Aspekti ekonomske diplomatije u kontekstu operacionalizacije strategija ravnomernijeg razvoja
KONCEPCIJSKI ASPEKTI EKONOMSKE DIPLOMATIJE U KONTEKSTU OPERACIONALIZACIJE
STRATEGIJA RAVNOMJERNIJEG RAZVOJA
Republika Srpska
Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Fakultet poslovne ekonomije
Bijeljina
Republic of Srpska
University of Eastern Sarajevo
Faculty of Business Economics
Bijeljina
SEMINARSKI RAD
PREDMET: EKONOMSKA DIPLOMATIJA
TEMA: ASPEKTI EKONOMSKE DIPLOMATIJE U
KONTEKSTU OPERACIONALIZACIJE STRATEGIJA
RAVNOMJERNIJEG RAZVOJA
MENTOR: STUDENT:
Bijeljina, Januar 2017. godine
EKONOMSKA DIPLOMATIJA
1
KONCEPCIJSKI ASPEKTI EKONOMSKE DIPLOMATIJE U KONTEKSTU OPERACIONALIZACIJE
STRATEGIJA RAVNOMJERNIJEG RAZVOJA
SADRŽAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1. OPŠTI POJAM KOCEPCIJSKOG ASPEKTA EKONOMSKE DIPLOMATIJE.................4
1.1. Uticaj ekonomske diplomatije na ravnomijeran razvoj i konkurentnost......................... 6
1.2. Aspekti ekonomske diplomatije u globalizaciji ekonomskih tokova................................7
2. STRATEGIJA RAVNOMIJERNOG RAZVOJA EKONOMSKE DIPLOMATIJE U
SRBIJI.........................................................................................................................................8
2.1. Ekonomska diplomatija u praksi........................................................................................9
2.2.Strateški pravci razvoja ekonomske diplomatije...............................................................10
3
. EKONOMSKA DIPLOMATIJA ZEMALJA U OKRUŽENJU I NJEN UTICAJ NA
RAVNOMIJERAN RAZVOJ ZEMALJA................................................................................11
3.1.Ekonomski diplomata u globalnom svijetu poslovanja.....................................................13
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................14
LITERATURA..........................................................................................................................15
EKONOMSKA DIPLOMATIJA
2

KONCEPCIJSKI ASPEKTI EKONOMSKE DIPLOMATIJE U KONTEKSTU OPERACIONALIZACIJE
STRATEGIJA RAVNOMJERNIJEG RAZVOJA
1. OPŠTI POJAM KONCEPCIJSKOG ASPEKTA EKONOMSKE
DIPLOMATIJE
Diplomatija je svojevrsna politička aktivnost koja ukoliko je dobro organizovana i
kreativna, može da predstavlja značajan i efikasan elemenat državne moći. Njena misija je da
država ostvari svoje spoljnopolitičke ciljeve, nekada i uz upotrebu sile, propagande ili prava.
Dugo vremena diplomatija je bila poznata i prepoznata kao „pregovaranje“ ili kako je to
kardinal Rišelj rekao „negociation continuelle“ (kontinuirano pregovaranje).
Danas, diplomatija predstavlja jednu od najvažnijih institucija međunarodnog poretka. Riječ
“diplomatija” potiče od grčke riječi diploma, koja znači „dvostruko presavijen akt izdat od
suverena“. Diplomatija je posmatrana sa različitih aspekata i uglova. Svaka od definicija ima
svoju teoretsku i praktičnu vrijednost. Samo uvidom u raznolikost pristupa definisanja
diplomatije može se spoznati njen autentični smisao.
Među najpoznatijim definicijama diplomatije je ona koju je dao Satou: “Diplomatija je
primjena inteligencije i takta na vođenje zvaničnih odnosa između vlada nezavisnih država”.
Beridž diplomatiju definiše kao “vođenje međunarodnih odnosa više pregovorima nego silom,
propagandom ili primjenom prava”.
U fokusu ekonomske diplomatije je pokušaj da se ukaže
na međusobnu povezanost i zavisnost ekonomije i diplomatije, na ekonomsku dimenziju
bilateralne i multilateralne diplomatije, na značaj koji diplomatija ima u ekonomskoj i
socijalnoj sferi života, ali i na korist, pomoć i podršku koju diplomatija može da ima od
ekonomije.
Veća simbioza diplomatije i ekonomije zahtjev je vremena u kojem živimo, zahtjev svijeta
globalizacije kojem pripadamo. Svaka zemlja ili svaka kompanija nastoji da u ekonomskoj
saradnji sa drugom državom ili poslovnoj saradnji sa drugom kompanijom ostvari što
pozitivnije rezultate, koji se u krajnjoj liniji materijalizuju u odgovarajućim deviznim
prihodima.
Od njihovog uspjeha na svjetskoj privrednoj sceni zavisi ostvarenje nacionalnih ciljeva na
unutrašnjem planu, kao što su puna zaposlenost, ravnoteža platnog bilansa, efikasno
iskorišćavanje raspoloživih nacionalnih resursa, stabilan i održiv razvoj i visok nivo kvaliteta
života i životnog standarda. Ekonomska diplomatija iz dana u dan postaje osnovno sredstvo
prodora na svjetsko tržište, istovremeno dajući doprinos da ekonomija i biznis pruže novi
pečat savremenoj diplomatiji.
?
Đukuć M., Razvijenje sistema ekonomske diplomatije u cilju unapređenja razvoja i konkurentnosti
privrede Republike Srbije,Institut ekonomskih nauka, Beograd, 2011.god. str.514.
EKONOMSKA DIPLOMATIJA
4
KONCEPCIJSKI ASPEKTI EKONOMSKE DIPLOMATIJE U KONTEKSTU OPERACIONALIZACIJE
STRATEGIJA RAVNOMJERNIJEG RAZVOJA
Ulazak države u brojne integracione procese stvara preduslov za otvaranje tržišta i povećanje
sloboda kretanja roba, usluga i kapitala što omogućava stvaranje prilika za kontinuiran
ekonomski rast.
Uloga ekonomske diplomatije u ovakvom procesu je obezbijeđenje duha otvorenosti i
saradnje, povećanje robne razmjene i pomoći zemljama u razvoju. Dosadašnja iskustva
pokazuju da je uspješna i efikasna samo ona nacionalna privreda koja najveći dio svog
ukupnog nacionalnog dohodka ostvaruje kroz različite oblike poslovne saradnje sa
inostranstvom.
Ekonomsku diplomatiju nije moguće jednostavno definisati. Sam pojam „ekonomska
diplomatija“ ima više značenja i mnoštvo funkcija. Ekonomska diplomatija susreće se u
bilateralnom i multilateralnom obliku. Kada je riječ o ekonomskoj diplomatiji, razlikuje se
državni i nedržavni oblik ekonomske diplomatije. Njena sadržina neprestano izmiče okovima
definicije, jer se na površini svakodnevne žive aktivnosti na lokalnom, regionalnom,
nacionalnom i globalnom nivou uvijek i iznova pojavljuju novi sadržaji i izazovi, nova
ekonomska dešavanja koja traže nova teorijska objašnjenja i uopštavanja.
Diplomatija se u savremenom svijetu nalazi na veoma složenim iskušenjima i u neprestanim
transformacijama, pokušavajući da zadrži povlašteni status i visoki istorijski ugled ključnog
aktera međunarodnih odnosa. Stvari su se značajno iskomplikovale od prestanka „hladnog
rata“, jer su se od tada do danas barijere između država postepeno rušile i nestajale, pa se
spontano nametalo pitanje realnih potreba za diplomatijom u obimu i obliku u kojima je ona
bila zastupljena proteklog vijeka.
Ekonomska diplomatija nije novi termin za novu pojavu u razvoju diplomatije. Od renesanse
do danas ekonomska problematika bila je jedan od najužih zadataka diplomatije, uporedo sa
političkim i bezbjednosnim aspektima, obezbjeđujući preko njih određenu ravnotežu moći.
Ekonomska i bezbjednosno-politička diplomatija naizmjenično dobijaju prioritet u zavisnosti
od istorijskih okolnosti i okruženja u kojima se države nalaze.
U međunarodnom sistemu ekonomska diplomatija dobija dodatno na značaju sa ubrzavanjem
globalizacije gdje se misli prije svega na dodatno jačanje stepena međuzavisnosti između
država, kao i integrativnih procesa na regionalnom i globalnom nivou, i to u uslovima
nedostatka adekvatnih pravila i institucija koje postavljaju okvir nastupa ekonomskih
subjekata globalnog tržišta.
U takvim okolnostima firme se pozivaju na institucije svojih država kako bi osnažile nastup
na svjetskom tržištu, što dovodi do zaključka da što je moćnija država, lakše je kompanijama
iz tih država naći mjesto na globalnom tržištu, a opet, sa druge strane, kompanije iz malih
zemalja imaju znatno manje šanse za to.
Što se tiče ekonomske diplomatije, ona se može sagledati sa dva nivoa. Jedno je ekonomska
diplomatija u širem smislu i ona je sveobuhvatnija i tiče se svih subjekata jednog društva koji
učestvuju u jačanju ekonomske konkurentnosti jedne zemlje diplomatskim metodama, a druga
EKONOMSKA DIPLOMATIJA
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti