krize ......................................................................... 7. 2. SVJETSKA FINANSIJSKA KRIZA I NJEN UTICAJ NA BiH ……..……….…. 9. 3. OSNOVNA OBILJEŽJA FINANSIJSKE KRIZE U BiH ………………………. 10. 4. UTICAJ FINANSIJSKE KRIZE NA PRIVREDU BiH ……………………...…. 11. 5. SMJERNICE ZA PREVAZILAŽENJE KRIZE ………………………………… 14. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 16. LITERATURA ...........................................................................................................
19.
2
Zabilježen je snažan pad proizvodnje i zaposlenosti, dok se vlade
širom svijeta susreću sa padom prihoda i dilemama kako pronaći put za oporavak. Gotovo da ne postoji privredna grana kojoj teška ekonomska kriza već odavno nije zakucala na vrata, ali se barem zasad, značajnije posljedice krize na tržištu privatne sigurnosti još ne osjećaju u velikoj mjeri. Lančana reakcija izazvana recesijom u zemljama američkog kontinenta ostavit će određene posljedice i u ovoj branši, koje će, sigurno, rezultirati smanjenim obimom prometa usluga i smanjenjem investicija u segment privatne nesigurnosti općenito.
Haos u globalnom financijskom sistemu je takav da su vlade
sjevernih zemalja pristupile mjerama koje su progresivni pokreti zagovarali godinama, kao što je nacionalizacija banaka. Ove su mjere poduzete u svrhu kratkotrajne stabilizacije, i jednom kada oluja prođe, banke će se najvjerojatnije vratiti u privatni sektor.
1. GLOBALNA FINANSIJSKA KRIZA I SVJETSKA PRIVREDA
Duboki poremećaji na finansijskom tržištu prerasli su u snažnu
globalnu recesiju. Prvi put u proteklih 60 godina opada svjetska privredna aktivnost, dotok finansijskih sredstava ka tržištima u razvoju
Mate Babić; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
4
se smanjuje a obim svjetske trgovine takođe opada. Vlade svjetskih ekonomija suočavaju se sa velikim izazovom da preduprijede ili bar smanje uticaj negativnih tokova u privredi ne umanjujući značaj ekonomskih parametara koji će omogućiti eventualni oporavak. Prema procjenama MMF-a pad društvenog bruto proizvoda najrazvijenijih evropskih privreda u 2012. godini iznosiće 4%. Projekcije za 2013. godinu takođe ukazuju da će stopa privrednog rasta pomenute grupe zemalja biti negativna. Osim SAD-a, koje su žarište krize, i zemlje Evropske Unije i Japan takođe bilježe recesiju. Potrošnja u SAD-u počela je da opada još 2006. godine čemu je doprinjeo i narasli američki deficit u bilansu tekućih transakcija.
Vojnić, D. Ekonomska znanost i ekonomska politika : kako iz duboke privredne i
moralne krize. // Ekonomija. - 7 (2000), str. 317-337.
5
Finansijske krize koje pogađaju svjetsku privredu definišu se kao
poremećaji na finansijskom tržištu, koje karakterše pad cijena imovine, te propast finansijskih i nefinansijskih institucija. Javljaju se kod rasta nepovoljnih odluka i moralnog hazarda na finansijskim tržištima, koja ne mogu usmjeravati kapital efikasno od štediša prema investitorima, što uzrokuje smanjenje ekonomske aktivnosti.
Pri tome, mnoge svjetske ekonomije već osjećaju posljedice
smanjenja izvoza, smanjenja prihoda od turizma i smanjenih doznaka, a MMF predviđa pad svjetske trgovine od 2,5%. Kako se kriza bude širila siromašnije zemlje biće više pogođene upravo zbog već pomenutih faktora. Najsiromašnije privrede već su u skorije vrijeme bile pogođene krizom hrane i goriva koje su gurnule u ekstremno siromaštvo više od 100 miliona ljudi. Pri tome, po prvi put u ovom vijeku izvor problema je u bogatim ekonomijama.
Najveće posledice svjetske finansijske krize odnose se na gubitak
Naravno, ovakvo ponašanje koje se temelji na očekivanjima,
dovodi do ostvarivanja predviđenih događaja. Svi vjeruju da će biti kriza, pa dolazi do smanjenja potrošnje i pojave krize. U slučaju da je kriza već nastupila, ovakav oblik ponašanja samo pojačava negativne ekonomske učinke. Ekspanzivna finansijska politika može ublažiti slom, ali uz kreiranje inflacije.
1.1. Svjetska finansijska kriza
Kapitalistička kriza nije ni kriza oskudice, ni kriza preobilja
proizvoda, nego kriza održivog odnosa potražnje i ponude, koji
