Prevalencija zaraženosti krpelja vrste IXODES RICINUS uzročnikom BORRELIA BURGDO RFERI u šumskim ekosistemima
UNIVERZITET U NOVOM SADU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Departman za fitomedicinu
i zaštitu ţivotne sredine
Kandidat:
Ivana Ivanović
Mentor:
doc. dr Aleksandar Jurišić
PREVALENCIJA ZARAŢENOSTI KRPELJA
VRSTE
IXODES RICINUS
UZROČNIKOM
BORRELIA BURGDORFERI
U ŠUMSKIM
EKOSISTEMIMA
MASTER RAD
Novi Sad, 2014.
Prevalencija zaraženosti krpelja vrste Ixodes ricinus uzročnikom Borrelia burgdorferi u šumskim ekosistemima
2
SADRŢAJ
2.1. Istorijat istraţivanja krpelja i vektorske uloge
2.3. Geografska distribucija i stanište vrste
............................................... 13
2.4.1. Reproduktivni sistem, razmnoţavanje i ţivotni ciklus krpelja ........................... 17
2.6. Uticaj abiotiĉkih faktora na aktivnost vrste
........................................ 23
s. l. u Evropi .................. 25
sensu lato – uzroĉnik Lajmske bolesti .............................. 29
2.8.4. Laboratorijske metode detekcije
i dijagnostika Lajmske bolesti . 35
..................................................................... 40
38.496’) ............................................................ 41
46.508’) ............................................................ 42

Prevalencija zaraženosti krpelja vrste Ixodes ricinus uzročnikom Borrelia burgdorferi u šumskim ekosistemima
4
PREVALENCIJA ZARAŢENOSTI KRPELJA VRSTE
IXODES RICINUS
UZROČNIKOM
BORRELIA BURGDORFERI
U ŠUMSKIM
EKOSISTEMIMA
SAŢETAK
Osnovni cilj istraţivanja, sprovedenog u periodu od marta do decembra 2013. godine,
bio je procena potencijalnog rizika od infekcije uzroĉnikom Lajmske bolesti, kao i
utvrĊivanje stope inficiranosti i uĉestalosti infekcije razvojnih stadijuma krpelja vrste
Ixodes
ricinus
bakterijom
Borrelia burgdorferi
sensu lato. Pored toga, istraţivanjem je obuhvaćen
faunistiĉki sastav populacija krpelja u šumskim ekosistemima ispitivanog podruĉja,
utvrĊivanje najĉešće prisutnih vrsta, polna i uzrasna struktura, kao i sezonska dinamika
populacija krpelja sa odabranih lokaliteta.
U toku istraţivanja krpelji su prikupljani iz prirode sa ĉetiri lokaliteta, a ukupno je
prikupljena i do nivoa vrste determinisana 1041 jedinka krpelja. PotvrĊeno je prisustvo ĉetiri
vrste, iz tri roda:
Ixodes ricinus
(Linnaeus 1758),
Haemaphysalis punctata
(Canestrini &
Fanzago 1878),
Haemaphysalis concinna
(Koch 1844) i
Dermacentor
marginatus
(Sulzer
1776). Kvantitativni i kvalitativni sastav populacija krpelja pokazao je znaĉajne varijacije
izmeĊu pojedinih lokaliteta.
Dokazano je postojanje krpelja inficiranih uzroĉnikom
B. burgdorferi
na dva lokaliteta.
Proseĉna stopa infekcije bila je 18,32 %, a prevalencija kod ţenki kretala se od 0 do 42,86 %,
muţjaka od 0 do 41,66 %, a nimfi od 0 do 50 %.
Najveći rizik od infekcije uzroĉnikom Lajmske bolesti zabeleţen je u junu na lokalitetu
Andrevlje (0,23), dok je na lokalitetu šuma Instituta za topolarstvo rizik od infekcije potvrĊen
u dva perioda u toku godine, u julu (0,05) i septembru (0,017). Najveće vrednosti
entomološkog indeksa rizika zabeleţene su u periodu jun-jul, što ukazuje na postojanje
pozitivne korelacije izmeĊu povećane aktivnosti krpelja i indeksa rizika.
Ključne reči:
Borrelia burgdorferi
s.l.
,
krpelji,
Ixodes ricinus
, stopa infekcije,
entomološki indeks rizika.
Prevalencija zaraženosti krpelja vrste Ixodes ricinus uzročnikom Borrelia burgdorferi u šumskim ekosistemima
5
INFECTION PREVALENCE OF
BORRELIA BURGDORFERI
IN
IXODES RICINUS
IN FOREST ECOSYSTEMS
ABSTRACT
The main goal of this research, conducted from March to December 2013, was to
assess the potential risk of infection by Lyme disease, as well as the determination of
infection rates and infection frequency of different development stages of the tick species
Ixodes ricinus
caused by bacterium
Borrelia burgdorferi
sensu lato. In addition, this research
includes the composition of the fauna of ticks in examined areas of forest ecosystems,
identification of the most common present species, identification of gender and age structure,
as well as the seasonal dynamics of populations of ticks within chosen locations.
During the research unfed ticks were collected from four locations of their natural
habitat, and the total amount that was collected and determined up to species level is 1041 of
individual ticks. The presence of four species was confirmed, which originates from three
genera:
Ixodes ricinus
(Linnaeus 1758),
Haemaphysalis punctata
(Canestrini & Fanzago
1878),
Haemaphysalis concinna
(Koch 1844) and
Dermacentor marginatus
(Sulzer 1776).
Quantitative and qualitative composition of the population of ticks demonstrates considerable
variation between respective locations.
Approved presence of ticks infected with
B. burgdorferi
was found within two
locations. Average infection rate was 18.32%, and the prevalence within females ranged from
0 to 42.86%, within males from 0 to 41.66%, and within nymphs from 0 to 50%.
The greatest risk of infection by Lyme disease was recorded in June at the location
Andrevlje (0.23). Risk of infection, at the location of the forest experimental area of the
Institute of Lowland Forestry and Environment Novi Sad, was confirmed within two periods
during the year, in July (0.05) and September (0.017). The greatest values of the
entomological risk index were recorded within the period of June-July, which indicates the
existence of a positive correlation between increased activity of ticks and risk index.
Keywords
:
Borrelia burgdorferi
s.l., ticks,
Ixodes ricinus
, infection rate, entomological risk
index.

Prevalencija zaraženosti krpelja vrste Ixodes ricinus uzročnikom Borrelia burgdorferi u šumskim ekosistemima
7
biologiju vektora i uzroĉnika, uticaj biotiĉkih i abiotiĉkih faktora na preţivljavanje, aktivnost
i sezonsku dinamiku krpelja, kao i prisutnost i rasprostranjenost rezervoara uzroĉnika
Lajmske bolesti.
U cilju prevencije oboljevanja ljudi i ţivotinja od Lajmske bolesti vaţno je markitati
potencijalna ţarišta i proceniti eventualni rizik za nastanak infekcije, kako bi se omogućilo
pravovremeno reagovanje i smanjivanje brojnosti vektora. Glavni kriterijumi za procenu
rizika od Lajmske bolesti su gustina populacije i sezonska aktivnost vektora, inficiranost
krpelja uzroĉnikom
B. burgdorferi
i duţina ekspozicije staništima vektora. Gustina populacija
zavisi od kompleksnog delovanja razliĉitih faktora, meĊu kojima su najvaţniji klimatski
uslovi, dostupnost domaćina za hematofagnu ishranu, struktura vegetacije, i antropogeni
uticaj na odreĊenom geografskom podruĉju, zbog ĉega je gustina, ali i aktivnost krpelja
sezonski i prostorno veoma promenljiva. Najveća aktivnost krpelja u našim klimatskim
uslovima je od marta-aprila do oktobra-poĉetka novembra, a pojedini autori navode da
I.
ricinus
moţe biti aktivan i tokom cele godine, ukoliko su zime blage. Budući da prostorna i
vremenska distribucija i gustina populacija krpelja zavisi od razliĉitih biotiĉkih i abiotiĉkih
faktora, teško je precizno definisati potencijalni indeks rizika za bolesti koje prenose ove
artropode.
Prevalencija zaraţenosti krpelja je najvaţniji pokazatelj za procenu rizika od infekcije
uzroĉnikom Lajm borelioze. U praksi se ĉesto potencijalni rizik iskazuje pomoću
entomološkog indeksa rizika, za ĉije se odreĊivanje koriste podaci o prevalenciji
infekcije
krpelja
B. burgdorferi
i procenjenoj gustini populacije krpelja na istom lokalitetu. Imajući u
vidu da je ekologija vektora, kao i uzroĉnika Lajmske bolesti veoma sloţena, teško je
predvideti i precizno definisati rizik za oboljevanje od ove bolesti, pa je neophodan stalni
monitoring prirodnih ţarišta Lajmske bolesti.
1.1. Zadatak i cilj istraţivanja
Prouĉavanju ovog problema pristupiće se sa faunistiĉkog i ekološkog aspekta, sa
posebnim akcentom na biomedicinski znaĉaj vrste
Ixodes ricinus
,
kao vektora
Borrelia
burgdorferi
,
uzroĉnika Lajmske bolesti kod ljudi i ţivotinja. Istraţivanjem je obuhvaćen
faunistiĉki sastav krpelja u šumskim ekosistemima ispitivanog podruĉja, utvrĊivanje najĉešće
prisutnih vrsta, relativne brojnosti vrsta, dinamika populacija, odnos polova i pojedinih
razvojnih stadijuma krpelja, kao i uticaj ekoloških faktora, pre svega temperature i vlaţnosti,
na populacionu dinamiku i aktivnost ustanovljenih vrsta krpelja.
Cilj istraţaivanja je procena potencijalnog rizika za Lajm boreliozu, stope inficiranosti i
uĉestalost infekcije razvojnih stadijuma krpelja vrste
I. ricinus
bakterijom
B. burgdorferi
s.l..
Istraţivanje treba da proveri postojanje inficiranih krpelja uzroĉnikom Lajmske bolesti i da se
na osnovu prevalencije utvrdi postojanje najvećeg i najmanjeg rizika od infekcije bakterijom
B. burgdorferi
u toku godine.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti