Kondiciona priprema košarkaša u jednogodišnjem ciklusu treninga
UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET SPORTA I FIZI
Č
KOG VASPITANJA
KONDICIJSKA PRIPREMA KOŠARKAŠA U
JEDNOGODIŠNJEM CIKLUSU TRENINGA
(Diplomski rad)
Student: Jovana Krivokapi
ć
Mentor: Red. prof. dr
Đ
or
ñ
e Stefanovi
ć
Beograd, 2013.
2
FAKULTET SPORTA I FIZI
Č
KOG VASPITANJA
UNIVERZITET U BEOGRADU
DIPLOMSKI RAD
KONDICIJSKA PRIPREMA KOŠARKAŠA U
JEDNOGODIŠNJEM CIKLUSU TRENINGA
Student: Jovana Krivokapi
ć
Mentor: Red. prof. dr
Đ
or
ñ
e Stefanovi
ć
_____________________________________
Č
lanovi komisije:
Datum: 1. Red. prof. dr Saša Jakovljevi
ć
_____________ _____________________________________
Ocena: 2. Asistent Igor Ranisavljev
_____________
____________________________________
Beograd, 2013.

4
Sadržaj
1. Uvod ......................................................................................................................................... 5
2. Teorijske osnove kondicijske pripreme ................................................................................. 9
3. Analiza košarkaške igre ......................................................................................................... 13
4. Predmet, cilj i zadaci rada ..................................................................................................... 16
5. Periodizacija ......................................................................................................................... 17
5.1. Periodizacija u treningu košarkaša ............................................................................. 26
6. Kondicijska priprema košarkaša u jednogodišnjem ciklusu ................................................ 28
6.1. Trening snage ............................................................................................................ 30
6.2. Trening izdržljivosti ................................................................................................... 32
6.3. Trening brzine ............................................................................................................. 35
6.4. Primer plana za poboljšanje kondicije u pripremnom periodu ................................. 39
6.5. Primer plana rada za poboljšanje kondicije tokom takmi
č
arskog perioda ................. 42
6.6. Primeri razli
č
itih mikrociklusa za poboljšanje kondicije u jednogodišnjem ciklusu
treninga .............................................................................................................................. 45
7. Zaklju
č
ak ............................................................................................................................... 53
8. Literatura ............................................................................................................................... 56
5
1. Uvod
Košarka je jedan od najatraktivnijih sportova danas. U bogatoj porodici današnjih
sportova, košarka predstavlja jedan od planetarno najpopularnijih sportova.
Košarku je kreirao Dr. Džejms Nejsmit (1891-1939) krajem 1891. godine. On je u to
vreme bio instruktor za fizi
č
ko vaspitanje na me
ñ
unarodnoj Y.M.C.A. (engl. Young men
catolic assosiation) školi u Springfildu, država Masa
č
usets. Dr. Džejms nikada nije ni
sanjao da
ć
e košarka postati me
ñ
u najpopularnijim sportovima na planeti. U vreme
njegovog dolaska u Springfild, u školi je postojao veliki problem u nastavi fizi
č
kog
vaspitanja koji je tražio brzo rešenje. Bio je to problem fizi
č
kog vaspitanja u zimskim
mesecima, kada se nastava morama održavati u zatvorenim prostorijama. Do tada u
zimskim mesecima raspored fizi
č
kog vaspitanja bio je veoma strog, što je podrazumevalo
rad na gimnasti
č
kim spravama, razne marševe i sl. Takav program nije bio prihvatljiv i
interesantan za studente koji su obožavali letnje sportove: ragbi, atletiku, bejzbol, koji im
je dopuštao mnogo slobodnije i raznolikije igranje i ponošanje. Tako da su studenti po
č
eli
da izbegavaju nastavu fizi
č
kog i nerado da dolaze. Tada je za tu školu bio veliki problem
jer je dosta polagala na razvoj fizi
č
kog vaspitanja.
Direktor škole je toga bio svestan, ali je trebalo izmisliti novu igru i smestiti je u salu. U
rešavanje tog problema uklju
č
io se i Nejsmit. Znali su da moraju ispuniti nekoliko
zahteva: da bude interesantna, laka za u
č
enje, laka za igranje, da se igra zimi u
zatvorenom prostoru i pod vešta
č
kim svetlom. Diretkor Galik dodelio je Nejsmitu grupu
studenata i dao mu 14 dana da smisli i da zainteresuje studente za fizi
č
ko vaspitanje.
Nejsmit je isticao da je Dr. Galik pri
č
ao,, Da nema ništa novo ispod sunca” i da ,,Sve što
se pojavljuje kao novo je samo kombinacija starih stvari”. On je najpre pokušao da na
ñ
e
rešenje u literaturi, ali tu su samo bile de
č
ije igre koje nisu odgovarale studentima.
Pokušao je da modifikuje ragbi i da ga prenese u salu, ali se to pokazalo nemogu
ć
im.
Znao je da to mora da bude igra sa loptom i da mora da zadrži dinami
č
nost i atraktivnost.

7
•
Igra
č
ne može da tr
č
i sa loptom u rukama. Igra
č
mora da baci loptu sa mesta na kom
je uhvatio, sa izvesnim odstupanjem kada igra
č
hvata loptu u punom trku i
pokušavaju
ć
i da se zaustavi.
•
Lopta mora se drži samo šakama, ali se ruke i telo ne smeju koristiti da držanje lopte.
•
Koriš
ć
enje ramena, guranja, saplitanja ili uopšte udaranja protivnika na bilo koji na
č
in
nije dozvoljeno. Prvi prekršaj ovog pravila ra
č
una se kao greška (faul), drugi
diskvalifikuje igra
č
a do slede
ć
eg postignutog pogotka, ili ako je evidentno da je pri
tome postojala namera da se igra
č
povredi, taj igra
č
se diskvalifikuje bez prava
zamene do kraja utakmice.
•
Udaranje lopte pesnicom predstavla grešku, u kontekstu pravila 3. i 4., a kazna je kao
u ta
č
ki 5.
•
Ako bilo koja strana (ekipa) napravi tri uzastopne greške, to treba ra
č
unati kao
postignut pogodak za protivnike (uzastopno zna
č
i da protivni
č
ka ekipa nije napravila
grešku).
•
Pogodak je postignut kada je lopta ba
č
ena ili odbijena iz terena u koš i ako je ostala u
korpi (košu), pod uslovom da igra
č
i odbrane nisu dodirivali ili pomerili koš. Ako
lopta ostane na ivici koša, i protivnik je ugura u koš to se ra
č
una kao pogodak.
•
Kad lopta iza
ñ
e van granica terena, u igru je vra
ć
a igra
č
koji je prvi dograbi. On ima
pravo da je drži u rukama pet sekundi. U slu
č
aju prepirke sudija
ć
e sam ubaciti loptu
u teren. Igra
č
koji je uhvatio loptu mora da je ubaci u igru u roku od pet sekundi ina
č
e
lopta pripada protivniku. Ako jedna od ekipa uporno nastoji da zadrži igru sudija
ć
e
im dodeliti grešku.
•
Jedan sudija treba da kontroliše igra
č
e, da beleži greške i da obaveštava drugog sudiju
kada jedna ekipa napravi tri uzastopne greške. On ima pravo da diskvalifikuje igra
č
a u
skladu sa pravilom br.5.
•
Drugi sudija treba da kontroliše igru i da odlu
č
uje: kada je lopta u igri a kada van
terena, kojoj lopti pripada lopta i kontroliše vreme igre. Odlu
č
uje kada je pogodak
postignut i broji poene, zajedno sa drugim funkcijama uobi
č
ajnim za drugog sudiju.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti