UDK 330.341.1
JEL Classi
fi
cation L 200
Pregledni
č
lanak
INTELEKTUALNI KAPITAL
-
Č
IMBENIK STVARANJA KONKURENTSKIH
PREDNOSTI LOGISTI
Č
KOG PODUZE
Ć
A
Poduze
ć
a danas djeluju u veoma neizvjesnoj i promjenljivoj oko-
lini i stoga moraju razvijati sposobnosti u
č
enja i prilago
đ
ivanja takvim
uvjetima poslovanja. Te se sposobnosti u
č
enja i adaptacije vežu uz novu
ekonomsku kategoriju – intelektualni kapital.
U ovome se radu isti
č
e potreba svih poduze
ć
a, a posebno logisti-
č
kih poduze
ć
a za istraživanjem i analiziranjem intelektualnog kapitala
i spoznajom njegovih specifi
č
nosti. Samo poduze
ć
a koja spoznaju
speci
fi
č
nosti svoga intelektualnoga kapitala u logisti
č
kim procesima
mogu kvalitativno unaprijediti logistiku i na taj na
č
in kreirati svoje
konkurentske prednosti.
Klju
č
ne rije
č
i: intelektualni kapital, logisti
č
ko poduze
ć
e, konku-
rentske prednosti, logisti
č
ki procesi
Uvod
U današnje vrijeme brzih promjena koje su skupo stajale mnoge velike kom-
panije, najvažnije je znati u
č
iti, jer je to jedini na
č
in da se poduze
ć
e brzo prilagodi
novim uvjetima poslovanja. Sposobnost u
č
enja vezuje se uz intelektualni kapital
poduze
ć
a – novu i još nedovoljno istraženu ekonomsku kategoriju.
Dragomir Sunda
ć
*
Irena Fatur**
*
D. Sunda
ć
, dr. sc., redoviti profesor i znanstveni savjetnik na Ekonomskom fakultetu u
Rijeci
**
I. Fatur, dipl. oec., znanstvena novakinja na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.
Rad primljen u uredništvo: 18. 04. 2003.
85
D. SUNDAÊ, I. FATUR: Intelektualni kapital - Ëimbenik stvaranja konkurentskih prednosti i logistiËkog poduzeÊa
EKONOMSKI PREGLED, 55 (1-2) 85-96 (2004)
86
Intelektualni kapital postaje najzna
č
ajniji
č
imbenik proizvodnje u svim sekto-
rima gospodarstva. Tako se pozornost logisti
č
kih poduze
ć
a usmjerava sve više na
kreativnost logisti
č
kih menadžera i operativnih izvršitelja, sposobnost i spremnost
na u
č
enje i prihva
ć
anje novih saznanja. Da bi logisti
č
ko poduze
ć
e iskoristilo po-
tencijale svojih djelatnika, organizacije i klijenata ono mora istražiti speci
fi
č
nosti
svoga intelektualnoga kapitala.
Iz takve problematike i problema istraživanja odre
đ
en je i predmet istraživanja:
istražiti i odrediti relevantne zna
č
ajke intelektualnog kapitala, da bi se sagledali,
istražili i analizirali u
č
inci intelektualnoga kapitala na unapre
đ
enje poslovanja
logisti
č
koga poduze
ć
a.
Sukladno s time postavljena je radna hipoteza: spoznajom speci
fi
č
nosti logi-
sti
č
koga intelektualnog kapitala mogu
ć
e je kvalitativno unaprijediti osmišljavanje
logisti
č
kih procesa i kreiranje konkurentske prednosti logisti
č
kog poduze
ć
a.
Primjena znanstvenog istraživanja pri dokazivanju hipoteze zasniva se na me-
todama analize i sinteze, induktivnoj i deduktivnoj metodi, metodama apstrakcije
i konkretizacije, i na komparativnoj metodi.
Rezultati istraživanja u ovoj raspravi predo
č
eni su u pet me
đ
usobno povezanih
dijelova.
Teorijske odrednice intelektualnog kapitala
U novoj globalnoj informacijskoj ekonomiji znanje dobiva ulogu ve
ć
u, nego
ikada prije. Ono postaje presudan strateški
č
imbenik razvitka. Pojedinci, poduze
ć
a
i države koje u njega intenzivno ulažu, koji se njime koriste i na odgovaraju
ć
i na-
č
in vrednuju, postaju globalni dobitnici. I obratno, svi oni koji ga marginaliziraju,
zaostaju i gube “veliku trku”.
Najrazvijenije ekonomije svijeta, više od polovine bruto doma
ć
ega proizvoda
zasnivaju na znanju. Industrije poput telekomunikacija, ra
č
unala, softvera, tj. indu-
strije visoke tehnologije, gotovo su udvostru
č
ile svoj udio u outputu u posljednjih
dvadesetak godina, dok usluge zasnovane na znanju rastu i brže.
1
Peter Drucker, osniva
č
suvremenoga menadžmenta, u svojim je brojnim istra-
živanjima spoznao da suvremeno poduze
ć
e posluje u društvu znanja. U takvim
uvjetima osnovni ekonomski resurs nije više kapital, ni prirodno okruženje, niti rad,
1
Cf. Dragi
č
evi
ć
, M.: Znanje kao temeljni strateški resurs 21. stolje
ć
a (i slu
č
aj Hrvatske),
Znanje – temeljni ekonomski resurs, Sveu
č
ilište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2002.,
str. 5-6.
D. SUNDAÊ, I. FATUR: Intelektualni kapital - Ëimbenik stvaranja konkurentskih prednosti i logistiËkog poduzeÊa
EKONOMSKI PREGLED, 55 (1-2) 85-96 (2004)
88
Shema 1.
ME
Đ
UODNOS PODATAKA, INFORMACIJA, ZNANJA
I INTELEKTUALNOG KAPITALA
Izvor: The management of IC: The issue and the practice, The Society of Management Accoun-
tants of Canada, Hamilton, Ontario, 1998., str. 6. prema: Kolakovi
ć
, M.: Intelektualni kapital poduze
ć
a i
njegovo mjerenje, RRIF, Društvo ra
č
unovo
đ
a i
fi
nancijskih djelatnika, Zagreb, br.9, 1998., str. 136.
Dakle, kao što se vidi iz sheme 1., intelektualni kapital predstavlja znanje
uklju
č
eno u dinami
č
an proces i transformirano u dodanu vrijednost za poduze
ć
e.
Pionirski pokušaj mjerenja uspješnosti intelektualnog kapitala napravila je
Skandia, švedska osiguravateljska kompanija. Da bi pružili bolji uvid u intelektu-
alni kapital i u njegove razli
č
ite komponente, u Skandiji su godine 1995. tradi-
cionalnom godišnjem
fi
nancijskom izvješ
ć
u pridodali izvještaj o intelektualnom
kapitalu. Skandijin novi model izvještavanja (Skandi Navigator) napravljen je tako
da omogu
ć
i izbalansiranu sliku
fi
nancijskoga i intelektualnoga kapitala. Skandijin
model mjerenja intelektualnoga kapitala nije potpun niti je zamjena tradicionalnom
ra
č
unovodstvu. Ipak, predstavlja korak dalje od tradicionalnoga na
č
ina ra
č
uno-
vodstvenog prikazivanja dodane vrijednosti u obliku goodwilla. Time je potaknut
i razvitak ostalih metoda, modela i tehnika pra
ć
enja, mjerenja i upravljanja intele-
ktualnim kapitalom poduze
ć
a.
U mnogim poduze
ć
ima znanje i njegovo utjelovljenje, intelektualni kapital,
nisu još izravno prikazani u
fi
nancijskim izvješ
ć
ima, a posljedica je toga i nedo-
