Dolazak stranih banaka u BiH i njihov uticaj na kvalitet bankarskih usluga
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
TRAVNIK
ARMIN ULEMIĆ
DOLAZAK STRANIH BANAKA U BiH I NJIHOV UTICAJ NA
KVALITET BANKARSKIH USLUGA
DIPLOMSKI RAD
TRAVNIK, 2011.
SVEUĈILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U TRAVNIKU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
TRAVNIK
DOLAZAK STRANIH BANAKA U BiH I NJIHOV UTICAJ NA
KVALITET BANKARSKIH USLUGA
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Doc. dr Bogdana Vujnović - Gligorić
Student: Armin Ulemić
Broj indeksa: 0008-08/RFBO
Smjer: Menadţment bankarstva, finansija i osiguranja
Travnik, septembar 2011

Diplomski rad Armin Ulemić
1
1. UVOD
Poznato je da se finansijski sistem svake zemlje stalno razvija, te je nephodno
da nosioci monetarne politike stalno prilagoĊavaju svoje monetarne aktivnosti tom
sistemu. Konzistentnost i pravovremenost monetarnih aktvnosti i monetarnih vlasti od
izuzetnog su znaĉaja za cjelokupan finansijski sistem. Ukoliko je dio tog finansijskog
sistema bankarski sistem sa centralnom bankom kao stubom sistema i komercijalnim
bankama, onda je za likvidnost, stabilnost i efikasnost sistema od posebnog znaĉaja
upravo izbor samog modela upravljanja monetarnom politikom.
Sa ekonomske taĉke gledišta, posebno je znaĉajan privredni sistem, bez ĉijeg
adekvatnog funkcionisanja ne bi bio moguć opstanak, rast i razvoj cjelokupne
društvene zajednice. U okviru privrednog sistema jedan od najvaţnijih podsistema je
finansijski sistem. Finansijski sistem je dosta sloţen. Ĉine ga razliĉite finansijske
institucije poput banaka, osiguravajućih kompanija, investicionih fondova i ostalih
subjekata.
1.1. Predmet i problem istraživanja
Ovaj rad odnosi se na dolazak stranih banaka u Bosnu i Hercegovinu, te njihov
uticaj na finansijsko trţište naše zemlje. Poznato je da su ratna dešavanja koja su se
dešavala tokom 90-tih godina prošloga vijeka ujedno predstavljala krah jednog
društveno-politiĉkog sistema, te privrednog sistema koji je bio baziran na planskoj
proizvodnji i iskljuĉivo drţavnom vlasništvu. Nakon okonĉanja ratnih dešavanja,
Bosna i Hercegovina ulazi u proces tranzicije, tj. preobraţaju prijašnjeg
socijalistiĉkog modela u kapitalistiĉki. Ta tranzicija odvija se u svim sferama
drţavnog sistema, te su neizbjeţne drastiĉne promjene prije svega u strukturi privrede
i društva.
Ulazak BiH u proces tranzicije, te same promjene u finansijskom sistemu
drţave omogućile su dolazak stranog kapitala i stranih banaka u našu zemlju. S
obzirom na tešku krizu i burne promjene kroz koje je naša zemlja prolazila u sastavu
bivše SFR Jugoslavije, te ratna dešavanja koja su u velikoj mjeri uništila
infrastrukturu, jasno je da je bilo kakav privredni i društveni oporavak nemoguć bez
stranih investicija i stranog kapitala.
Diplomski rad Armin Ulemić
2
1.2. Cilj istraživanja
Cilj ovog istraţivanja je prikazati utjecaj kvalitete bankarskih usluga na
poslovanje banke, kao i na njen opstanak na financijskom trţištu putem stjecanja
konkurentske prednosti, te kakva je kvaliteta bankarskih usluga stranih banaka u
Bosni i Hercegovini.
1.3. Osnovna hipoteza
S obzirom na sve okolnosti, dolazak stranih banaka i njihova penetracija na
finansijsko trţište u Bosni i Hercegovini doĉekni su s dosta optimizma. MeĊutim,
strane banke se sve više nalaze na udaru stanovništva i izloţene su ţestokim kritikama
posebno u periodu nakon 2008. godine. Mnogi uviĊaju da taj optimizam nije bio
utemeljen, što je ujedno i osnovana hipoteza ovog rada.
1.4. Struktura rada
Ovaj rad će se baviti ulogom i znaĉajem koji strane banke imaju u
finansijskom sistemu naše zemlje. U prvom dijelu rada, paţnja je posevćena
monetarnom sistemu i finansijskom trţištu Bosne i Hercegovine, tj. ulozi koju
spomenute banke imaju, kao i njihovom odnosu i poloţaju prema Centralnoj banci
BiH. Dio rada se odnosi i na pravnu regulativu u bankarstvu, te pojam i vrste
bankarski poslova kao i subjekte koji se u njima javljaju.
Drugi dio rata odnosi se na bankarske proizvode i sam kvalitet bankarske
usluge, koje strane banke nude stanovništvu. Ovaj dio rada je iskljuĉivo rezlutat
istraţivanja, odnosno ankete koja je provedena na pojedinim teritorijalnim jedinicama
unutar Bosne i Hercegovine. Spomenuta anketa sprovedena je s ciljem prikupljanja
informacija na osnovu kojih je moguće izvući odreĊene zakljuĉke o tome kakvo je
mišljenje stanovništva o prisustvu stranih banaka, kao i liĉnom iskustvu ispitanika
koje imaju sa spomenutim bankama.
1.5. Naučne metode
U ovom radu korištene su komparativna i deskriptivna metoda, metoda
analize i sinteze, statistiĉka metoda, metoda klasifikacije, metoda kompilacije,
metode anketiranja i intervjuiranja, metoda promatranja, metode brojenja i mjerenja.

Diplomski rad Armin Ulemić
4
velikog poĉetnog kapitala.
Objavljivanje informacija je regulisano uvoĊenjem obaveze finansijskog
izvještavanja za finansijske posrednike. Njihovo raĉunovodstvo i knjige se moraju
vršiti po strogo odreĊenim naĉelima, a njihove knjige su predmet povremenog
nadzora, s obavezom da odreĊene informacije uvijek moraju biti na raspolaganju
javnosti. One kompanije koje emituju akcije i obveznice, su duţne dati detaljne
izvještaje o svojoj imovini i obavezama.
Ograniĉenja ulaganja i aktivnosti se odnose na to kojom aktivnosti se mogu
baviti finansijski posrednici, kao i u pogledu imovine koju smiju drţati. Na prijmjer
komercijalno bankarstvo se ne bi smjelo baviti riziĉnijim poduhvatima, koji bi bili
dozvoljeni investicionim bankama. Isto tako je recimo zabrana drţanja riziĉne aktive
na odreĊene iznose, recimo kod ţivotnog osiguranja.
Osiguranje depozita, drţava moţe osigurati ljude koji daju svoja sredstva
finansijskim posrednicima, u sluĉaju propasti posrednika. Agencija za osiguranje
depozita osigurava gubitke svakog pojedinog štedišu do odreĊenog iznosa na raĉunu.
Sve komercijalne banke i štedionice uplaćuju depozite u ovaj fond. Sredstva se koriste
za isplatu osiguranih depozita, ako neka ĉlanica propadne.
Ograniĉenje trţišne konkurencije, nekontrolisana konkurencija moţe da
dovede do steĉajeva finansijskih posrednika. Zato drţava postavlja restriktivna pravila
za otvaranje novih poslovnih lokacija, porijeklo vlasniĉkog kapitala, ograniĉenje
poslovnih aktivnosti i sl.
UnapreĊivanje kontrole monetarne politike jedna od regulacija je
utvrĊivanje obavezne rezerve, prema kojoj su sve depozitne institucije duţne da kod
centralne banke drţe propisani dio depozita. Isto tako i osiguranje depozita se moţe
objasniti potrebom drţave da kontroliše novĉanu masu u opticaju svojom ulogom u
otklanjanju nepovjerenja graĊana ili smanju je mogućnosti nekontrolisanih promjena
u ponudi novca.
2.2. Uloga CB BiH u monetarnoj politici i bankarskom sektoru BiH
U bankarskom sistemu svake zemlje glavnu ulogu igra njena centralna
emisiona ustanova odnosno Centralna banka, ona reguliše rad i vrši kontrolu
bankarskog sektora.
Prilikom definisanja pojma Centralna banka bitno je istaći da je to specifiĉna
drţavna institucija koja se javlja kao „banka-banaka" i „banka-drţave". Iz ostalih
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti