Odlomak

B E R Z A

Današnji trend, u svetu kao i kod nas, pokazuje da sve više finansijskih institucija obavlja svoje aktivnosti na razlicitim tržištima, nudeci široku lepezu finansijskih usluga. Pa ipak neke razlike izmedu finansijskih institucija su se još uvek zadržale.
Kao ucesnici na tržištu kapitala u svim zemljama gde postoji i funkcioniše ovo tržište javljaju se

• Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavaca,
• Preduzetnici, korisnici kapitala u ulozi kupaca,
• Posrednici,
• Država u ulozi regulatora i kontrolora.

POSREDNICI – kvantitativno posmatrano ova grupacija ucesnika je najmalobrojnija, ali kvalitativno posmatrano posrednici kao ucesnici na tržištu kapitala, zbog velikog uticaja na obim realizacije ponude i tražnje, zauzimaju najvažnije mesto naspram ostalih ucesnika u tržišnim odnosima.
U zemljama u kojima postoji neadekvatno razvijen posrednicki sektor, uprkos znacajnom nivou formirane ponude i tražnje za finansijskim sredstvima, stepen efikasnosti tržišta kapitala je mali i neadekvatan iskazanoj ponudi i tražnji.
Ako bismo kao kriterijum podele posrednika uzeli njihovu organizaciono-finansijsku strukturu, onda bismo sve posrednike kao ucesnike tržišta kapitala mogli da svrstamo u sledece 3 gupe:

1. BERZE, kao specijalizirane institucije tržišta kapitala
2. institucionalne investitore – osiguravajuca društva, penzioni fondovi i investiciona društva
3. banke i druge bankarske organizacije, kao posrednici izmedu investitora i korisnika kapitala.

Važno je istaknuti da se pomenuti posrednici kao ucesnici na tržištu kapitala mogu javiti u ulozi investitora, korisnika kapitala, komisionara ili cistog posrednika, ali samo u nekoj od ovih uloga, što zavisi od stanja i ukupnih odnosa na tržištu kapitala.

 

BERZE
Berza prestavlja institucionalizovano razmensko mesto na kojem pojedini clanovi obavljaju robnu razmenu ili transakcije hartija od vrednosti, a u cilju sticanja dobiti, i mesto gde se na osnovu njihove ponude i tražnje vrši vrednovanje hov.
Drugim recima, berza predstavlja prostor na kome se trguje dugorocnim finansijskim instrumentima.
Rec koja oznacava lokaciju za specificnu funkciju trgovine, u srednjevekovnoj Holandiji bila je ime familije Van der Burse, u cijoj je zgradi obavljana trgovina vrednosnim papirima.
Danas su berze visoko organizovane institucije, sa specificnim oblikom inkorporacije, odnosno one su neprofitne institucije, u vlasništvu države, ili ucesnika u trgovini. One su ustanove sa javnim ovlašcenjima, odnosno mogu donositi obavezujuca pravila trgovine za ucesnike i vršiti kontrolu njihovog ispunjavanja. U tu svrhu, berze donose posebna pravila.
Berze mogu biti robne, produktne, efektne i mešovite. Produktne berze su one na kojima se vrši prodaja odredenih vrsta roba kao što su poljoprivredne, industrijske i dr. robe; na efektnim berzama se obalja promet trgovackih efekata, odnosno hartija od vrednosti kao što su akcije, obveznice koje emituje država, menice, valute pojedini zemalja. Mešovite berze predstavljaju kombinaciju robnih i efektnih berzi, gde se istovremeno trguje i robom i hartijama od vrednosti.
U svetu se pojavljuju specijalizovane robne berze koje su specijalizovane za tacno odredene robe. Tako na primer Londonska berza je poznata za obojene metale, kao i za vunu i za pamuk, a takode postoji i njujorška berza za vunu i pamuk.
Kod nas je posebno afirmisana produktna poljoprivredna berza u Novom Sadu koja je pocela sa radom još 1958. godine.
U SRJ donet je poseban Zakon o berzama, berzanskom poslovanju i berzanskim posrednicima 1994. godine. Ovim zakonom se ureduje osnivanje i poslovanje berzi i berzanskih posrednika. Zakonom je predvidena delatnost berzi i i utvrduje da se na njoj trguje žiralnim novcem, menicom, cekom, akcijama, i drugim hov, kao i devizama, kapitalom, zlatom i dr. plemenitim metalima, robom i finansijskim derivatima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari