Građansko materijalno pravo
MATERIJALNO GRAĐANSKO PRAVO
Građansko pravo u objektivnom smislu
je skup pravila kojima se uređuju oni
imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi i imovine.
Građansko pravo u subjektivnom smislu
je skup ovlaštenja koja subjektima
imovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.
Načela građanskog prava
1.
Načelo dispozitivnosti
-znači da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja
se i prestaje voljom stranaka.
u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja i
uređenja obv. odnosa
u stvarnom pravu dispozitivnost se očituje u slobodi korištenja i
raspolaganja stvari
u nasljednom se dispozitivnost očituje u slobodi oporučnog
raspolaganja
2.
Načelo stranačke ravnopravnosti
-znači da su stranke potpuno
ravnopravne
3.
Načelo imovinske sankcije
-je mjera koja pogađa onog tko ne poštiva
preuzete obveza
4.
Načelo prometnosti prava
-znači da je većina prava prenosiva
Sustav građanskog prava
Građansko pravo sastoji se od:
a) Opći dio
-sadrži pravna pravila koja su zajednička svim dijelovima građ.
prava
b) Stvarno pravo
-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje
ljudi stupaju povodom stvari
c) Obvezno pravo
-sadrži pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje
ljudi ulaze povodom činidbi
d) Nasljedno pravo
-sadrži pravna pravila kojima se uređuje prijelaz imovine s
jednog subjekta na drugi u slučaju smrti te osobe
IZVORI
: -zakoni, pravni običaji, sudska praksa
Građansko materijalno pravo
Građansko pravni odnos
To je onaj odnos koji je uređen pravilima građanskog prava
PRAVNE ČINJENICE
-su činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa,
a s tim u vezi i samog subjektivnog prava. Možemo ih podijeliti na nekoliko
kriterija:
1.
Pravne činjenice s obzirom na postanak
dijelimo na:
-prirodne događaje
-ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni
učinci. Dijelimo ih na :
-dopuštene (pravni poslovi-su stranačka očitovanja volje usmjerena
na postizanje određenih dopuštenih pravnih učinaka
-nedopuštene (delikti-su protupravne radnje za koje pravne norme i
mimo volje štetnika vežu odnos odgovornosti za štetu
2.
Pravne činjenice s obzirom na funkciju
dijelimo na:
-pretpostavke- su činjenice koje su realno nastale u stvarnosti, može se
dokazati
-pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena
ili prestanak subjektivnih prava. Ona je centralna pravna činjenica oko
koje se grupiraju sve ostale pravne činjenice.
-presumpcija-je pravna činjenica koja se smatra dokazanom sve dok se ne
dokaže suprotno, iznimka je neoboriva presumpcija kod koje nije
dopušteno dokazivati da ne postoji
-fikcija-je ona činjenica za koju se zna da nije nastala i da nikad neće
nastati, ali se uzima kao da je nastala da bi mogao nastati neki pravni
odnos
SUBJEKTI PRAVNOG ODNOSA
Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Može biti:
a)
fizička osoba
i
b)
pravna osoba
.
2
Građansko materijalno pravo
3. potpuna poslovna nesposobnost - osobe koje nisu navršile 18 godina (a
nema iznimke); punoljetne osobe kojima je potpuno oduzeta poslovna
sposobnost ( u izvanparn.post). Njih zastupaju zakonski zastupnici.
Deliktna sposobnost
Fizička osoba stječe s navršenih 14 g života.
Dijete do 7 godina - ne odgovara za štetu (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji,
škola).
Od 7-14 - ne odgovara, osima ako se dokaže da je pri uzrokavanju štete bio
sposoban za rasuđivanje (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji, škola).
Pravna osoba
-je društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje pravnu sposobnost
Pravna sposobnost pravne osobe – steče je u trenutku osnivanja (uža je nego kod
fizičke osobe)
Pravna osoba, za razliku od fizičke, može biti nositeljem samo onih prava i
obveza koja joj trebaju da bi ostvarila svoj cilj. Pravna osoba ima posebnu pravnu
sposobnost jer dok fizička osoba djeluje unutar onoga što nije zabranjeno, pravna
osoba može djelovati samo unutar onoga što joj je dopušteno
Poslovna sposobnost pravne osobe
Pravna osoba u istom trenutku dobiva i pravnu i poslovnu sposobnost (čim je
osnovana kao pravni subjekt).
Poslovna sposobnost pravne osobe je uvijek potpuna za razliku od njezine
pravne sposobnosti koja ima stupnjeve, ovisno o njezinim aktima koji određuju
njezinu svrhu postojanja.
Svoju volju pravna osoba izražava putem: pravnih akata-statuta,pravilnika-
(statička volja) i putem svojih tijela u kojima su fizičke osobe (dinamička volja) te
se radnje tijela uzimaju kao radnja pravne osobe.
Deliktna sposobnost pravne osobe - utvrđuje se prema krivnji tog tijela. Razlika -
zastupnik. To je njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za račun pravne
osobe.
Da bi neka društvena tvorevina postala pravna osoba:
1) mora imati čvrstu i stalnu organizaciju
4
Građansko materijalno pravo
2) mora imati svoju zasebnu imovinu
3) mora dobiti pravnu sposobnost
Vrste pravnih osoba:
-pravna osoba javnog prava
-pravna osoba privatnog prava
-korporacije – zajednica osoba (fizičkih ili pravnih)
-zaklade – imovinska masa
Fundacija
se od zaklade razlikuje po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od
5 godina.
Prestanak pravne osobe
Do toga će doći:
-propisom ili aktom državne vlasti
-ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana
-smanjenjem broja članova ispod određenog broja
-odlukom njezinih članova
-stečajem
OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA
To su stvari, činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u
međusobne imovinskopravne odnose.
STVARI
-su tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu,
koji se mogu osjetilno primjetiti, koji su prostorno ograničeni, koje postoje u
sadašnjosti ali i pretpostavka da će nastati u budućnosti i sve drugo što je
zakonom s njima izjednačeno kao i prirodne sile ako su podložne ljudskoj
kontroli.
Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasništva
i drugih stvarnih prava). Nisu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasništva.
Stavri izvan prometa
-Dva su razloga zbog kojih neka stvar ne može biti
predmetom vlasnštva:
(1) zbog prirodnih svojstava - nisu sposobna npr. opća dobra, mora, atmosfera..
5
Građansko materijalno pravo
Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim
svojstvima pokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer služi
gospodarskoj svrsi nekretnine (stoka, gnjojivo)
1.
zamjenjive stvari
- u prometu se određuju po vrsti, rodu i broju i mjeri
- generične stvari
2.
nezamjenjive stvari
- one koje su u prometu određene kao
individualno određena stvar - species (pr. umjetničko djelo)
Razlika je bitna npr. kod propasti stvari - ako su predmet obveze stvari
određene po rodu, obveza ne prestaje čak i kad sve što dužnik ima od takvih
stvari propadne uslijed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali, kad su predmet
obveze stvari određene po rodu koje se imaju uzeti iz određene mase tih stvari,
obveza prestaje kad propadne cijela ta masa.
1.
potrošne stvari
- jednokratnom upotrebom bitno se smanjuje njihova
supstancija.
2.
nepotrošne
- redovnom upotrebom se ne uništavaju.
1.
djeljive stvari
- se mogu podijeliti na manje dijelove a da im se time
nesrazmjerno ne umanjuje vrijednost (kvaliteta ostaje ista).
2.
nedjeljive stvari
- npr. dijamant; i one kojima zakon zabranjuje
njihovu diobu, a inače bi se mogle podijeliti.
Vrste dioba stvari:
Stvari se mogu dijeliti:
1) fizičkom diobom (mehaničkim putem na dijelove).
2) geometrijskom diobom (kod zemljišta)
3) civilnom diobom (dioba po vrijednosti)
4) idealna dioba (razlomak) računski
prpadnost stavri = stavr+prirast+plodovi
Pripadnost stvari-pertinencija i prirast
Pripadak ili pertinencija - pobočna stvar – je svaka sporedna i pokretna stvar koja
je određena da trajno služi ekonomskoj svrsi glavne stvari a ne postaje njezin
glavni dio.
7
