Odlomak

UVOD

Od devedesetih godina pa dalje sve se manje u ekonomiji problem razvoja promatra preko postavki Solowljevog modela razvoja, nego su osnovni izvori ekonomskog rasta usmjereni na tehnološke promjene, na poboljšanje inovacija i na obrazovanje radne snage koja će biti sposobna upravljati novom tehnologijom. Te postavke prema istraživanjima omogućavaju ostvarivanje snažnog privrednog rasta bez inflacije i uz nisku nezaposlenost, te omogućavaju rast proizvodnosti. Nova ekonomija znači duboke i korjenite promjene u društvu i u ekonomiji, a njezin konačan rezultat mora biti rast životnog standarda naroda. Koncept Nove ekonomije razvio je brojne pokazatelje za njezino mjerenje, a neke od njih ćemo obrađivati u ovom radu.

U novo stoljeće i novi milenijum jedine su SAD ušle sa novom ekonomijom koja je postala snažnije prisutna početkom, a dominantna krajem devedesetih godina 20. stoljeća. Novo čine radikalne promjene u pojmu, ulozi i značaju činilaca vrijeme i prostor u ekonomskom životu, u funkcionisanju nacionalnog i globalnog tržišta, te nacionalnoj i globalnoj strukturi privrede kao cjeline i njenih pojedinih segmenata. Te radikalne promjene rezultat su tehnološke revolucije u informatičkim i komunikacijskim tehnologijama, koja je svijet pretvorila u globalni grad. Nove informatičke tehnologije omogućavaju da se klasične trgovinske transakcije (kao i sve druge klasične privredne djelatnosti) obavljaju mnogo efikasnije, premiještajući pri tome moć sa prodavca na sada potpuno informisanog kupca, i to je, jedna od mnogih karakteristika “nove ekonomije”.

Pored visokih i rastućih investicija, ubrzane informatizacije privrede i vanprivrednih djelatnosti, te produženja godišnjeg radnog vremena, značajnu potsticajnu ulogu za rast američke privrede igrala je i globalizacija svjetske privrede kroz ubrzanu liberalizaciju kretanja roba, kapitala i tehnologije (i samo stručne radne snage), kao i kroz tranziciju etatističkih u kapitalističke privrede, što je širom otvaralo ekonomske prostore tranzicionih zemalja, zemljama sa najrazvijenijim tržišnim privredama, posebno SAD.

Cilj ovog rada jeste objasniti pojam nova ekonomija i prikazati njen razvoj u američkoj privredi. Strukturiran je u dvije cjeline. Koristeći razne izvore, internet, publikacije i knjige, iznijet ćemo osnovne činjenice o novoj ekonomiji, načine njenog mjerenje, kao i uticaj ICT sektora u prvom dijelu. Drugi dio rada obrađuje teme u okviru američke nove ekonomije, sa posebnim osvrtom na njen uticaj na ekonomske performanse krajem 20. i početkom 21. stooljeća. Ovdje ćemo govoriti i o faktorima uspjeha nove ekonomije u američkoj privredi, a na samom kraju o usporavanju rasta, koji se posljedično javlja zbog ciklični kretanja privrede.

 

 

 

 

 
NOVA EKONOMIJA

Nova ekonomija predstavlja pokušaj uvođenja savremenih stajališta u ekonomska promišljanja potpuno suprotna od do tada uvriježenih postavki Keynesijanskog modela i ekonomike ponude. U poslijeratnoj ekonomiji ostvarivanje pune zaposlenosti i povećanje proizvodnje kroz upravljanje potražnjom bilo je ostvarivo, ali kada se 70-ih godina pojavio problem visoke nezaposlenosti i inflacije, što je po Keynesovom modelu bilo nepredvidivo, ekonomisti se okreću postavkama ekonomike ponude, naglašavajući značaj smanjivanja poreznih stopa za pojedince, kao i preduzeća sa ciljem rasta plata i veće motiviranosti radnika, te poticaja investicija. Budući da je ekonomika ponude predstavljala reakciju na stari sistem promišljanja, a ne na stvarne potrebe razvojnog modela, nije predočila rezultate koji su bili očekivani. Osnovna je pogreška u tome što su pristaše ekonomike ponude model razvoja zasnivali na klasičnim faktorima proizvodnje, na kapitalu i na ponudi rada, a ne na faktorima proizvodnje potrebnim savremenoj ekonomiji, a to je kvaliteta kapitala i rada.

Faktore proizvodnje današnje ekonomije determiniraju znanje, tehnološke inovacije, obrazovanje i sposobnost. Na tim su postavkama razvijena nova promišljanja u ekonomiji, a ekonomisti okupljeni oko navedenih stavova nazvali su taj pravac Nova ekonomija (New Economy) i Nova teorija rasta (New Growth Theory). To je pojam pod kojim podrazumijevaju globalnu dinamičnu ekonomiju zasnovanu na poduzetništvu, znanju i na digitalnoj tehnologiji. U Novoj ekonomiji nema prostora ni za Keynesove postavke, niti za postavke pristaša ekonomike ponude, i to zbog jednostavnog razloga – zato što se dinamičnost današnje ekonomije ne može usporediti s onom od prije nekoliko desetljeća. Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku i orijentiranost na proizvodnost glavni su ciljevi ovog novog promišljanja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari