Odlomak

Uvod
Bakar (Cu, latinski – cuprum) – hemijski element, metal VIIIB grupe. Posjeduje 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 58-73. Postojana sa samo dva: 63 i 65.
Bakar je poznat od davnina, kao osnovni sastojak bronze.
Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 55 ppm (eng. parts per million) u vidu minerala: halkopirita, halkozina, malahita, azurita i drugih. Najveći izvor bakra u ishrani su morski plodovi a među njima bakra najviše ima u ostrigama. Bakar se također može naći i u zrnastom crnom hljebu, mahunastom povrću, kuhanim iznutricama i kiviju.
Bakar je mikroelement koji se javlja u reaktivnim centrima mnogih enzima. Potreban je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ulazi u sastav hemocijanina, ima pozitivan uticaj na ćelijsku membranu nervnih ćelija, i ima uticaj u slanju nervnih impulsa. Dnevno je potrebno minimalno unijeti 0,5 ppm. Akumulacija bakra u tkivima dovodi do Vilsonove bolesti.
Nedostatak bakra može da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna količina bakra izaziva lošije “upijanje” željeza i smanjenje broja krvnih zrnaca. Pretpostavlja se da sem toga nedostatak bakra izaziva poremećaje u radu srca i usporava rad nervnog sistema (na primjer slaba koncentracija). Nedostatak bakra također smanjuje i količinu bijelih krvnih zrnaca, a samim tim i otpornost organizma na bolesti.

 

 

 
1.0.    Opšte osobine
Bakar(sl.1.) je crveno-smeđi metal koji pripada IB grupi Periodnog sistema elemenata i u prirodnim sirovinama ima valencu +II,ali može da postoji i u valentnom stanju +I i + III.Nađen je u raznim oblicima u prirodi ko što su soli,ali i kao slobodan metal.Jako je dobar i električni i toplotni provodnik i otporan je na koroziju pa ima izuzetnu primjenu u industriji.Proizvodi od bakra mogu se koristiti kao pigmenti,insekticidi ( bakar fluoroarsenit ), fungicidi (bakar sulfat),moze ulaziti u sastav dezinficijenasa,farmaceutskih preparata,može se koristiti u fotografiji,u procesu prečišćavanja vode,u poljoprivredi,proizvodnji metala,itd.
Rastvara se u azotnoj i sumpornoj kiselini pri zagrijavanju,slabo u hlorovodoničnoj kiselini i natrijum hidroksidu,dok je u vodi potpuno nerastvoran.Bakar sulfat,hlorid,acetat i nitrat su rastvorni dok karbonati oksidi i cijanidi nisu rastvorni u vodi.Bakarni puder je zapaljiv i potrebno ga je držati podalje od otvorenog plamena i toplote.
Njegova velika rasprostranjenos,kako u organskim,tako i u neorganskim jedinjenjima,dovela je do razvoja raznih analitičkih tehnika za njegovu kvantifikaciju u različitim uzorcima.
Gravimetrijska i kolorimetrijska metoda su veoma jednostavne i jeftine metode za određivanje količine bakra u uzorcima ali ne tako precizne.Kada je potrebna velika preciznost koristi se AAS( atomic absorption spectrophotometric) metoda.Velika preciznost se može postići i pomoču sledećih tehnika:florescencija x-zracima,masena spektrometrija,potenciometrija sa jon-selektivnim elektrodama i volumetrijske metode.Jedna karakteristična reakcija na bakar jeste sa kalijum-fericijanidom pri čemi nastaje crveno-smeđi talog bakar-fericijanida.
Bakar ima značajnu ulogu kao ko-faktor  u nekoliko metalo proteina uključujući citohrom oksidazu i superoksid dismutazu i neophodan je za iskoristenje gvožđa (ulazi u sastav ceruloplazmina koji indukuje pretvaranje fero u feri jon) i sintezu hemoglobina.Sve ove osobine ga čine esencijalnim za ljudski organizam i razni poremećaji,kako metabolizma,tako i koncentracije bakra u organizmu mogu dovesti do ozbiljnih kliničkih manifestacija.
Normalne koncentracije bakra u serumu su izmedju 120 i 145 µ/l, preko 90 % Cu plazme nalazi se vezan u ceruloplazminu.Danas je dnevni unos bakra u široj populaciji oko1-2 mg/dan,a najbogatiji izvori bakra su biljke,sjemena,žitarice,orasi ili voda obogaćena jonima bakra.Bakar se deponuje u jetri i koštanij srži  gdje se moze vezati za metalotinein.Eliminiše se putem žuči,a kod osoba koje imaju manjak glikoza-6-fosfata postoji povećan rizik za hematološke efekte bakra.
Postoje dvije nasledne bolesti koje su posledica poremećenog metabolizma bakra i njegovih toksičnih efekata (idirektno).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari