VISOKA ŠKOLA ZA USLUŽNI BIZNIS ISTOČNO
SARAJEVO-SOKOLAC
DIPLOMSKI RAD
Tema:
Organizovani kriminal – pojam, karakteristike i
osnovne delatnosti
Mentor:
Student:
Sarajevo, jun 2018.
2
Sadržaj:
1.
UVOD..................................................................................................................................1
2. POJAM KRIMINALA…………………………………………………………………3
3. POJAM ORGANIZOVANOG KRIMINALA………………………………………....7
3.1 Istorijski aspekt razvoja organizovanog kriminaliteta…………………………10
3.2 Pojam organizovanog kriminala u domaćoj literature…………………………10
3.3 Djelatnosti organizovanog kriminala…………………………………………..12
3.4 Organizovani kriminal kao forma savremenih oblika kriminaliteta…………...13
3.5 Savremene forme organizovanog kriminaliteta u nekim zemljma centralne
Evrope……………………………………………………………………………………14
3.6 Savremeni oblici organizovanog kriminaliteta u bivšim jugoslovenskim
republikama………………………………………………………………………………16
3.7 Definisanje pojave kao posebnog oblika profesionalnog kriminala…………...19
3.7.1 Povezanost sa vlačću…………………………………………………………19
3.7.2 Profitni cilj…………………………………………………………………...19
3.8 Lokalizacija moći i organizovani kriminal…………………………………….19
3.9 Modus djelovanja organizovanih kriminalnih grupa i ugrožavanje
bezbjednosti……………………………………………………………………………...21
3.10 Osvrt na najznačajnije organizovane kriminalne grupe u svijetu kao subjekte
ugrožavanja bezbjednosti………………………………………………………………...23
4. DJELATNOSTI ORGANIZOVANIH KRIMINALNIH GRUPA……………………26
4.1 Trgovina narkoticima…………………………………………………………..26
4.2 Trgovina ljudima……………………………………………………………….27
4.2.1 Seksualna eksploatacija……….……………………………………...27
4.3 Ilegalna migracija i krijumčarenje ljudi………………………………………..28
4.4 Finansijski kriminal……………………………………………………………28
4.5 Usluge novčanih pošiljki………………………………………………………29
4.6 Falsifikovanje…………………………………………………………………..30
4.7 Utaja poreza……………………………………………………………………30
4.8 Sajber kriminal…………………………………………………………………30
4.9 Krađa identiteta………………………………………………………………...31
4.10 Internet prevare……………………………………………………………….31
4.11 Narušavanje autorskih prava………………………………………………….31
4.12 Informatičko ratovanje………………………………………………………..31
4.13 Računarski virus………………………………………………………………32
4.13.1 DoS napad…………………………………………………………………..32
4.14 Kriminal bijelog okovratnika…………………………………………………33
4.15 Korporativni kriminal………………………………………………………...33
4.16 Radni reket……………………………………………………………………33
4.17 Politička korupcija……………………………………………………………33
4.18
Korupcija………………………………………………………………………...…34
4.19 Reket………………………………………………………………………….34
4
1. UVOD
Opste prihvaćena definicija kriminala se odnosi na “sve one aktivnosti i propuštanja koje
ugrožavaju u određenom vremenskom razmaku pojedina lica ili pak dobra u
materijalnom i moralnom smislu, koja pripadaju tim pojedincima, raznim društvenim
organizacijama kao i društvu uzev u cjelini, a koje su inkriminisane u važećim kazneno-
popravnim normama jedne zemlje, smatraju se i pravno tretiraju kao njen kriminalitet za
to vreme. Njihovi izvršioci se uzimaju za određenu krivičnopravnu odgovornost i
podliježu odgovarajućim sankcijama za njihovo izvršenje.”
U radu će se govoriti o veoma širokom pojmu kakav je organizovani kriminal.
Organizovani kriminal je veoma stara pojava. Postoji u skoro svim zemljama i pokazuje
tendenciju povećanja. U skladu s tim, zemlje u kojima je najizrazeniji svakodnevno se
suocavaju sa potrebom njegovog spriječavanja i suzbijanja.
U svojim različitim značenjima i oblicima, kriminal prati razvoj celokupnog društva, od
nastanka prvih društvenih zajednica do danas. S’ druge strane, bezbjednost i potreba za
bezbjednošću su stalni pratilac svake društvene zajednice i čovjeka kao pojedinca, s’ tim
što je današnje shvatanje bezbjednosti mnogo šire i kompleksnije nego što je bilo kroz
čitavu istoriju, pa je time složenije i za naučno razmatranje. Bezbjednost je danas uslov
opstanka i razvoja društva i predstavlja jednu od osnovnih funkcija države. Zaštitna
funkcija države ostvaruje se kako preko subjekata bezbjednosti, u prvom redu vojske i
policije, tako i preko drugih društvenih subjekata kojima bavljenje problemima
bezbjednosti nije primarna djelatnost (nevladine organizacije, obrazovne institucije i sl.).
Značajnu ulogu u ovoj djelatnosti države igraju i sami građani, pa podizanje
bezbjednosne kulture na zadovoljavajući nivo zapravo predstavlja jednu od mjera i
aktivnosti na suprotstavljanju oblicima ugrožavanja opšte bezbjednosti jednog društva.
Suštinski, u praksi je, usled postojanja i djelovanja mnogobrojnih činitelja ugrožavanja
bezbednosti, nemoguće uspostaviti stanje apsolutne bezbjednosti društva, ali je moguće
uspostaviti stanje tolerantnosti između bezbjednosti i nebezbjednosti, koje se upravo i
postiže delovanjem sistema bezbjednosti i vođenjem bezbjednosne politike u okviru koje
je bezbjednosna kultura veoma značajan segment.
Jedan od najznačajnijih nosilaca ugrožavanja bezbjednosti društva i društvenih vrednosti
jesu različiti oblici kriminala, a posebno organizovani kriminal. Bitnim odlikama
organizovanog kriminala na kraju XX vijeka smatraju se: organizovanje tradicionalnih
kriminalnih aktivnosti na širem, globalnom nivou, povećan stepen transnacionalnih veza i
oblika saradnje između kriminalnih organizacija i višestruko uvećanje moći
transnacionalnih kriminalnih organizacija da utiču na bezbjednost država, na
potkopavanje demokratskih institucija, usporenje ekonomskog rasta država i slično.
Procesi globalizacije i industrijalizacije, kao i napredak društva u ekonomskoj, vojnoj,
kulturnoj i tehnološko-komunikacijskoj sferi, pospešuju razvoj organizovanih kriminalnih
grupa. Uprkos povećanim naporima država da se suprotstave njihovom djelovanju,
organizovane kriminalne grupe u savremenim uslovima dobijaju šire međunarodne
5
dimenzije, dobijaju nove oblike i stvaraju sve veće posledice po međunarodnu,
nacionalnu i, u krajnjem ishodu, ličnu bezbednost pojedinca.
Organizovani kriminal se od početka odvija iza paravana (nevidljiv je, a prisutan,
ugrožavajući i prijeteći), pa je dolazilo do stvaranja nejasnoća i protivrječnosti o samom
fenomenu ove aktivnosti. Osim toga, kao društveno negativna pojava, ima izuzetnu
sposobnost da koristi povoljne uslove za infiltriranje u legalne društvene strukture i da se
vješto prilagođava konkretnoj društveno političkoj i ekonomskoj situaciji, ne samo unutar
jedne zemlje nego i na međunarodnom planu.
Međutim, još nema opšteprihvaćene definicije pojma organizovanog kriminala, ni u
politikološkoj, ni u kriminološkoj, ni u krivičnopravnoj literaturi. Ovome vjerovatno
doprinosi i činjenica da je u pitanju savremeni društveni fenomen, da se ne ispoljava u
svim zemljama u istim oblicima i sa istim intezitetom, već su oni primjereni postojećim
društvenim odnosima i uslovima za odgovarajuće vidove kriminalne djelatnosti.
Umjesto toga, postoje mnoge slične i različite definicije, što ukazuje na neusaglašenost
stavova šta sve obuhvata sadržaj pojma organizovanog kriminala.
Osnovni problem odnosi se na preciznost sadržaja termina organizovani, koji moze imati
više značenja. U tom smislu, često se pod isti pojam svrstava i organizovana kriminalna
grupa, organizovano kriminalno udruženje ili organizacija, sve do tipa klasične mafije.
Rezultati teorijskih istraživanja ukazuju na osnovni problem koji se ispoljava u
definisanju pojma organizovanog kriminala, s’ obzirom na to da se neki autori, s’
pravom, smatraju da svi oblici grupnog kriminalnog djelovanja ne predstavljaju i
organizovani kriminal. Pobornici ovog mišljenja ističu da je za postojanje organizovanog
kriminala, pored elemenata koji karakterišu organizovano kriminalno djelovanje, nužno
je još nekoliko elemenata – posebnost strukture kriminalne organizacije, njene veze sa
organima vlasti, posebnosti cilja, metoda i oblika djelovanja.
Opasnost koju danas predstavlja organizovani kriminal više je nego evidentna, s’ obzirom
na to da poprima široke, transnacionalne okvire i zbog toga postaje, pored terorizma,
glavni bezbjednosni problem, izazov i rizik svih savremenih društava. Djelovanjem
organizovanog kriminala ugrožavaju se ljudska bezbjednost i vladavina prava; postaje
sve teže obuzdati taj fenomen i naći adekvatan odgovor na njega. Organizovane
kriminalne grupe, pored „tradicionalnih“, nerijetko „posežu“ i za novim oblicima
kriminalnih aktivnosti, pri čemu ugrožavaju bezbjednost na različite načine. Upravo zbog
specifičnosti ovih načina ugrožavanja bezbjednosti, potrebno je posvetiti veliku pažnju
metodama suprotstavljanja organizovanom kriminalu, među kojima mere prevencije
preduzete od strane svih bezbednosnih struktura, kao i njihova međusobna saradnja,
blagovremeno i potpuno informisanje, ali i represivne metode, predstavljaju model kojim
se stvaraju osnove za efikasniju kontrolu ovog vida kriminalnih aktivnosti.
7
krađa, pljačka, otimačina, lopovluk, je uzimanje nečega, od nekoga, na nezakonit
način
kršenje povjerenja, je krađa nakon što je neko dobio povjerenje od drugog, pa
zatiom izvršio nezakonito djelo
pronevjera; nezakonito uzimanje sredstava ili imovine koje su povjerene na
čuvanje pojedincu, ali u stvari pripadaju nekom drugom
prepad, upad; pokušaj od strane špekulanata da prevare investitora
haranje, pljačkanje brodova
sitne krađe
krađe u prodavaonicama
pljačkanje radnji i banaka uz zastrašivanje i nasilje
oružana pljačka
gusarenje (en: hijacking); pljačkanje putnika, vozila u prolazu
pljačkanje na putevima
piratstvo na moru; preuzimanje kontrole nad brodovima
biopiratstvo; krađa biološkog materijala, nezakonito prikupljanje autohtonih
biljaka od korporacija koje ih patentiraju za sopstvenu upotrebu
prikrivanje prihoda u cilju neplaćanja poreza
krađa ovaca i krava
ucjena; iznuđivanje novca od strane lopova koji žele objaviti, objelodaniti, odati,
otkriti informacije koje mogu diskreditirati osobu koja je žrtva ucjene i time
dovesti do gubitka ugleda, i gubljenja povjerenja u nju
plaćanje danka za lažnu zaštitu
provalništvo; nezakoniti ulazaka na posjed u cilju činjenja nezakonitih djela poput
krađe, silovanja i sl.
invazija na dom; provala u stambenu jedinicu u vremenu kada su stanari prisutni
krivotvorenje, falsifikat; pravljenje ili izmjena predmeta sa namjerom prevare
krivotvorenje novca
obmana, prijevara, zloupotreba; namjerna varka koja ima za rezultat
povrjeđivanje druge osobe
krađa identiteta; prikupljanje ličnih podataka osobe, njenih brojeva socijalnog
osiguranja, kreditnih kartica, pasoša, bez znanja žrtve i kriminalno korištenje
podataka. Potreban je naročit oprez kod davanja povjerljivih podtaka drugom.
Poznati su slučajevi kada su pojedinci neoprezno davali svoje podatke osobma
koje su se lažno predstavljale u telefonskim pozivima, a ovi su im odavali svoje
lične podatke.
prijevare uz pomoć pisama
prijevare na izborima; su lažna predstavljanja ili mijenjanja rezultata izbora
presumirana krivnja, smatranje da je neko kriv samo zbog okolnosti događaja
prikrivanje nečijih prava i fer šanse da ih predstavi na suđenju
