prenos. Tako je nastao papirni novac. On je u prvo vrijeme predstavljao zlato ili srebro kao
sredstva za plaćanje jer je u njima imao podlogu, odnosno vlade su mogle izdavati u opticaj samo onoliko
papirnatog novca koliko su po vazecem kursu za njega imale pokriće u zlatu. Od 1971 godine kad je
predsjednik SAD-a Richard Nixon ukinuo Zlatni standard moderni svjetski novac je izgubio materijalnu
(zlatnu) podlogu, a središnje banke od kojih su mnoge u privatnom vlasništvu, tako dobile teorijsku
mogućnost njegovog izdavanja u neograničenim količinama. Često banka prenosi novac jednoga
korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima - čekom, doznakom, bonom i dr. - tako se
novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja.
2 Funkcije novca
Novac je roba koja kao i svaka druga ima svoju upotrebnu vrijednost i vrijednost. Obzirom da se novac
pojavio kao posrednik u razmjeni, a vremenom dobija i druga svojstva, njegovu ulogu najbolje ćemo
sagledati preko funkcija koje obavlja, a to su:
1. Mjera vrijednosti odnosno mjera cijena
2. Prometno sredstvo odnosno sredstvo za razmjenu dobara
3. Sredstvo plaćanja
4. Sredstvo sticanja blaga
5. Svjetski nova
Novac kao mjera vrijednosti - Smisao ove funkcije novca je da sve vrste robe putem novca postaju
kvalitativno jednake i kvantitativno uporedive. Vrijednost robe izražena je većom ili manjom količinom
novca i izražava njenu cijenu. Vrijednost novca može da utvrđuje količina zlata ili robe koje se nalaze u
prometu. Kvalitet novca, oblik i novčanu masu određuje država.
