Biznis plan malih, srednjih, i velikih preduzeća
UNIVERZITET U TRAVNIKU
Fakultet za menadžment I poslovnu ekonomiju
ODSJEK/SMJER: Opći menadžment
------- Biznis plan malih i srednjih preduzeća ------
-Diplomski rad-
Mentor: doc.dr. Sabina Šehić Kršlak
Kandidt: Dajana Inkić
Broj indeksa: 1684/13
Kiseljak, oktobar,2016.
2
Sadržaj
2.5.1 Najveće makroekonomske, pravne i infrastrukturne prepreke za brži razvoj SME...............24

4
1. Pojam i značaj malih i srednjih preduzeća
O ulozi, značaju i funkcioniranju malih i srednjih preduzeća u našoj naučnoj ekonomskoj literaturi,
intenzivnije počinje da se piše tek osamdesetih godina prošlog vijeka. Kao što je u uvodu rečeno, u
Evropskoj Uniji od ukupno 23 miliona preduzeća i oko 100 miliona zaposlenih, čak 99% su mala i
srednja preduzeća (slika 1). Ona doprinose ukupnom bruto društvenom proizvodu EU sa 60% i
obezbjeđivala su, uoči primanja najnovijih članica, preko 80 miliona radnih mjesta .
Slika 1.Bruto dodana vrijednost EU-27, 2008-2012.
Dodana vrijednost za velika preduzeća
Dodana vrijednost za mala preduzeća
Izvor: Eurostat, National Statistical Offices, DIW, DIW econ, London Economics, 2012. Str 09
To konkretno znači da je u sektoru malih i srednjih preduzeća zaposleno dvije trećine zaposlenih od
ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u EU. I u proširenoj Evropskoj Uniji, male firme će i
dalje biti ključ za ostvarenje rasta, konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Prilikom izbora
kriterijuma za klasifikaciju MSP-a, najčešće se polazi od
:
1. statičkog
2. funkcionalnog i
3. institucionalnog (svojinskog ) kriterijuma.
Statički kriterijum polazi od statičkog obilježja privrednih subjekata kao što su: veličina imovine,
godišnji prihod od prodaje, broj zaposlenih, obim ostvarene proizvodnje, nivo tehničke opremljenosti i
sl.
http://www.westernbalkans.info/upload/docs/SME.pdf
( 06.10.2016.)
5
Broj zaposlenih ima najviše prednosti u odnosu na druge kriterije, između ostalog zato što je:
otporno na inflaciju
nije pod uticajem kupovne moći dolara,
transparentno,
lako se zapaža i
razumije,usporedivo,
omogućava dobru usporedbu između preduzeća iste grane,
raspoloživo,
lako ga je dobiti od preduzeća.
Jedan od bitnih nedostataka ovog kriterijuma je različita produktivnost i ekonomska efikasnost
pojedinih privrednih struktura, pa isti broj radnika ne stvara, pri istom radu, i istu vrijednost
proizvodnje.
Drugi nedostatak se ogleda u ne postizanju jednostavnih stavova po zemljama u pogledu broja
zaposlenih, kao granice između malih, srednjih i velikih preduzeća. Klasifikaciju preduzeća na mala i
velika možemo izvršiti prema sljedećim funkcionalnim obilježjima
:
obim i karakter proizvodnje i izvršenih usluga,
karakter upravljanja,
vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju,
tehnička opremljenost preduzeća,
način proizvodnje i
vrsta proizvodne tehnike, oblik vlasništva, organizaciona struktura i sl.
Detaljnije razmatranje ovih obilježja sigurno bi pokazalo potrebu njegovog uvažavanja kod
pojmovnog obrađivanja malih preduzeća, bez obzira na svu kompleksnost njihove primjene u praksi.
Institucionalni (vlasnički) kriterijum polazi od pripadnosti instituciji kod koje je registrovano
odgovarajuće društvo.
Unčanin, R.,
Poslovna ekonomija
, Beograd, 2005. str 68.

7
Nova definicija MSP-a, koja je stupila na snagu 01. januara 2005. godine, predstavlja najvažniji korak
ka poboljšanju okruženja za MSP i ciljanje unapređenja preduzetništva,investicija i rasta
1.1 Mala i srednja preduzeća u BiH
U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstvena, zajednička definicija malih i srednjih preduzeća
na nivou države. Na nižim nivoima vlasti, entiteti, Brčko distrikt, kantoni i opštine primjenjuju se
odluke o malim i srednjim preduzećima koje se razlikuju od jedne do druge administrativne jedinice.
Međunarodna zajednica, kao i organizacije koje implementiraju brojne programe u oblasti razvoja
MSP-a (Small and Medium Enterprises
) primjenjuju sopstvene kriterije kojim se, kao mala i srednja
preduzeća, uglavnom smatraju privredni subjekti sa najviše dvadeset uposlenih.
Analiza stanja
SME
u Bosni i Hercegovini, u ovom izvještaju, se bazira na uslovnoj definiciji
malih i srednjih preduzeća koja polazi od vrste vlasništva i tipa preduzeća.
Predloženo je da kao
SME
preduzeća budu tretirani svi poslovni subjekti u potpuno privatnom
vlasništvu, registrovani kao društva ograničene odgovornosti.Ovdje treba dodati i društva jednog lica i
registrovane radnje.Tokom 2003.godine je u Federaciji BiH, normirano na hiljadu stanovnika, bilo 19
malih i srednjih preduzeća. Obzirom na neusklađenost statističkih metoda u Federaciji BiH i Republici
Srpskoj, nije moguće primijeniti isti postupak procjene broja
SME
u Republici Srpskoj i Brčko
distriktu.
Uzimajući u obzir stepen privatizacije u RS, možemo pretpostaviti da je broj
SME
na hiljadu
stanovnika, obračunato za cijelu BiH, nešto niži od gore iskazanog podatka za Federaciju.
SME
sektor
u Federaciji BiH učestvuje sa 47,8% u ukupnom broju zaposlenih. Učešće
SME
u bruto dodanoj
vrijednosti Federacije iznosi 43,1%. Bosna i Hercegovina se nalazi u fazi intenzivne reforme legislative
u oblasti ekonomije.Cilj reforme je stvaranje povoljnog okruženja za biznis. Tempo reforme u oblasti
SME
sektora je ograničen problemima kompleksne administracije, nekoherentnim propisima na raznim
nivoima vlasti i relativno slabom koordinacijom. Povoljna okolnost je prihvatanje Evropske povelje o
malim i srednjim preduzećima kao baznog dokumenta za formuliranje politika i provođenje reformi u
ovoj oblasti. Na osnovu ovoga će biti moguće, tokom 2005. godine, pripremiti Okvirni zakon o
SME
, a
zatim harmonizirati odgovarajuće zakonske propise na nižim nivoima. Zakon o preduzećima, Zakon o
privrednim društvima i prateći zakoni o registraciji su kostur legislative koja se odnosi na osnivanje,
rad i prestanak preduzeća. U pogledu
SME
, treba imati u vidu i zakonske propise na nivou kantona i
opština, kojima se reguliše rad zanatskih radnji.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti